Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

REFORMA PRAVOSUĐA: SUDIJE I TUżIOCI SMATRAJU DA NAJVIšA PRAVOSUDNA TELA, KOJA ODLUčUJU O IZBORU I RAZREšENJU SUDIJA I TUżILACA I VREDNUJU NJIHOV RAD, MORAJU DA IMAJU SVOJ INTEGRITET


Visoki savet sudstva (VSS) i Državno veće tužilaca (DVT) ne postoje oduvek ovde, ali oduvek u Srbiji biti sudija ili javni tužilac ima političku notu. Nezavisnost sudstva i samostalnost tužilaštva samo su ideali kojima se teži i koji se mogu postići ako izvršna i zakonodavna vlast ne učestvuju u izboru sudija i tužilaca.

Visoki savet sudstva bira sudije, ali članovi ovog tela su i ministar pravde i predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Sudije koje treba prvi put da budu izabrane bira Narodna skupština Republike Srbije, na predlog VSS-a.

Visokom savetu sudstva i Državnom veću tužilaca dat je veliki značaj i podignuti su na ustavni nivo, iako funkcionišu tek od 2008. godine. Ova tela osnovana su i u drugim tranzicionim zemljama, po uzoru na države koje su imale jake i funkcionalne sudske i tužilačke savete, kao što su Francuska, Italija, Portugal i Španija. Smatralo se da će već samim postojanjem sudskih saveta, uticaj zakonodavne i izvršne vlasti na sudstvo i tužilaštvo biti zaustavljen. Međutim, pokazalo se da nema čudotvornih rešenja, da nema recepta za stvaranje takve institucije koja će stvarno da pruži garancije nezavisnosti. U svim tim tranzicionim državama, pa i u našoj, ta tela su užasno podbacila, a svi razlozi se svode na uticaj politike na VSS– rekla je sudija Dragana Boljević, predsednica Društva sudija Srbije, nedavno na raspravi u organizaciji Udruženja tužilaca Srbije.

Sudija je naglasila da je status VSS-a i sudija uopšte bolji od statusa Državnog veća tužilaca, ali da oni "boluju od iste boljke".

VSS nije uspeo da obezbedi ono što mu je Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) dato u nadležnost, da bude nezavisno telo koje bi garantovalo nezavisnost sudovima i sudijama. I VSS i DVT imaju po 11 članova i većina su sudije, odnosno tužioci – sedam od 11 članova. Kako je moguće da ta većina ne može da pobedi onih četiri, pri čemu barem dvoje od tih četvoro mogu da budu na strani sudija, jer to su jedan advokat i jedan profesor prava – navela je predsednica Društva sudija.

Odgovor na pitanje leži i u činjenici da izbor članova VSS-a i dalje delimično zavisi od zakonodavne i izvršne vlasti. Međutim, kako je rekla sudija, problem je i u tome što predstavnici sudija nisu imali integritet, pa su dopuštali da se odluke donose i sa tri glasa, a Zakono Visokom savetu sudstva ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 101/2010, 88/2011 i 106/2015) kaže da se odluke donose većinom glasova svih članova, znači sa šest glasova.

Zato treba preispitati rad članova VSS-a koji su na to pristajali, koji nisu napravili odstupnicu. Neki su od njih rekli da neće u tome da učestvuju, pa su dali ostavke. Neki su članovi glasali suprotno, a neki su glasali i dozvoljavali da to bude tako. Odgovorni su sudije i tužioci koji su sedeli u VSS i DVT– rekla je Dragana Boljević.

Sada su i Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca dobili po pet novih članova. Izabrale su ih kolege na neposrednim izborima u sudovima i tužilaštvima, ali je taj izbor potvrdila Narodna skupština Republike Srbije. Novi članovi najviših pravosudnih tela neće imati nikakvog dodira sa onim što se događalo proteklih godina u pravosuđu – sa reizborom sudija i tužilaca i preispitivanjem tog reizbora. Međutim, pred novim članovima su i novi izazovi.

VSS i DVT moraće da prepoznaju nove izazove. Mi već sada imamo institucionalizovani uticaj izvršne i zakonodavne vlasti na izbor sudija, a to je selekcija polaznika Pravosudne akademije, tri godine pre nego što budu izabrani za sudije i tužioce. Onaj koji je selektirao polaznike Pravosudne akademije u jednom postupku koji nije bio javan, taj je u stvari izvršio izbor tužilaca i sudija za tri godine. Tako je predviđeno zakonom, dakle nije protivzakonito, ali omogućava uticaj politike. Jer politika uvek pronalazi put. Ako su joj jedna vrata zatvorena, politika uvek pokušava da na druga vrata, ili kroz rupicu na vratima, izvrši uticaj na pravosuđe. Upravo na Visokom savetu sudstva i Državnom veću tužilaca jeste da ovakve uplive politike prepoznaju i da donose odluke uz odupiranje politici – rekla je Dragana Boljević.

Sudija Apelacionog suda u Beogradu Omer Hadžiomerović naglašava da je reizbor sudija bila "strašna manipulacija političara sa javnošću".

Ako kažete da sve ribe žive u vodi, pa onda navedete da i rak živi u vodi, onda izvedete zaključak da je rak riba. Ali, za onoga ko ne zna – u vodi i žive i druge životinje. Isto tako, ako kažete da pravosuđe ne funkcioniše dobro, a pravosuđe su sudije i tužioci, onda ako se pitate kako ćemo rešiti problem, kazaćete – pa promenićemo tu "bagru". Ali, to je samo za one koji ne znaju da su sudije i tužioci samo mali deo komplikovanog sistema. Mi smo daleko od idealnog, ali takvi kakvi smo – mi smo samo produkt ovog sistema. U reizboru sudija nije postojao pouzdan sistem koji će prepoznati koje su to sudije koje nisu dobre i koje su korumpirane. To je prvi izazov, koji ne može da se uredi zakonom – rekao je sudija Hadžiomerović.

I sudije i tužioci smatraju da najviša pravosudna tela, koja odlučuju o izboru i razrešenju sudija i tužilaca, vrednuju njihov rad, a uskoro će raspolagati i pravosudnim budžetom, moraju da imaju svoj integritet.

U komunikaciji sa medijima, Državno veće tužilaca treba jasno da izražava svoje stavove, ali ne putem šturih saopštenja i uskraćivanja odgovora, nego na način da javnost prepozna da se DVT zauzima za javnotužilačku organizaciju – rekla je Biljana Silađi, zamenik osnovnog tužioca u Novom Sadu.

Isto važi i za Visoki savet sudstva. Pred njim je zadatak da obezbedi potpunu nezavisnost sudova i sudija, ali i da uspostavi pravila njihove odgovornosti. Nedavno je usvojen i Etički kodeks članova Visokog saveta sudstva("Sl. glasnik RS", br. 26/2016), koji propisuje da su članovi VSS dužni da budu nezavisni, nepristrasni, stručni, dostojanstveni, posvećeni i odani principima kodeksa. Oni mogu da budu potčinjeni samo Ustavu i zakonu, a slobodni u zastupanju svog shvatanja i primeni prava.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 17.04.2016.
Naslov: Redakcija