Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

MODEL NOVOG ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU: JOš UVEK NEMA KONSENZUSA U VEZI SA PITANJEM KADROVA I FINANSIRANJEM FAKULTETA


Dve najvažnije i najteže teme, koje prvo treba staviti na dnevni red, kada se govori o novom Zakonu o visokom obrazovanju su kadrovi i finansiranje i o tim temama još nema konsenzusa, izjavio je ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Srđan Verbić.

On je, na sastanku radnih grupa za izradu Modela zakona o visokom obrazovanju, rekao da svi ostali elementi već imaju neku vrstu konsenzusa, ali da će o tome kako se finansira i ko se sve bira u zvanje i na koji način, biti potrošeno još dosta reči.

"Iz onoga što sam video kao rezultate rada radnih grupa, vidim da i dalje ne postoji saglasnost oko toga kako bi trebalo da izgleda finansiranje. Većina članova radnih grupa je za veću ulogu univerziteta, odnosno za veću integraciju univerziteta, dok su sami članovi radne grupe za finansiranje visokog obrazovanja bili za to da nosioci delatnosti i dalje budu fakulteti", rekao je Verbić.

Ministar je skrenuo pažnju na to da je početa priča o vanrednim parlamentarnim izborima, te da ovaj posao ne može da se radi dok traju izbori, ali da ono što jeste jako važno da tim koji je sada na okupu napravi Nacrt zakona o visokom obrazovanju.

"I da taj Nacrt ostane ne kao zaveštanje jednog ministarstva, već zaveštanje akademske zajednice, kao zajednički stav šta treba menjati i da onda sledeća Vlada ima jedan ozbiljan, dobro promišljen Nacrt zakona", rekao je Verbić i dodao da polaže velike nade u ono što je pred nama, kao i da su rezultati radnih grupa najbolji mogući manifest koji govori šta je želja da se promeni.

On smatra da može da nastane novi, kvalitativno bolji Zakon o visokom obrazovanju i da postoji kritična masa i dovoljan broj kvalitetnih, važnih ljudi koji na tome rade.

Rektor Univerziteta u Beogradu i predsednik Konferencije univerziteta Srbije (KONUS) Vladimir Bumbaširević istakao je da nije lako u akademskoj sredini imati jedinstven stav u pogledu iznalaženja optimalnih rešenja, ali i da su svi u radnim grupama na umu imali unapređenje kvaliteta visokog obrazovanja, što, prema njegovom mišljenju, i jeste cilj menjanja zakona- unapređenje postojećeg stanja.

"U zakon koji se bude predložio, treba da budu ugrađeni i opšte prihvaćeni principi autonomije univerziteta, ne samo upravljanja, već i ona koja se odnosi na nastavni proces- sadržaj, način izvođenja nastave, izbor učesnika, odnosno profesora i drugi bitan princip- jedinstvo nastave i istraživanja", rekao je Bumbaširević.

Prema njegovim rečima, ti principi postoje u akademskoj sredini više od dva veka, a potvrđeni su pre 28 godina, 1988. godine u Bolonji, potpisivanjem Magne karte univerzitatum, koju je potpisalo više od 800 univerziteta iz 80 zemalja sveta.

Bumbaširević je rekao da je veoma važno istaći da bez obzira na rešenja koja se budu iznašla i ugradila u novi zakon, bez adekvatne finansijske podrške, povećanje kvaliteta biće teško izvodljivo i naglasio da ova i svaka buduća Vlada to mora uzeti u obzir.

Predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, Dejan Popović, rekao je da je važeći Zakon o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012, 89/2013, 99/2014, 45/2015 - autentično tumačenje i 68/2015) nepromenjen traje 11 godina i da je, kako kaže, na neki način položio test vremena, jer je počivao na premisama koje su tada bile prihvatljive većini akademske zajednice Srbije.

"Nikada nećemo postići apsolutan konsenzus, što je normalno, ali postoje vrednosti koje delimo i koje će biti ugrađene u novi zakonski projekat. Prvi put posle 2004, kada smo radili na važećem Zakonu, ovakva sinergija i ovoliki broj pripadnika akademske zajednice uključen je, što svedoči o značaju koji pridajemo temama kojima se bavi novi zakon o visokom obrazovanju", rekao je Popović.

Na sednici radnih grupa za izradu Modela zakona o visokom obrazovanju govorio je i predsednik Stručnog tima za reformu visokog obrazovanja Vladica Cvetković i predstavljeni su izveštaji i zaključci radnih grupa.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 18.01.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija