Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU: ZAHTEV NACIONALNOG PROSVETNOG SAVETA ZA POVEćANJE FONDA čASOVA U SUPROTNOSTI JE SA ZAKONOM I STRATEGIJOM RAZVOJA OBRAZOVANJA U SRBIJI DO 2020. GODINE


Predlog predsednika Nacionalnog prosvetnog saveta (NPS) Aleksandra Lipkovskog da bi trebalo izmeniti Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013) i povećati broj časova obaveznih predmeta u višim razredima osmoletke u direktnoj je suprotnosti sa Strategijom razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine ("Sl. glasnik RS", br. 107/2012 - dalje: Strategija), koja predviđa da "opterećenje učenika obaveznom nastavom ne sme preći 25 časova nedeljno, a u mlađim razredima 20, da bi bilo prostora za ostale vidove školskih delatnosti".

- Strategija je išla na to da limitira broj časova obavezne nastave, jer je tendencija svake struke da njen predmet bude obavezan i da ima što više časova. Meni je razumljiv njihov interes, jer od fonda časova zavisi broj radnih mesta, ali te interesne grupe potpuno zanemaruju decu, život u školi, pa i same nastavnike. Zbog toga je Strategija važna, da pogleda sistem obrazovanja u celini. Mi sedimo na sastanku nekoliko sati i premoreni smo, a zamislite kako je učenicima sa tolikim brojem predmeta i zahteva - kaže Ana Pešikan, jedna od autora Strategije i članica NPS.

U tom dokumentu piše da opterećenje đaka zavisi od obima i složenosti programa, načina rada nastavnika, organizacije rada škole, uslova rada..., te je više nego jasno da se domaći obrazovni sistem ne može porediti sa evropskim državama prostim upoređivanjem fonda časova. A upravo se takva argumentacija predstavnika Društva za strane jezike čula na poslednjoj sednici NPS-a, na kojoj je rečeno da smo po broju časova na začelju Evrope. Pritom se u mnogim raspravama pominje samo fond od 25 časova obaveznih predmeta, koji se u praksi već krši, dok u stvarnosti učenici starijih razreda osmoletke imaju i po 31 čas.

- Brojevima se manipuliše. Brojne studije pokazuju da su naši učenici preopterećeni, ali s druge strane ima puno glasova da bi fond časova trebalo povećati. Po meni je ključno pitanje šta deca i nastavnici rade na časovima predmeta koje imaju. Kada smo Strategijom ograničili broj časova na 25, govorili smo o časovima koji će se realizovati na drugačiji način od sadašnjeg, to ne treba da bude 25 časova predavanja i preslišavanja onoga što je nastavnik rekao. Suština je da struktura aktivnosti u školi mora da se menja, ne može sve da bude u statusu obaveznog, ali ne treba ono što nije obavezno da se tretira kao da ne postoji - ukazuje Pešikan, napominjući da je najpre trebalo čitati Strategiju, iz koje moraju da proizilaze zakoni i podzakonski akti.

Struktura opterećenja se, kako kaže, pravi prema tome šta su prioritetna znanja i veštine sa kojima učenici treba da izađu iz škole, šta je cilj svakog pojedinačnog predmeta, a to dalje podrazumeva i drugačiji način rada.

- Ako bi se kao što piše u Strategiji uvelo da nastava traje od osam do 16 sati, vrlo brzo bismo se rasteretili, jer bi učenici imali i ručak i vannastavne aktivnosti, postojao bi prostor u kojem biste mogli da realizujete različite obrazovno-vaspitne ciljeve, ali ne kroz sadašnji čvrst model 45-ominutne predavačke nastave. Mora da se menja koncepcija obrazovanja, deca moraju da žive u školi, a to nije isto što i sedam ili osam časova obavezne nastave - smatra Pešikan.

Iz Društva za strane jezike najavljuju da će tražiti izmenu Zakona, kada na dnevni red dođe pitanje usklađivanje postojećeg nastavnog plana za zakonskim ograničenjem opterećenja učenika. To društvo će tražiti vraćanje na nekadašnji fond časova 25 plus pet, umesto sadašnjih 25 plus tri u višim razredima osnovne škole.

Izvor: Vebsajt Danas, V. Andrić, 16.04.2016.
Naslov: Redakcija