Četiri milijarde i 700 miliona dinara inkasirali su prekršajni sudovi 2016. godine od novčanih kazni.
Sav taj novac otišao je u državni budžet iz koga sudije za prekršaje dobijaju najmanje sudijske plate u Srbiji.
Kada je u februaru 2017. godine položen kamen temeljac za novu zgradu Prekršajnog suda u Pančevu, ministarka pravde Nela Kuburović rekla je da je 95 miliona dinara iz budžeta izdvojeno za izgradnju tog objekta, a da je upravo toliko ovaj prekršajni sud i zaradio u 2016. godini naplatom novčanih kazni.
"To pokazuje koliki je značaj prekršajnih sudova", rekla je ministarka u Pančevu, gde će za godinu dana biti završena potpuno nova zgrada Prekršajnog suda, od oko 900 kvadratnih metara. U kakvim uslovima sada rade prekršajne sudije u Pančevu mogu da se uvere građani koji ne shvataju da su došli u sud jer se on nalazi u oronuloj stambenoj zgradi.
Iako imaju više predmeta u radu od svih drugih sudova, iako najviše novca donose budžetu, "prekršajci" su na meti kritika jer skoro trećina prekršajnih postupaka nikada ne dobije epilog zbog zastarelosti. Rokovi u prekršajnim postupcima su kratki, pa vreme ne ide naruku sudovima.
Od svih sudskih poziva, građani najčešće dobijaju poziv od sudija za prekršaje.
– Samo beogradski prekršajni sud dnevno ekspeduje pet do sedam hiljada pismena, a svakoga dana se bar četiri hiljade koverti vrati kao neuručeno – kaže Aleksandar Ilić, portparol Prekršajnog apelacionog suda.
Iznosi i podatak da se za usluge pošte za sve prekršajne sudove u Srbiji godišnje izdvoji preko 120 miliona dinara, a da se stepen uručenja nije podigao preko 30 odsto.
– Od skoro 30 odsto zastarelih predmeta, u 60 do 70 odsto slučajeva sudije su donele i izradile presudu, ali Zakon o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013, 13/2016 i 98/2016 - odluka US) predviđa da presuda mora biti lično uručena okrivljenom kako bi nastupila njena pravnosnažnost. Zato imamo situaciju da sudija donese presudu koja ne može da se uruči i tako prekršilac ostane nekažnjen usled zastarelosti gonjenja po sili zakona – objašnjava Ilić.
S druge strane, naplata novčanih kazni je povećana sa 3,8 milijardi dinara u 2015. godini na skoro 4.7 milijardi dinara u 2016. godini, što je najviši stepen naplate novčanih kazni u Srbiji tokom poslednje dve decenije, ističe Ilić.
– Prekršajni sud u Beogradu je prošle godine naplatio 872 miliona dinara, Prekršajni sud u Požarevcu 183 miliona, Prekršajni sud u Valjevu 156 miliona dinara, što unazad nekoliko godina daje jasnu indikaciju da se izvršenje presuda konstantno pomera u pozitivnom smeru i da prekršajni sudovi bivaju sve bolji iz godine u godinu, ali je vidljiv disbalans broja predmeta, broja sudija i sudskog osoblja– kaže Aleksandar Ilić.
Predsednik Prekršajnog apelacionog suda Zoran Pašalić ističe da upravo najopterećeniji sudovi imaju najveći problem nedovoljnog broja sudija i sudskog osoblja.
– Svaki sudija ima u radu od 1.200 do 1.700 predmeta godišnje i to nije samo slučaj u beogradskom prekršajnom sudu, koji je najveći, nego i u drugim sudovima. Neke sudije imaju i više od 2.000 predmeta u radu. Osim toga, razlog zastarevanja je i nemogućnost saslušavanja okrivljenih i svedoka usled jako malog procenta uručenih poziva strankama od strane pošte i dostavljača, izbegavanje okrivljenih da prime poziv, čime opstruišu postupak – kaže Pašalić.
Svi prekršajni sudovi u Srbiji, njih 44, imali su prošle godine u radu 792.036 predmeta. Od toga su rešili 450.948 i ostalo im je 341.088 predmeta koji su preneti u 2017 godinu. To je nešto manje u odnosu na 362.149 predmeta koji su ih sačekali na početku 2016 godine.
Ove godine su u fokusu zastareli predmeti. Najviše ih ima Prekršajni sud u Beogradu (35.468), zatim Prekršajni sud u Novom Sadu (6.983), pa Prekršajni sud u Nišu (6.611), a najmanje predmeta koji nisu dobili svoj epilog zbog zastare ima Prekršajni sud u Kragujevcu (3.917).
U Ministarstvu pravde se razmišlja o tome da se poreski, carinski, devizni i drugi prekršaji kod kojih su najveće kazne, izdvoje u posebno sudsko odeljenje, ili da se celokupna nadležnost prekršajnih sudova podeli na četiri dela, pri čemu će svakako saobraćajni prekršaji ostati u najvećem broju.
Više od dve decenije nijedan dinar nije uložen u prekršajno sudstvo, ali poslednjih nekoliko godina uložena su znatna sredstva u adaptiranje, izgradnju i opremanje prekršajnih sudova. Time se stiču uslovi da i sudije i sudsko osoblje svoj posao obavljaju bolje i efikasnije, pa se u narednih godinama očekuju dobri rezultati i manje zastarelih predmeta.
Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 16.04.2017.