Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VOJNOJ, RADNOJ I MATERIJALNOJ OBAVEZI - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi ("Službeni glasnik RS", br. 88/09 i 95/10), u članu 6. stav 2. menja se i glasi:

"Organi autonomnih pokrajina i organi jedinica lokalne samouprave imaju obavezu da na teritoriji svoje nadležnosti za potrebe izvršavanja obaveza odbrane obezbede prostorne i tehničke uslove za rad teritorijalnih organa, kao i njihovu zaštitu i obezbeđenje. "

Član 2.

U članu 10. stav 5. menja se i glasi:

"Pojedinačni poziv, osim poziva za mobilizaciju ili za delimičnu mobilizaciju radi provere spremnosti za izvršenje mobilizacije, u okviru planiranih vežbi i kontrole organizovanja priprema za odbranu, dostavlja se vojnom obvezniku najkasnije 30 dana pre dana određenog za početak obaveze radi koje je pozvan. "

Posle stava 5. dodaje se stav 6, koji glasi:

"Radi planskog i organizovanog pozivanja lica iz rezervnog sastava, obveznika radne obaveze i vlasnika stvari iz popisa u ratnom i vanrednom stanju, teritorijalni organ u miru organizuje kurirski sistem pozivanja. "

Član 3.

U članu 17. stav 1. reči: "šest meseci" zamenjuju se rečima: "12 meseci".

Član 4.

U članu 19. stav 1. posle reči: "regruta" dodaju se reči: "ili lica u rezervnom sastavu".

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

"Izuzetno od stava 3. ovog člana, ocenu sposobnosti za vršenje vojne službe regrutna komisija može dati vojnom obvezniku za koga je utvrđeno da boluje od neizlečive bolesti ili da ima telesni invaliditet bez izgleda za izlečenje na osnovu medicinske dokumentacije. "

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

Član 5.

U članu 26. posle stava 2. dodaje se stav 3, koji glasi:

"Izuzetno od stava 1. ovog člana, na služenje vojnog roka ne upućuje se regrut koji je primljen na specijalizaciju ili poslediplomsko usavršavanje u zemlji i inostranstvu, dok traje školovanje, a najkasnije do kraja juna kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina. "

Član 6.

U članu 29. stav 2. reči: "za koga se utvrdi da nije izvršio obaveze propisane ovim zakonom, pa zbog toga" zamenjuju se sa rečju: "koji".

Član 7.

U članu 36. stav 2. reči: "Vojske Srbije" brišu se.

Član 8.

Član 38. briše se.

Član 9.

 Naziv člana 47. i član 47. brišu se.

Član 10.

Član 50. menja se i glasi:

"Član 50.

Vojni obveznici koji imaju raspored u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Bezbednosno–informativnoj agenciji ne pozivaju se na vojnu vežbu već svoje obaveze izvršavaju prema Zakonu o policiji, odnosno Zakonu o Bezbednosno–informativnoj agenciji."

Član 11.

U članu 51. stav 3. posle reči: "civilne obuke," dodaju se reči: "odazivanjem pozivu radi saopštavanja, promene i ukidanja ratnog rasporeda".

Član 12.

U članu 54. stav 8. menja se i glasi:

"Pripadnici pasivne rezerve koji su odslužili vojni rok sa oružjem pozivaju se na obučavanje u toku kalendarske godine najduže do 20 dana, a pripadnici rezervnog sastava koji nisu odslužili vojni rok sa oružjem pozivaju se na osposobljavanje za vršenje vojnih obaveza u rezervnom sastavu u toku kalendarske godine najduže do 25 dana".

Član 13.

U članu 60. stav 1. reči: "civilne zaštite ili državnog organa" brišu se.

Stav 3. menja se i glasi:

"Za mobilizaciju i delimičnu mobilizaciju radi provere spremnosti za izvršenje mobilizacije, u okviru planiranih vežbi i kontrole organizovanja priprema za odbranu, pozivanje vojnih obveznika vrši se bez vremenskog ograničenja iz st. 1. i 2. ovog člana. "

Član 14.

U članu 61. stav 1. reči: "i pribavi odobrenje Ministarstva odbrane" zamenjuju se rečima: "radi dobijanja odobrenja za boravak u inostranstvu. "

U stavu 2. tačka 3. briše se.

U stavu 4. posle reči: "kraja" dodaje se reč: "juna".

Član 15.

Član 65. menja se i glasi:

"Član 65.

Saglasnost za otpust iz državljanstva Republike Srbije neće se dati vojnom obvezniku ako:

1)         nije izvršio regrutnu obavezu;

2)         nije okončan prekršajni ili krivični postupak koji je pokrenut protiv vojnog obveznika zbog izbegavanja vršenja vojne obaveze;

3)         boravi u inostranstvu bez odobrenja nadležnih organa. "

Član 16.

U članu 66. stav 3. reči: "lica u rezervnom sastavu koje je služenje vojnog roka regulisalo u civilnoj službi" zamenjuju se rečima: "u svojstvu neraspoređenog vojnog obveznika iz rezervnog sastava".

Član 17.

Naziv člana 67. i član 67. menjaju se i glase:

"Naknade putnih i drugih troškova u vezi sa vršenjem vojne obaveze

"Član 67.

Regrut, odnosno lice u rezervnom sastavu koje je pozvano u vezi sa vršenjem vojne obaveze, odnosno obuke za odbranu zemlje ima pravo na naknadu troškova za prevoz sredstvima javnog saobraćaja od mesta prebivališta do mesta javljanja za izvršenje vojne obaveze, odnosno obuke, kao i za prevoz od mesta vršenja vojne obaveze, odnosno obuke do mesta prebivališta.

Vojniku na služenju vojnog roka pripadaju troškovi putovanja prilikom korišćenja redovnog i nagradnog odsustva i otpusta, odnosno prekida služenja vojnog roka.

Vojnik na služenju vojnog roka, odnosno lice u rezervnom sastavu ima pravo na naknadu troškova prevoza sredstvima javnog saobraćaja za izvršavanje službenih zadataka u mestu služenja vojnog roka, odnosno u mestu vršenja službe u rezervnom sastavu odnosno obuke.

Vojnik na služenju vojnog roka, odnosno lice u rezervnom sastavu ima pravo na naknadu troškova za službeno putovanje na koje je upućeno za vreme služenja vojnog roka, odnosno vršenja službe u rezervnom sastavu odnosno obuke.

Lice u rezervnom sastavu ima pravo na besplatnu ishranu i smeštaj za vreme vršenja službe u rezervnom sastavu, odnosno obuke koja traje duže od osam časova.

Iznos i način isplate naknada putnih i drugih troškova u vezi sa vršenjem vojne obaveze, odnosno obuke propisuje Vlada na predlog ministra odbrane. "

Član 18.

Dodaje se naziv člana 68. i član 68. menja se i glasi:

"Naknade za vršenje službe u rezervnom sastavu

"Član 68.

Licu u rezervnom sastavu koje je u radnom odnosu, a pozvano je u vezi sa vršenjem službe u rezervnom sastavu, odnosno na obuku, za vreme vršenja te obaveze pripada naknada zarade u visini njegove prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre pozivanja, u skladu sa opštim aktom ili ugovorom o radu, osim ako to posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Licu u rezervnom sastavu koje, u smislu zakona kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, samostalno obavlja delatnost, za vreme vršenja službe u rezervnom sastavu, odnosno obuke pripada naknada u visini osnovice od koje plaća doprinos za obavezno socijalno osiguranje.

Licu u rezervnom sastavu koje nije osigurano po osnovu zaposlenja ili obavljanja samostalne delatnosti, osiguraniku poljoprivredniku, kao i licu u rezervnom sastavu, koje prima penziju ili novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti, za vreme vršenja službe u rezervnom sastavu, odnosno obuke radi koje je pozvano, pripada novčana naknada u iznosu koji propiše Vlada.

Licu u rezervnom sastavu iz st. 1. i 2. ovog člana kome je naknada utvrđena prema tim odredbama manja od naknade iz stava 3. ovog člana, pripada naknada u iznosu iz stava 3. ovog člana.

Uslove za ostvarivanje prava, iznos i način obračuna i isplate naknada za vršenje službe u rezervnom sastavu, odnosno obuke za odbranu zemlje propisuje Vlada na predlog ministra odbrane."

Član 19.

Član 69. menja se i glasi:

"Član 69.

Pripadniku aktivne rezerve za vreme redovnog godišnjeg obučavanja i osposobljavanja pripada naknada iz člana 68. ovog zakona.

Pripadniku aktivne rezerve za vreme angažovanja na izvršenju pripreme za misije i zadatke i za vreme angažovanja na izvršenju misija i zadataka pripada plata, određene naknade troškova i druga primanja koja se prema odredbama Zakona o Vojsci Srbije utvrđuju za profesionalno vojno lice u radnom odnosu na određeno vreme, istog čina i položaja, odnosno dužnosti.

Pripadniku aktivne rezerve za vreme trajanja ugovora o službi u aktivnoj rezervi pripada mesečna novčana naknada.

Naknada iz stava 3. ovog člana ne pripada za vreme kada pripadnik aktivne rezerve ostvaruje naknadu iz stava 1. ovog člana, odnosno platu iz stava 2. ovog člana.

Naknade troškova i druga primanja iz stava 2. ovog člana, kao i visinu naknade iz stava 3. ovog člana propisuje ministar odbrane. "

Član 20.

Posle člana 71. dodaje se član 71a, koji glasi:

"Član 71a

Evidencija vojnih obveznika sadrži:

1)         prezime, ime jednog roditelja i ime;

2)         jedinstveni matični broj građana;

3)         pol;

4)         datum, mesto, opštinu i državu rođenja;

5)         prebivalište i adresu stanovanja;

6)         školsku spremu;

7)         naziv, adresu i matični broj državnog organa ili pravnog lica kod koga je vojni obveznik zaposlen;

8)         naziv i šifru dužnosti, zanimanja, posebnih znanja i veština;

9)         podatke o regrutovanju, oceni sposobnosti za vojnu službu, rodu odnosno službi i vojnoevidencionoj specijalnosti;

10)       podatke o služenju vojnog roka i vršenju civilne službe;

11)       podatke o ratnom rasporedu, učešću u ratu, vežbama i misijama;

12)       podatke o obučavanju, osposobljavanju i usavršavanju za vršenje vojne i civilne službe;

13)       podatke o proizvođenju, unapređenju i odlikovanju;

14)       podatke o boravku vojnog obveznika u inostranstvu.

Podatke iz evidencije vojnih obveznika koriste organi iz člana 71. ovog zakona u štampanom i elektronskom obliku pomoću informacionog sistema i čuvaju ih 40 godina nakon prestanka vojne obaveze. "

Član 21.

U članu 72. posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

"Evidenciju o vojnom obvezniku koji živi u inostranstvu i čiji roditelji i on nemaju prebivalište na teritoriji Republike Srbije vodi teritorijalni organ nadležan na teritoriji na kojoj se nalazi sedište ministarstva nadležnog za spoljne poslove. "

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 22.

U članu 73. posle stava 1. dodaje se stav 2, koji glasi:

"Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži:

1)         prezime, ime jednog roditelja i ime regruta – vojnog obveznika;

2)         dan, mesec, godinu, mesto rođenja, državu i jedinstveni matični broj građana;

3)         prebivalište u Republici Srbiji pre odlaska u inostranstvo;

4)         adresu boravka u inostranstvu;

5)         naziv nadležnog teritorijalnog organa kod kojeg se vodi u evidenciji;

6)         rešenja nadležnih organa o odobrenju boravka u inostranstvu. "

Član 23.

Posle člana 74. dodaje se član 74a, koji glasi:

"Član 74a

Nadležni teritorijalni organ podatke iz evidencije vojnih obveznika može davati organima iz člana 74. ovog zakona pod sledećim uslovima:

1)         ako su zakonom ili drugim propisima ovlašćeni da traže i primaju te podatke;

2)         ako su im ti podaci neophodni za izvršavanje poslova iz njihove nadležnosti;

3)         ako obezbeđuju zaštitu tih podataka. "

Član 24.

U članu 76. stav 1. menja se i glasi:

"Regrut i lice u rezervnom sastavu dužno je da u roku od osam dana od dana nastale promene nadležnom teritorijalnom organu prijavi:

1)         promenu zdravstvenog stanja od značaja za ocenu sposobnosti za vršenje vojne službe;

2)         gubitak vojne knjižice. "

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

"Podatke o kojima se vodi službena evidencija u vezi sa regrutom i licem u rezervnom sastavu, pribavlja teritorijalni organ po službenoj dužnosti. "

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 25.

Posle člana 79. dodaju se naziv člana i član 79a, koji glasi:

"Obučavanje građana

"Član 79a

Pored vojnih obveznika koji su regulisali služenje vojnog roka i imaju raspored u rezervnom sastavu, obrazovanje, vaspitanje i sticanje praktičnih znanja i veština za potrebe odbrane zemlje u uslovima vanrednog i ratnog stanja vrši se i za sledeće kategorije građana:

1)         učenike osnovnih i srednjih škola;

2)         lica koja nisu odslužila vojni rok;

3)         lica u rezervnom sastavu koja su odslužila vojni rok sa oružjem, a nije im određen raspored u rezervnom sastavu;

4)         lica u rezervnom sastavu koja su izvršila civilnu službu;

5)         žene (vojni obveznici i koje nisu vojni obveznici).

Kategorije građana koje će za potrebe odbrane zemlje obučavati Ministarstvo odbrane su:

1)         lica u rezervnom sastavu koja nisu odslužila vojni rok;

2)         lica u rezervnom sastavu koja su odslužila vojni rok sa oružjem, a nije im određen raspored u rezervnom sastavu;

3)         žene vojni obveznici.

Obučavanje za potrebe odbrane zemlje ostalih kategorija građana iz stava 1. ovog člana vršiće subjekti sistema odbrane u saradnji sa Ministarstvom odbrane. "

Član 26.

U članu 83. posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

"Izvršavanje radne obaveze obezbeđuje Ministarstvo odbrane preko teritorijalnih organa u skladu sa zakonom i odlukama nadležnih organa koje se odnose na rad u vanrednom i ratnom stanju. "

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 27.

Posle člana 83. dodaje se član 83a, koji glasi:

"Član 83a

Nadležni teritorijalni organ, nakon dobijanja saglasnosti od pretpostavljenog organa, obvezniku radne obaveze koji je Planom popune određen da radnu obavezu izvršava u drugom subjektu odbrane, obvezniku radne obaveze koji se vodi u evidenciji drugih organa i organizacija, kao i obvezniku radne obveze koji je raspoređen u jedinice radne obaveze, dostavlja poziv radi saopštavanja ratnog rasporeda, obuke ili kontrole jedinica radne obaveze, najkasnije 30 dana pre dana određenog za početak obaveze radi koje je pozvan.

Za mobilizaciju i delimičnu mobilizaciju, radi provere spremnosti za izvršenje mobilizacije, u okviru planiranih vežbi i kontrole organizovanja priprema za odbranu, pozivanje obveznika radne obaveze vrši se bez vremenskog ograničenja iz stava 1. ovog člana. "

Član 28.

U članu 86. stav 2. menja se i glasi:

"Obveznik radne obaveze, u smislu stava 1. ovog člana, raspoređuje se u skladu sa Planom popune donetim od strane Ministarstva odbrane i teritorijalnog organa. "

Član 29.

Član 88. menja se i glasi:

"Član 88.

Ministarstvo odbrane i teritorijalni organi vode evidencije o obveznicima radne obaveze koji imaju određen ratni raspored u državnim organima i pravnim licima.

Državni organi i pravna lica dužni su da na zahtev organa iz stava 1. ovog člana dostave svoja akta o ratnoj organizaciji i sistematizaciji i daju potrebne podatke za evidenciju o obveznicima radne obaveze.

Evidencija obveznika radne obaveze sadrži naziv dužnosti po ratnoj organizaciji i sistematizaciji radnog mesta, ime, ime jednog roditelja, prezime, jedinstven matični broj građana, datum i mesto rođenja, školsku spremu, prebivalište i adresu stanovanja.

Podatke iz evidencije obveznika radne obaveze koriste organi iz stava 1. ovog člana u štampanom i elektronskom obliku pomoću informacionog sistema i čuvaju ih u skladu sa propisima kojima se uređuju rokovi čuvanja u Ministarstvu odbrane.

Način vođenja evidencije obveznika radne obaveze i način dostavljanja podataka iz evidencije o obveznicima radne obaveze propisuje ministar odbrane. "

Član 30.

Član 89. menja se i glasi:

"Član 89.

Od obveznika radne obaveze koji nemaju određen ratni raspored, teritorijalni organ obrazuje jedinice radne obaveze za izvođenje neodložnih radova za potrebe odbrane, Vojske Srbije, civilne zaštite i za izvršavanje zadataka u teritorijalnim organima u ratnom i vanrednom stanju.

Evidencija obveznika radne obaveze koji je raspoređen u jedinicu radne obaveze koju vodi teritorijalni organ sadrži ime, ime jednog roditelja, prezime, jedinstven matični broj građana, datum i mesto rođenja, školsku spremu, prebivalište i adresu stanovanja. "

Član 31.

U članu 91. stav 2. menja se i glasi:

"Izuzetno od stava 1. ovog člana, obveznici radne obaveze raspoređeni u jedinice radne obaveze mogu se u miru pozivati radi obučavanja, uvežbavanja i provere osposobljenosti za izvršavanje zadataka u vanrednom i ratnom stanju. "

U stavu 3. posle reči: "ministar odbrane" dodaju se reči: "ili lice koje on ovlasti.

Posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi:

"Zahtev za pozivanje obveznika radne obaveze iz stava 2. ovog člana subjekat sistema odbrane dostavlja nadležnom teritorijalnom organu najkasnije 60 dana pre dana predviđenog za javljanje na aktivnost za koju se poziva. "

Član 32.

U članu 93. reč: "rasformirane" zamenjuje se sa rečju: "dezangažovane".

Član 33.

U članu 99. stav 2. menja se i glasi:

"Drugim potrebama odbrane zemlje, u smislu odredaba ovog zakona, smatraju se potrebe državnih organa, organa državne uprave, velikih tehničkih sistema značajnih za odbranu, civilne zaštite, organa autonomnih pokrajina, organa jedinica lokalne samouprave i privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika koji su aktom određeni da prioritetno proizvode, snabdevaju proizvodima ili pružaju usluge od posebnog značaja za odbranu zemlje. "

Član 34.

U članu 104. stav 1. menja se i glasi:

"Radi organizovanog i pravilnog izvršavanja materijalne obaveze Ministarstvo odbrane i teritorijalni organi vode evidencije o vlasnicima stvari iz popisa i stvarima iz popisa. "

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

"Evidencija o vlasnicima stvari iz popisa sadrži ime, ime jednog roditelja, prezime, jedinstven matični broj građana, datum i mesto rođenja, školsku spremu, podatke o ratnom rasporedu, prebivalište i adresu stanovanja vlasnika stvari. Podatke iz evidencije o vlasnicima stvari iz popisa koriste organi iz stava 1. ovog člana u štampanom i elektronskom obliku pomoću informacionog sistema, sa obavezom čuvanja do prestanka materijalne obaveze. "

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 35.

Član 109. menja se i glasi:

"Član 109.

Stvari popisane za potrebe odbrane zemlje raspoređuju se Planom popune prema određenom ratnom rasporedu za potrebe korisnika stvari, u skladu sa propisima o kriterijumima za raspoređivanje građana i materijalnih sredstava za potrebe odbrane i popune Vojske Srbije.

Korisnicima stvari, Planom popune raspoređuju se stvari drugih vlasnika iz evidencije teritorijalnih organa koje predstavljaju razliku između stvari iz sopstvenih kapaciteta i stvari koje ih sleduju po ratnoj organizaciji i sistematizaciji.

Teritorijalni organi pozivaju vlasnike stvari radi uvođenja u evidenciju, saopštavanja, promene i ukidanja rasporeda i pregleda stvari iz popisa, najkasnije 30 dana pre dana određenog za početak obaveze radi koje je pozvan.

Za mobilizaciju i delimičnu mobilizaciju radi provere spremnosti za izvršenje mobilizacije, u okviru planiranih vežbi i kontrole organizovanja priprema za odbranu, pozivanje vlasnika stvari vrši se bez vremenskog ograničenja iz stava. 3. ovog člana.

Vlasnici stvari dužni su da se odazovu pozivu nadležnog teritorijalnog organa".

Član 36.

Član 111. menja se i glasi:

"Član 111.

Stvari za potrebe odbrane preuzima korisnik stvari kojem su na osnovu donetog Plana popune Ministarstva odbrane i teritorijalnog organa stvari raspoređene. "

Član 37.

Posle člana 125. dodaje se član 125a koji glasi:

"Član 125a

Odredbe ovog zakona o izvršenju vojne, radne i materijalne obaveze jednako se odnose na žene i muškarce, osim odredaba člana 4. st. 2, 5. i 8, člana 13, člana 15, člana 33. i člana 64. stav 2, koje se odnose na muškarce. "

Član 38.

Član 126. menja se i glasi:

"Član 126.

Novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 60 dana kazniće se za prekršaj regrut i lice u rezervnom sastavu ako se, suprotno ovom zakonu, bez opravdanog razloga ne odazove pozivu teritorijalnog organa u vezi sa vršenjem vojne obaveze (čl. 10, 11. i 51. ovog zakona) u vreme i na mesto koji su naznačeni u pojedinačnom pozivu, kao i ako se ne javi nadležnom teritorijalnom organu radi dobijanja odobrenja za boravak u inostranstvu duže od šest meseci (član 61. ovog zakona)."

Član 39.

U članu 128. stav 1. reči: "od 35.000 do 350.000 dinara" zamenjuju se rečima: "od 70.000 do 700.000 dinara".

U stavu 2. reči: "od 10.000 do 50.000 dinara" zamenjuju se rečima: "od 20.000 do 100.000 dinara".

Član 40.

U članu 130. stav 1. reči: "od 40.000 do 400.000 dinara" zamenjuju se rečima: "od 50.000 do 500.000 dinara".

Član 41.

U članu 132. stav 1. posle tačke 1) dodaje se tačka 1a), koja glasi:

"1a) ako se ne odazove na poziv teritorijalnog organa radi uvođenja u evidenciju, saopštavanja rasporeda, promene i ukidanja rasporeda i pregleda stvari iz popisa (član 109. ovog zakona); ".

Član 42.

U članu 134. stav 1. reči: "od 50.000 do 250.000 dinara" zamenjuju se rečima: "od 100.000 do 500.000 dinara".

U stavu 2. reči: "od 20.000 do 50.000 dinara" zamenjuju se rečima: "od 40.000 do 100.000 dinara".

U stavu 3. reči: "od 20.000 do 50.000 dinara" zamenjuju se rečima: "od 40.000 do 100.000 dinara".

Član 43.

U članu 140. stav 2. briše se.

Član 44.

Propisi doneti za izvršavanje ovog zakona uskladiće se sa odredbama ovog zakona u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 45.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Razlog za donošenje ovog zakona je da se obezbedi pravni okvir za organizovanje i sprovođenje vojne, radne i materijalne obaveze u jasno podeljenim nadležnostima i odgovornostima između organizacione jedinice Ministarstva odbrane nadležne za poslove vojne, radne i materijalne obaveze i njoj potčinjenih teritorijalnih organa preko kojih Ministarstvo odbrane obezbeđuje i sprovodi ostvarivanje vojne obaveze, kao i obezbeđivanje pravnog okvira za obučavanje određene kategorije građana za odbranu zemlje.

Za osam godina od kako je donet Zakon o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi, a na bazi dosadašnjeg iskustva, ukazala se potreba za izmenama i dopunama Zakona, sa željom da se preciznije definišu pojedine odredbe koje će učiniti jasniju a samim tim i efikasniju i precizniju primenu ovog zakona.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. kojim je izmenjen stav 2. člana 6. Zakona propisuje se pravni osnov da drugi državni organi obezbede prostor i tehničke uslove za rad teritorijalnih organa i preuzmu njihovo obezbeđenje (dokumenta sa oznakom državna tajna i dr. podaci čije oticanje bi imalo nesagledive posledice po bezbednost države).

Članom 2. kojim se menja stav 5. člana 10. Zakona vrši se usklađivanje termina sa odredbama člana 97. stav 2. Zakona o odbrani.

Dodavanjem stava 6. obezbeđuje se pravni osnov za formiranje kurirsko-pozivarskog sistema, odnosno kurirsko-pozivarske jedinice, kao privremenog sastava, koja se obrazuje od obveznika radne obaveze kojima nije određen ratni raspored, a za potrebe pozivanja rezervnog sastava obveznika radne obaveze i vlasnika stvari iz popisa.

U članu 3. zamenjivanjem reči šest sa brojem 12 u stavu 1. člana 17. omogućava se regrutu da se uputi u više uputnih rokova u toku dvanaest meseci bez ponovnog lekarskog pregleda, čime se poštuje princip ekonomičnosti.

Članom 4. dopunjen je član 19. Zakona čime je zakonom regulisano da regrutna komisija ocenjuje sposobnost za vršenje vojne službe, pored regruta, i lica u rezervnom sastavu.

Dodatim stavom 4. stvoren je pravni osnov da ocenu sposobnosti za vršenje vojne službe regrutna komisija može dati vojnom obvezniku za koga je utvrđeno da boluje od neizlečive bolesti ili da ima telesni invaliditet bez izgleda za izlečenje, na osnovu medicinske dokumentacije iz razloga što zbog prirode zdravstvenog stanja nije u mogućnosti da se odazove za vršenje lekarskih i drugih pregleda i psiholoških ispitivanja u ovlašćenoj zdravstvenoj ustanovi.

U članu 5. dodatim stavom u članu 26. Zakona izvršeno je usaglašavanje sa važećim članom 41. stav 1. tačka 5. zakona.

Odredbom člana 6. kojom su zamenjene reči u stavu 2. člana 29. Zakona izvršeno je usaglašavanje sa dodatim stavom 3. člana 26. Zakona. Zamenom reči u stavu 2. člana 29. izvršene su tehničke ispravke u tekstu.

Članom 7. u članu 36. Zakona izvršeno je usaglašavanje sa terminom "rezervni sastav" iz već važećeg člana 48. Zakona, a koji predstavlja širi pojam od rezervnog sastava Vojske Srbije.

Članom 8. brisan je član 38. Zakona iz razloga što su odredbe iz ovog člana uređene odredbama čl. 145. do 170. Zakona o Vojsci Srbije.

Članom 9. brisan je podnaslov posle člana 46. i član 47. Zakona iz razloga što je odredbom člana 91. Zakona o Vojsci Srbije već propisano da vojniku na služenju vojnog roka pripadaju novčana primanja i druge naknade koje odredi ministar i iz toga razloga nije neophodno da se ova prinadležnost reguliše ovim Zakonom.

Članom 10. izmenjen je član 50. iz razloga što se, na osnovu predloženih bezbednosnih aspekta u cilju iznalaženja adekvatnih rešenja u ovoj oblasti, popuna u Agenciji vrši na isti način kao i popuna u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Članom 11. izmenjen je stav 3. člana 51. Zakona čime je regulisano da se vojna obaveza u rezervnom sastavu izvršava i realizacijom vojnih dužnosti kao što su odazivanje pozivu radi saopštavanja, promene i ukidanja ratnog rasporeda, a koje utiču na ukupan kvalitet realizacije poslova vojne obaveze.

Članom 12. izvršena je izmena stava 8. člana 54. Zakona iz razloga što se osnovna obuka vojnika u ratu izvodi prema važećem Programu obuke vojnika na dobrovoljnom služenju vojnog roka i traje 180 časova, uz dnevno opterećenje 10 časova (osam časova pre podne i dva časa posle podne), uključujući i vanradne dane (osim nedelje), što ukupno iznosi 20 radnih dana.

Za pripadnike rezervnog sastava koji nisu odslužili vojni rok sa oružjem vreme od 25 dana predstavlja vremenski period u kome mogu da steknu veštine i sposobnosti neophodne za obavljanje vojničke dužnosti

Članom 13. izmenjen je stav 1. člana 60. Zakona iz razloga što državni organi ne formiraju jedinice civilne zaštite i stav 3. čime su termini usklađeni sa terminima iz člana 97. Zakona o odbrani.

Članom 14.

- izmenjen je stav 1. člana 61. čime je zakonska odredba usaglašena sa nadležnošću teritorijalnog organa kod kojeg se vojni obveznik vodi u evidenciji (rešavanje statusnog pitanja vojnog obveznika).

 

- brisanjem tačke 3. izmenjen je stav 2. člana 61, iz razloga što lica koja su pod istragom, ili je pokrenut prekršajni ili krivični postupak, za dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije, državnih organa i Vojske Srbije propisanih Krivičnim zakonikom, shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku i Zakonom o prekršajima, ne mogu boraviti u inostranatvu, zbog mera koje preduzima javni tužilac i sudija za prekršaje.

- izmenom stava 4. omogućeno je da se regrut do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina uputi na služenje vojnog roka.

U članu 15. izmenom člana 65. Zakona usaglašen je pravni osnov za davanje saglasnosti za otpust iz državljanstva Republike Srbije sa odredbama propisa koji reguliše otpust lica iz državljanstva Republike Srbije.

U članu 16. zamenom predmetnih reči u stavu 3. člana 66. Zakona izvršena je zbog toga što se prevođenjem u rezervni sastav u svojstvu lica u rezervnom sastavu koje je služenje vojnog roka regulisalo u civilnoj službi, licu upisuje obaveza koju nije izvršilo čime se stvara neprecizna evidencija o licima koja su stvarno regulisala služenje vojnog roka u civilnoj službi kao i njihovo neadekvatno raspoređivanje u civilnu zaštitu. Zamenom predmetnih reči, regrut dvojni državljanin koji nije regulisao obavezu služenja vojnog roka ni u jednoj od država čiji je državljanin i navršio je 27 godina, a stalno živi u inostranstvu, prevodi se u rezervni sastav u skladu sa članom 48. st.1. tačka 3. važećeg Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi.

U članu 17. izmenom člana 67. Zakona i dodavanjem novih stavova stvoren je pravni osnov za regulisanje naknade putnih i drugih troškova u vezi sa vršenjem vojne obaveze i obaveze obučavanja za odbranu zemlje.

Dodavanjem stavova u ovom članu zakonom su regulisane konkretene naknade vojniku na služenju vojnog roka, odnosno licu u rezervnom sastavu pozvanom u vezi sa vršenjem vojne obaveze kao i građaninu kategorije neraspoređenog vojnog obveznika iz rezervnog sastava pozvanom u vezi sa obučavanjem za odbranu zemlje.

U članu 18. menjanjem člana 68. izvršeno je usaglašavanje sa odredbama propisa koji reguliše prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kao i obaveze u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana.

Članom 19. član 69. menja se iz razloga što se predloženim materijalnim rešenjima jasno propisuju novčane prinadležnosti pripadnika aktivne rezerve za vreme vršenja službe u rezervnom sastavu po ugovoru.

Članom 20. dodat je član 71a. iz sledećih razloga: Ustav Republike Srbije u članu 42. jemči zaštitu podataka o ličnosti. Stavom 2. istog člana određeno je da se prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuje zakonom. Minimum pitanja koja moraju biti uređena zakonom su: svrha obrade podataka o ličnosti; vrsta podataka o ličnosti; način korišćenja podataka o ličnosti i vrsta korisnika kojima će podaci biti dostupni, kao i rokovi čuvanja podataka.

Dodatom odredbom zakonski se reguliše obrada podataka o ličnosti kao što su svrha obrade, vrsta podataka koji se obrađuju, način korišćenja tih podataka i rokovi čuvanja.

Prilikom prikupljanja i obrade podataka o ličnosti i vođenja evidencije o prikupljenim podacima vojnih obveznika, Ministarstvo odbrane i teritorijalni organ u obavezi su da postupaju u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, a što se dodatnom odredbom vrši.

Član 21. dodavanjem novog stava u članu 72. Zakona, zakonski se reguliše vođenje vojne evidencije kategorije državljana Republike Srbije čiji roditelji i on na teritoriji Republike Srbije nemaju adresu stanovanja prijavljenu Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srbije.

Članom 22. kojim je dodat stav u članu 73. Zakona namera zakonodavca je da se odredi koji se podaci mogu prikupljati i obrađivati jer teritorijalni organ vodi evidenciju podataka o vojnim obveznicima koji borave u inostranstvu, na osnovu podataka prikupljenih od diplomatsko-konzularnih predstavništva ili su podaci prikupljeni neposredno od vojnih obveznika.

U članu 23. dodavanje člana 74a. izvršeno je iz razloga što je obezbeđenje podataka o ličnosti jedan od ključnih elemenata zaštite podataka o ličnosti. U predloženom članu zakonodavac želi da istakne koje su zakonske obaveze koje mora ispoštovati rukovalac evidencije vojnih obveznika.

Rukovalac i obrađivač dužni su da preduzmu tehničke, kadrovske i organizacione mere zaštite podataka, u skladu sa utvrđenim standardima i postupcima, a koje su potrebne da bi se podaci zaštitili od gubitka, uništenja, nedopuštenog pristupa, promene, objavljivanja i svake druge zloupotrebe, kao i da utvrde obavezu lica koja su zaposlena na obradi da čuvaju tajnost podataka.

Članom 24. menja član 76. Zakona iz razloga usaglašavanja sa odredbama člana 9. i 103. Zakona o opštem upravnom postupku, kao i zaštite naročito osetljivih podataka o ličnosti (podaci o zdravlju).

Član 25. dodatim članom 79a. definišu se kategorije građana koje se obučavaju za potrebe odbrane zemlje kao pravo i dužnost svih građana Republike Srbije. Obuku građana vršiće svi državni organi i organi državne uprave. Katagorije su definisane na osnovu usklađenih stavova na interresornom sastanku i okruglim stolovima sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvom unutrašnjih poslova, Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave, Crvenim krstom Srbije, Fakultetom bezbednosti, Kriminalističko-policijskom akademijom, Savezom organizacija rezervnih vojnih starešina Srbije i OJ MO i VS.

Definisane su kategorije građana koje će za potrebe odbrane zemlje obučavati Ministartvo odbrane i kategorije građana koje će obučavati subjekti sistema odbrane u saradnji sa Ministarstvom odbrane.

Članom 26. kojim je dodat stav u članu 83. Zakona, sada stavlja radnu obavezu u pravne okvire iz razloga što nije bila u funkcionalnoj nadležnosti teritorijalnih organa MO i Uprave za obaveze odbrane, kada je donesen Zakon (bila u nadležnosti Uprave za vanredne situacije MO i područnih organa Ministarstva obrane).

Član 27. dodatim članom 83a. reguliše se nadležnost i vreme pozivanja obveznika radne obaveze i za mobilizaciju i delimičnu mobilizaciju radi provere spremnosti za izvršavanje mobilizacije.

Član 28. izmenama u članu 86. Zakona preciznije definiše nadležnosti za donošenje planova popune po osnovu radne obaveze.

Članom 29. izvršene su izmene člana 88. Zakona iz sledećih razloga: Ustav Republike Srbije u članu 42. jemči zaštitu podataka o ličnosti. Stavom 2. istog člana određeno je da se prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti i zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.

Minimum pitanja koja moraju biti uređena zakonom su: svrha obrade podataka o ličnosti; vrsta podataka o ličnosti; način korišćenja podataka o ličnosti i vrsta korisnika kojima će podaci biti dostupni i rokovi čuvanja podataka.

Stavom 5. propisan je pravni osnov za donošenje podzakonskog propisa kojim se određuje način i postupak vođenja evidencije obveznika radne obaveze kao i način dostavljanja podataka iz evidencije o obveznicima radne obaveze.

Članom 30. izvršena je izmena člana 89. Zakona radi stvaranja pravnog okvira za formiranje jedinica radne obaveze za izvršenje zadataka teritorijalnih organa koji se odnose na pozivanje vojnih obveznika putem kurirsko pozivarskog sistema, za izmeštanje teritorijalnih organa na rezervne ratne lokacije i utvrđivanje sposobnosti za vojnu službu u ratnom stanju formiranjem lekarskih ekipa.

U članu 31. izmenama i dopunama člana 91. Zakona precizirani su razlozi pozivanja jedinica radne obaveze u miru, obezbeđen je brži postupak donošenja odluke ministra odbrane o pozivanju jedinica radne obaveze i utvrđuje se obaveza subjekta sistema odbrane za dostavljanje zahteva za pozivanje teritorijalnom organu.

U članu 32. izvršena je zamena reči u članu 93. Zakona iz razloga što izraz "rasformirane" označava i ukidanje jedinice radne obaveze, dok sa izrazom "dezangažovane" zakon omogućava, po potrebi ponovno angažovanje iste jedinice radne obaveze.

U članu 33. kojim je izvršena izmena stava 2. člana 99. Zakona navedeni su svi subjekti, za čije potrebe se materijalna obaveza izvršava.

Članom 34. izvršene su izmene i dopune člana 104. Zakona iz sledećih razloga: Ustav Republike Srbije u članu 42. jemči zaštitu podataka o ličnosti.

Stavom 2. istog člana određeno je da se prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuje zakonom. Minimum pitanja koja moraju biti uređena zakonom su: svrha obrade podataka o ličnosti; vrsta podataka o ličnosti; način korišćenja podataka o ličnosti i vrsta korisnika kojima će podaci biti dostupni i rokovi čuvanja podataka.

U članu 35. izvršena je izmena člana 109. Zakona kojom je definisano da se stvari iz popisa raspoređuju planom popune, za potrebe korisnika stvari. Precizno se uređuje da vlasnik ne može popunjavati stvarima u sopstvenoj svojini, već se popunjava razlikom između stvari koje ih sleduju po ratnoj organizaciji i sistematizaciji odnosno koje ih sleduju za izvršenje dobijenog zadatka i stvari iz sopstvenih kapaciteta. Korisnicima se raspoređuju stvari drugih vlasnika iz evidencije teritorijalnih organa

Stavovima 3, 4. i 5. utvrđuje se obaveza vlasnika stvari da se odazove pozivu teritorijalnog organa radi uvođenja u evidenciju, saopštavanja rasporeda i pregleda stvari i omogućava se preduzimanje mera protiv vlasnika stvari koji ne izvršavaju zakonsku obavezu po pitanju materijalne obaveze

Članom 36. izmenjen je član 111. Zakona iz razloga preciznijeg definisanja nadležnosti za donošenje Planova popune po osnovu materijalne obaveze.

Članom 37. dodat je član 125a. iz razloga usaglašavanja sa principima ravnopravnosti polova.

Odredbama članova 38, 39, 40. i 42. Zakona kojim su izvršene izmene članova 126, 128, 130. i 134. izvršeno je usaglašavanje kaznenih odredbi zakona sa Zakonom o prekršajima.

Izvršenom izmenom člana 126. propisuje se prekršajna odgovornost za neizvršavanje obaveza propisanih u čl. 10, 11, 51. i 61. ovog zakona.

Članom 41. kojim je izvršena dopuna člana 132. Zakona propisuje se prekršajna odgovornost za neizvršavanje obaveze propisane u članu 109. ovog zakona.

Članom 43. brisan je stav 2. člana 140. Zakona iz razloga što je obavljanje poslova nadzora od strane Inspektorata odbrane regulisano drugim propisima.

Članom 44. definisan je rok za donošenje propisa za izvršenje ovog zakona.

Član 45. predstavlja završnu odredbu, kojom je utvrđen rok stupanja na snagu ovog zakona.

IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Sredstva potrebna za sprovođenje ovog zakona obezbeđena su Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2018. godinu ("Službeni glasnik RS", broj 113/17), Razdeo 19 – Ministarstvo odbrane, Glava 19.0 – Ministarstvo odbrane, Program 1703 – Operacije i funkcionisanje MO i VS, Funkcija 210 - Vojna odbrana, Programska aktivnost 0001 – Funkcionisanje MO i VS, Ekonomska klasifikacija 42 – Korišćenje usluga i roba

Sredstva za 2019. i 2020. godinu će se planirati u okviru limita koje Ministarstvo finansija utvrdi za Ministarstvo odbrane za 2019. i 2020. godinu.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine ("Službeni glasnik RS", broj 20/12- prečišćen tekst), iz razloga što bi nedonošenje zakona u ovom postupku moglo da prouzrokuje štetne posledice po bezbednost zemlje i rad organa i organizacija u izvršavanju poslova vojne, radne i materijalne obaveze. Takođe, donošenjem ovog zakona po hitnom postupku izvršiće se usaglašavanje sa odredbama Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o odbrani, koji je u skupštinskoj proceduri, a kojima se reguliše obučavanje građana za odbranu zemlje.

ANALIZA EFEKATA

Koji su problemi koje zakon treba da reši?

Zakonom o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi ("Službeni glasnik RS", br. 88/09 i 95/10), koji se primenjuje od 1. januara 2011. godine, uređuje se vojna obaveza; regrutna obaveza; obaveza služenja vojnog roka i dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem; rezervni sastav; putovanje i boravak vojnih obveznika u inostranstvu; pravo na naknade za vršenje vojne obaveze; evidencija vojnih obveznika; radna obaveza u državnim organima i pravnim licima od značaja za odbranu; radna obaveza u jedinicama radne obaveze; materijalna obaveza građana, privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika u vanrednom i ratnom stanju, kao i druga pitanja od značaja za vojnu, radnu i materijalnu obavezu.

Za pet godina od kako je donet Zakon o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi, a na bazi dosadašnjeg iskustva, ukazala se potreba za izmenama i dopunama zakona, sa željom da se preciznije definišu pojedine odredbe koje će učiniti jasniju, a samim tim i efikasniju i precizniju primenu ovog zakona od strane nadležnih organa.

Predloženim izmenama i dopunama rešavaju se problemi koji su u toku primene Zakona utvrđeni, i to:

­           Propisuje se pravni osnov da drugi državni organi obezbede prostor i tehničke uslove za rad teritorijalnih organa i preuzmu njihovo obezbeđenje: dokumenta sa oznakom državna tajna i dr. podaci čije oticanje bi imalo nesagledive posledice po bezbednost države - bliže uređuje Uredba o posebnim merama fizičko-tehničke zaštite tajnih podataka ("Službeni glasnik RS", broj 97/11).

­           Obezbeđuje se pravni osnov za formiranje kurirsko-pozivarskog sistema, odnosno kurirsko-pozivarske jedinice, kao privremenog sastava, koja se obrazuje od obveznika radne obaveze kojima nije određen ratni raspored, a za potrebe pozivanja rezervnog sastava obveznika radne obaveze i vlasnika stvari iz popisa.

­           Regulisano je da regrutna komisija ocenjuje sposobnost za vršenje vojne službe, pored regruta, i lica u rezervnom sastavu. Isto tako stvoren je pravni osnov da ocenu sposobnosti za vršenje vojne službe regrutna komisija može dati vojnom obvezniku za koga je utvrđeno da boluje od neizlečive bolesti ili da ima telesnu manu i nedostatak bez izgleda za izlečenje, na osnovu medicinske dokumentacije, iz razloga što zbog prirode zdravstvenog stanja nije u mogućnosti da se odazove za vršenje lekarskih i drugih pregleda i psiholoških ispitivanja u ovlašćenoj zdravstvenoj ustanovi.

­           Stvoren je pravni osnov za regulisanje naknade putnih i drugih troškova u vezi sa vršenjem vojne obaveze.

­           Zakonski se reguliše obrada podataka o ličnosti kao što su svrha obrade, vrsta podataka koji se obrađuju, način korišćenja tih podataka i rokovi čuvanja. Prilikom prikupljanja i obrade podataka o ličnosti i vođenja evidencije o prikupljenim podacima vojnih obveznika, teritorijalni organ u obavezi je da postupa u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, a što se dodatnom odredbom vrši.

­           Sve ovo iz razloga što je obezbeđenje podataka o ličnosti jedan od ključnih elemenata zaštite podataka o ličnosti. U predloženom članu zakonodavac želi da istakne koje su zakonske obaveze koje mora ispoštovati rukovalac evidencije vojnih obveznika. Rukovalac i obrađivač dužni su da preduzmu tehničke, kadrovske i organizacione mere zaštite podataka, u skladu sa utvrđenim standardima i postupcima, a koje su potrebne da bi se podaci zaštitili od gubitka, uništenja, nedopuštenog pristupa, promene, objavljivanja i svake druge zloupotrebe, kao i da utvrde obavezu lica koja su zaposlena na obradi da čuvaju tajnost podataka.

­           Zakon uređuje da pored vojnih obveznika koji su regulisali služenje vojnog roka i imaju raspored u rezervnom sastavu, da se obrazovanje, vaspitanje i sticanje praktičnih znanja i veština za potrebe odbrane zemlje vrši i za druge kategorije građana.

­           Zakon sada stavlja radnu obavezu u pravne okvire iz razloga što nije bila u funkcionalnoj nadležnosti teritorijalnih organa i Uprave za obaveze odbrane, kada je donesen zakon (bila u nadležnosti Uprave za vanredne situacije MO i područnih organa Ministarstva odbrane). Zakon preciznije definiše nadležnosti za donošenje planova popune po osnovu radne obaveze.

­           Propisan je pravni osnov za donošenje podzakonskog propisa kojim se određuje način i postupak vođenja evidencije obveznika radne obaveze kao i način dostavljanja podataka iz evidencije o obveznicima radne obaveze.

­           Stvoren je pravni okvir za formiranje jedinica radne obaveze za izvršenje zadataka teritorijalnih organa koji se odnose na pozivanje vojnih obveznika putem kurirsko- pozivarskog sistema, za izmeštanje teritorijalnih organa na rezervne ratne lokacije i utvrđivanje sposobnosti za vojnu službu u ratnom stanju formiranjem lekarskih ekipa.

­           Utvrđuje se obaveza vlasnika stvari da se odazove pozivu teritorijalnog organa radi saopštavanja rasporeda i pregleda stvari i omogućava se preduzimanje mera protiv vlasnika stvari koji ne izvršavaju zakonsku obavezu po pitanju materijalne obaveze.

­           izvršeno je usaglašavanje kaznenih odredbi zakona sa Zakonom o prekršajima ("Službeni glasnik RS", br. 65/13 i 13/16), koji je na snazi od 2.08.2013. godine, sa početkom primene od 1.03.2014. godine.

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi nalazi se u Planu rada Vlade Republike Srbije za 2017. godinu.

Koji su željeni ciljevi donošenja zakona?

Izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi obezbeđuje se pravni okvir za organizovanje i sprovođenje vojne, radne i materijalne obaveze u jasno podeljenim nadležnostima i odgovornostima između organizacione jedinice Ministarstva odbrane nadležne za poslove vojne, radne i materijalne obaveze i njoj potčinjenih teritorijalnih organa, preko kojih Ministarstvo odbrane obezbeđuje i sprovodi ostvarivanje vojne obaveze.

Izmenama i dopunama predmetnog zakona stvaraju se obaveze organa autonomnih pokrajina i organa jedinica lokalne samouprave da na teritoriji svoje nadležnosti, za potrebe izvršavanja obaveza odbrane, obezbede prostorne i tehničke uslove za rad teritorijalnih organa kao i njihovu zaštitu i obezbeđenje.

Takođe, u miru se organizuje kurirski sistem pozivanja radi planskog, organizovanog pozivanja lica iz rezervnog sastava, obveznika radne obaveze i vlasnika stvari iz popisa u ratnom i vanrednom stanju.

Dopunom odredbi koje regulišu naknade putnih i drugih troškova u vezi sa vršenjem vojne obaveze, izvršena je preraspodela, odnosno drugačija raspodela predmetnih troškova u odnosu na važeći zakon.

Stavlja se radna obaveza u pravne okvire. Stvoren je pravni osnov za donošenje podzakonskog propisa kojim se određuje način i postupak vođenja evidencije obveznika radne obaveze kao i način dostavljanja podataka iz evidencije o obveznicima radne obaveze.

Stvara se obaveza vlasnika stvari da se odazove pozivu teritorijalnog organa radi saopštavanja rasporeda i pregleda stvari i omogućava se preduzimanje mera protiv vlasnika stvari koji ne izvršavaju zakonsku obavezu po pitanju materijalne obaveze

Vrši se usaglašavanje kaznenih odredbi zakona sa važećim Zakonom o prekršajima.

Zašto je donošenje akta najbolji način za rešavanje problema?

Donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi je najbolji način za rešavanje problema, odnosno jasno podeljenim nadležnostima i odgovornostima između organizacione jedinice Ministarstva odbrane nadležne za poslove vojne, radne i materijalne obaveze i njoj potčinjenih teritorijalnih organa, preko kojih Ministarstvo odbrane obezbeđuje i sprovodi ostvarivanje vojne obaveze, iz razloga što je zakon obavezujući akt i što njegovo neprimenjivanje ima za posledicu sankciju.

Na koga će uticati predložena rešenja?

Predložena rešenja u Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi pozitivno će uticati na građane – vojne obveznike prilikom ostvarivanja njihovih prava i obaveza po pitanju vojne obaveze, kao i na rad teritorijalnih organa Ministarstva odbrane (centri MO za lokalnu samoupravu i regionalni centri MO), odnosno na lakšu i efikasniju primenu zakona zahvaljujući preciznijim odredbama.

Kakve troškove će primena zakona izazvati građanima i privredi, a naročito malim i srednjim preduzećima?

Primena zakona neće izazvati troškove građanima i privredi, niti malim i srednjim preduzećima, ili će izazvati neznatne troškove organima državne uprave (obaveze organa autonomnih pokrajina i organa jedinica lokalne samouprave da na teritoriji svoje nadležnosti, za potrebe izvršavanja obaveza odbrane, obezbede prostorne i tehničke uslove za rad teritorijalnih organa kao i njihovu zaštitu i obezbeđenje).

Da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti?

Da, primenom predloženog zakona će dati efikasniju i precizniju primenu ovog zakona od strane nadležnih organa, a troškova gotovo da nema ili su neznatni u odnosu na pozitivne posledice njegovog donošenja.

Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata i tržišna konkurencija?

Ne.

Da li su zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu:

U postupku izrade radnog teksta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi, nosilac izrade prikupio je i u tekst ugradio prihvatljive stavove i mišljenja potčinjenih teritorijalnih organa Ministarstva odbrane, kao i nadležnih organizacionih jedinica Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.

Posledice donošenja zakona:

Pozitivne posledice donošenja zakona takve su da nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije, jer se njegovom promenom ne stvaraju dodatne obaveze za budžet Republike Srbije.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 18.04.2018.