Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O RADU: Rad od kuće zbunio deo zaposlenih


Kada su po preporuci Vlade, mnogi Subotičani upućeni da rade od kuće, u kancelariji ombudsmana počeli su da zvone telefoni – većini zaposlenih nije bilo jasno šta ih je snašlo. Da li su oni, u stvari, na neplaćenom odsustvu, da li je dovoljno da im šef kaže sutra ne dolazite na posao, radite od kuće, ili izrečeno treba da stoji na zvaničnom dokumentu? I, da li se posao za preduzeće obavlja sa ličnog računara?

Pitanja su se nizala, pa čak i uz ono da li radnik mora da radi od kuće – jer tamo je dvoje dece uz koju je nemoguće obavljati posao.

Erika Tot Salai, ombudsman grada Subotice kaže da je najvažnije bilo objasniti građanima da ni u kom slučaju to nije neplaćeno odsustvo. "Ovde je samo reč o drugačijoj organizaciji rada, a ljudima je bilo važno da to čuju i zvanično. Ipak, nije bilo dovoljno da ih rukovodilac usmeno uputi na rad od kuće, već su o tome morali da dobiju i zvanično rešenje gde se uređuje u kojem periodu, do kada će radnik raditi od kuće, koja su međusobna prava i obaveze", kaže Erika Tot Salai.

Gradski ombudsman je i kompanijama i zaposlenima naložio da posao nikako ne sme da se odvija sa ličnog računara radnika, i zbog zaštite podataka nije uputno za posao koristiti kućni računar. "Nakon našeg objašnjenja jedna firma je odložila uvođenje rada od kuće za nedelju dana dok nije uspela da svima obezbedi računar na kojem će obavljati posao iz svog doma", kaže Tot Salai. Primećuje da se u ovoj oblasti javni sektor bolje i brže prilagodio i u većoj meri postupio po preporuci vlade, upućujući pre svega osetljive kategorije zaposlenih na rad od kuće. Ova preporuka u nešto manjoj meri je primenjivana u privatnom sektoru koji se nerado odlučivao za ovu opciju. "Ono što je važno naglasiti jeste to da u proteklom periodu Zakon o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) nije suspendovan, i da nismo imali kršenja iz ove oblasti, već da je pre bila reč o nepoznanicama i novoj situaciji koja se rešavala u hodu", kaže gradski ombudsman.

Erika Tot Salai navodi i da je uvođenje vanrednog stanja i policijskog časa motivisalo mnoge da potraže savet ombudsmana oko pravne prirode ograničenja kretanja. Tokom zavedenih mera i dalje su imali dnevno po osam obraćanja građana, ili ukupno 360 obraćanja. "Prvi vikend u kojem smo imali policijski čas doneo je i realan problem: šta sa ljudima koji su zavisili od pomoći drugih. Subotica je grad sa mnogo starih i usamljenih ljudi i institucija dvorbe je ovde raširena. Za taj prvi vikend imali smo više desetina poziva ljudi koji su tražili savet kako da odu do onih kojima je njihova pomoć neophodna. Uspeli smo da uz policiju i gradski Sekretarijat za društvene delatnosti "ugasimo požar", slali smo snimak lične karte i "Vajberom", samo da se omogući da ljudi odu do onih koje dvore i da se ne dogodi da neko tri dana ostane bez vode, hrane i osnovne nege. Do narednog policijskog časa uredba je u tome delu izmenjena", kaže Erika Tot Salai.

Ograničenja koja su postojala u vanrednom stanju stvorila su i niz nepredviđenih situacija, problema sa isteklim ili iz nekog razloga nedostupnim dokumentima, rokovima za preduzimanje određenih pravnih radnji, međutim, naglašava ombudsman, pomoć je pružena svima. "Sve službe i ustanove bile su svesne situacije u kojoj se nalazimo i da građanin ne može da reši problem ako mu neki državni organ ne izađe u susret. Sa te strane postojala je velika volja i saradnja svih kojima smo se obratili i svest da se pojedinac ne sme osećati nemoćnim", zaključuje ombudsman.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Isakov, 16.05.2020.
Naslov: Redakcija