Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PREKRŠAJIMA: Od skoro 30 odsto zastarelih predmeta, u 60 do 70 odsto slučajeva sudije su donele i izradile presudu, ali Zakon predviđa da presuda mora biti lično uručena okrivljenom kako bi nastupila njena pravnosnažnost. Zato imamo situaciju da sudija donese presudu koja ne može da se uruči i tako prekršilac ostane nekažnjen usled zastarelosti gonjenja po sili zakona


Četiri milijarde i 700 miliona dinara inkasirali su prekršajni sudovi 2016. godine od novčanih kazni.

Sav taj novac otišao je u državni budžet iz koga sudije za prekršaje dobijaju najmanje sudijske plate u Srbiji.

Kada je u februaru 2017. godine položen kamen temeljac za novu zgradu Prekršajnog suda u Pančevu, ministarka pravde Nela Kuburović rekla je da je 95 miliona dinara iz budžeta izdvojeno za izgradnju tog objekta, a da je upravo toliko ovaj prekršajni sud i zaradio u 2016. godini naplatom novčanih kazni.

"To pokazuje koliki je značaj prekršajnih sudova", rekla je ministarka u Pančevu, gde će za godinu dana biti završena potpuno nova zgrada Prekršajnog suda, od oko 900 kvadratnih metara. U kakvim uslovima sada rade prekršajne sudije u Pančevu mogu da se uvere građani koji ne shvataju da su došli u sud jer se on nalazi u oronuloj stambenoj zgradi.

Iako imaju više predmeta u radu od svih drugih sudova, iako najviše novca donose budžetu, "prekršajci" su na meti kritika jer skoro trećina prekršajnih postupaka nikada ne dobije epilog zbog zastarelosti. Rokovi u prekršajnim postupcima su kratki, pa vreme ne ide naruku sudovima.

Od svih sudskih poziva, građani najčešće dobijaju poziv od sudija za prekršaje.

Samo beogradski prekršajni sud dnevno ekspeduje pet do sedam hiljada pismena, a svakoga dana se bar četiri hiljade koverti vrati kao neuručeno – kaže Aleksandar Ilić, portparol Prekršajnog apelacionog suda.

Iznosi i podatak da se za usluge pošte za sve prekršajne sudove u Srbiji godišnje izdvoji preko 120 miliona dinara, a da se stepen uručenja nije podigao preko 30 odsto.

Od skoro 30 odsto zastarelih predmeta, u 60 do 70 odsto slučajeva sudije su donele i izradile presudu, ali Zakon o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013, 13/2016 i 98/2016 - odluka US) predviđa da presuda mora biti lično uručena okrivljenom kako bi nastupila njena pravnosnažnost. Zato imamo situaciju da sudija donese presudu koja ne može da se uruči i tako prekršilac ostane nekažnjen usled zastarelosti gonjenja po sili zakona – objašnjava Ilić.

S druge strane, naplata novčanih kazni je povećana sa 3,8 milijardi dinara u 2015. godini na skoro 4.7 milijardi dinara u 2016. godini, što je najviši stepen naplate novčanih kazni u Srbiji tokom poslednje dve decenije, ističe Ilić.

Prekršajni sud u Beogradu je prošle godine naplatio 872 miliona dinara, Prekršajni sud u Požarevcu 183 miliona, Prekršajni sud u Valjevu 156 miliona dinara, što unazad nekoliko godina daje jasnu indikaciju da se izvršenje presuda konstantno pomera u pozitivnom smeru i da prekršajni sudovi bivaju sve bolji iz godine u godinu, ali je vidljiv disbalans broja predmeta, broja sudija i sudskog osoblja– kaže Aleksandar Ilić.

Predsednik Prekršajnog apelacionog suda Zoran Pašalić ističe da upravo najopterećeniji sudovi imaju najveći problem nedovoljnog broja sudija i sudskog osoblja.

Svaki sudija ima u radu od 1.200 do 1.700 predmeta godišnje i to nije samo slučaj u beogradskom prekršajnom sudu, koji je najveći, nego i u drugim sudovima. Neke sudije imaju i više od 2.000 predmeta u radu. Osim toga, razlog zastarevanja je i nemogućnost saslušavanja okrivljenih i svedoka usled jako malog procenta uručenih poziva strankama od strane pošte i dostavljača, izbegavanje okrivljenih da prime poziv, čime opstruišu postupak – kaže Pašalić.

Svi prekršajni sudovi u Srbiji, njih 44, imali su prošle godine u radu 792.036 predmeta. Od toga su rešili 450.948 i ostalo im je 341.088 predmeta koji su preneti u 2017 godinu. To je nešto manje u odnosu na 362.149 predmeta koji su ih sačekali na početku 2016 godine.

Ove godine su u fokusu zastareli predmeti. Najviše ih ima Prekršajni sud u Beogradu (35.468), zatim Prekršajni sud u Novom Sadu (6.983), pa Prekršajni sud u Nišu (6.611), a najmanje predmeta koji nisu dobili svoj epilog zbog zastare ima Prekršajni sud u Kragujevcu (3.917).

U Ministarstvu pravde se razmišlja o tome da se poreski, carinski, devizni i drugi prekršaji kod kojih su najveće kazne, izdvoje u posebno sudsko odeljenje, ili da se celokupna nadležnost prekršajnih sudova podeli na četiri dela, pri čemu će svakako saobraćajni prekršaji ostati u najvećem broju.

Više od dve decenije nijedan dinar nije uložen u prekršajno sudstvo, ali poslednjih nekoliko godina uložena su znatna sredstva u adaptiranje, izgradnju i opremanje prekršajnih sudova. Time se stiču uslovi da i sudije i sudsko osoblje svoj posao obavljaju bolje i efikasnije, pa se u narednih godinama očekuju dobri rezultati i manje zastarelih predmeta.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 16.04.2017.
Naslov: Redakcija