Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULISANJU JAVNOG DUGA REPUBLIKE SRBIJE PO OSNOVU NEISPLAĆENE DEVIZNE ŠTEDNJE GRAĐANA POLOŽENE KOD BANAKA ČIJE JE SEDIŠTE NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE I NJIHOVIM FILIJALAMA NA TERITORIJAMA BIVŠIH REPUBLIKA SFRJ: Isplata stare devizne štednje od 31. avgusta 2019. godine


Narodna skupština Republike Srbije je, 14. decembra 2017. godine, usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o regulisanju javnog duga Republike Srbije po osnovu neisplaćene devizne štednje građana položene kod banaka čije je sedište na teritoriji Republike Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ, koji predviđa isplatu štediša sa prostora cele bivše Jugoslavije, u periodu od 31. avgusta 2019. godine do 29. februara 2024. godine.

Dosadašnjim Zakonom o regulisanju javnog duga Republike Srbije po osnovu neisplaćene devizne štednje građana položene kod banaka čije je sedište na teritoriji Republike Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ ("Sl. glasnik RS", br. 108/2016) je bila predviđena isplata od 31. avgusta 2018. godine do 28. februara 2023. godine. Reč je o deviznoj štednji građana sa prostora nekadašnje Jugoslavije, položenoj kod banaka čije je sedište na teritoriji Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ.

Podsećanja radi, u pitanju su devizni depoziti od oko 310 miliona evra, položeni do 27. aprila 1992, a u taj iznos je uračunata i kamata do 2016. godine.

Zakon ima za cilj poboljšanje položaja deviznih štediša, obezbeđenje uslova za adekvatniju i bolju primenu već postojećih instituta i efikasnije sprovođenje postupka za utvrđivanje prava na isplatu devizne štednje.

Uočeni problemi u vezi sa prikupljanjem potrebne dokumentacije doveli su do potrebe da se, na prvom mestu, produži rok za podnošenje prijava, ali i da se prizna pravo na naplatu javnog duga građanima koji su kao potvrdu o deviznoj štednji, umesto deviznih štednih knjižica, dobijali kartice deviznog računa.

Produženje roka za podnošenje prijava potraživanja ima za posledicu pomeranje rokova dospelosti obveznica.

Određene odredbe Zakona su dodatno pojašnjene, čime je izbegnuta potreba za tumačenjem.

Izvor: Vebsajt RTV, 14.12.2017.
Naslov: Redakcija