Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USTAV RS: Akcionim planom za Poglavlje 23 u pregovorima sa EU Srbija se obavezala da će do kraja 2017. godine menjati Ustav. Dogovorene izmene za sada se tiču samo oblasti pravosuđa, odnosno načina biranja sudija i tužilaca, članova Vrhovnog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, koji, prema zahtevu iz EU, ne bi trebalo da budu birani u Narodnoj skupštini, kako bi se obezbedila nezavisnost domaćeg sudstva


Da li ima vremena da Srbija do kraja 2017. godine, kako je to predviđeno u pregovorima sa EU, usvoji novi Ustav? Odredbe koje se tiču pravosuđa su gotovo spremne, ali sva ostala otvorena pitanja, počev od preambule o Kosovu pa do načina biranja predsednika, koja bi trebalo menjati u najvišem pravnom aktu, još nisu bila tema ozbiljne rasprave ni u Narodnoj skupštini ni u Vladi Republike Srbije.

Vlasti u Beogradu su se još pre dve godine Akcionim planom za Poglavlje 23 u pregovorima sa EU obavezale da će do kraja ove godine menjati Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav). Dogovorene izmene za sada se tiču samo oblasti pravosuđa, odnosno načina biranja sudija i tužilaca, članova Vrhovnog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, koji, prema zahtevu iz EU, ne bi trebalo da budu birani u Narodnoj skupštini, kako bi se obezbedila nezavisnost domaćeg sudstva.

Ipak, Ustav se nikada ne menja samo zbog jedne oblasti, a u javnosti se spekulisalo da bi predmet izmena mogla da budu i pitanja koja su za javnost u Srbiji isuviše osetljiva, da bi se menjala van očiju javnosti.

I dok je jasno da po pitanju nezavisnosti pravosuđa ni vlast ni opozicija ne bi smeli da se bune, za menjanje ili brisanje preambule o KiM i te kako je potreban širi dijalog.

Ima još nekoliko stavki, koje bi, kako se najavljivalo, mogle da bude predmet izmena najvišeg pravnog akta, ali taj posao svakako ne može da bude završen preko noći.

Pravosuđe

Ukoliko bi se Ustav menjao samo u oblasti pravosuđa, referendum bi mogao da bude raspisan za nekoliko dana. Profesor Vladimir Petrov, član Radne grupe za analizu ustavnog okvira o pravosuđu u Srbiji, kaže da je analiza uspešno okončana, da je dobila odlične ocene Venecijanske komisije, kao i da bi se za jedan vikend mogla pretočiti u tekst koji će sačinjavati ustavnu normu.

- Sledeći korak je prednacrt ili nacrt teksta Ustava, o kojem bi šira javnost trebalo da se izjasni - navodi Petrov.

U Ministarstvu pravde kažu da je do sada na tu temu održana jedna javna rasprava, kao i da će do kraja ove sedmice poslati javni poziv fakultetima, advokatskim komorama, stručnim udruženjima, nevladinim organizacijama... da do 1. jula dostave svoje stavove i predloge.

- Nakon toga analiziraćemo stavove zainteresovanih strana zajedno sa analizom koja je urađena i stavovima stručne javnosti koji su zauzeti na okruglom stolu. Ističemo da promena Ustava nije u isključivoj nadležnosti Ministarstva pravde. Kada će Ustav biti promenjen stoga ne zavisi od Ministarstva pravde, već od političkog konsenzusa - navode u Ministarstvu pravde.

Ovo će biti najveći izazov i politički rizik za vlasti u Srbiji. Nije tajna da Brisel traži od Srbije brisanje preambule o KiM, kako bi Briselski sporazum bio primenjiv u praksi.

Nije isključeno da se napravi i manje bolna varijanta - menjanje teksta preambule. Postoje predlozi da se u tekstu navede da je Kosovo deo Srbije nad kojim ona nema suverenu vlast, što bi bliže opisalo stanje na terenu.

Ipak, pitanje je da li će se najvažniji politički činioci u Srbiji odlučiti da naprave tako veliki korak. Ukoliko se Ustav bude menjao krajem godine, malo je vremena da se ovako ozbiljna tema stavi na dnevni red.

Način biranja predsednika

Ni o ovom pitanju nije bilo ozbiljnog dijaloga u stručnoj javnosti, mada su i parlamentarne stranke i odlazeći predsednik Tomislav Nikolić jasno stavili do znanja da postoji ozbiljan raskorak između legitimiteta koji predsednik države dobija direktnim izborom i protokolarnim ovlašćenima (izuzev u ratnom stanju) koje ima u redovnim uslovima.

- Treba rešiti: ili će predsednik imati moć, a ja sigurno tada neću biti kandidat, ili će ga birati Narodna skupština sa težim uslovima da ga razreši nego što ga bira - izjavio je Nikolić pre dve godine.

I nekoliko političkih stranaka ima stav da ili predsedniku države treba povećati ovlašćenja ili ga treba birati u republičkom parlamentu.

Smanjenje broja poslanika

Gotovo sve stranke vladajuće koalicije zalagale su se da se u Narodnoj skupštini smanji broj poslanika na 150 ili 125. Ipak, i ta tema je skrajnuta.

Postoje i predlozi da se ne menja broj poslanika, ali da se Srbija podeli na 250 izbornih jedinica, pa da oni koji na izborima osvoje najviše glasova u izbornim jedinicama dobiju mesto u poslaničkim klupama. Na taj način sastav srpskog parlamenta bio bi reprezentativniji u odnosu na ovaj i sve prethodne.

Realan rok?

Da li je realno da oko ovako krupnih promena bude postignut konsenzus, da budu pretočene u predloge, stavljene na javnu raspravu... i usvojene na referendumu do kraja 2017. godine?

- To je malo verovatno. O svim tim pitanjima nismo govorili. Ukoliko bi se držali samo pravosuđa, moguće je da se ispoštuje rok koji je dogovoren sa EU - kaže Balint Pastor, poslanik i član skupštinskog Odbora za ustavna pitanja.

Izvor: Vebsajt Blic, Nataša Latković, 15.05.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija