Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O POJEDNOSTAVLJENOM RADNOM ANGAŽOVANJU NA SEZONSKIM POSLOVIMA U ODREĐENIM DELATNOSTIMA: Trenutno „sezonci“ najviše posla imaju u građevinarstvu u poljoprivredi, ali mahom rade „na crno“


Poslovi koji se obavljaju samo u toku sezone, a koji se odnose na ugostiteljstvo i rad u inostranstvu na primorju ove godine ne postoje u ponudi, ali se zato traže radnici u kol-centrima, u magacinima...

U Srbiji je od početka ove godine prijavljeno oko 22.270 sezonaca

Kako naći dovoljan broj sezonskih radnika, posebno u uslovima pandemije, kada je ionako otežano kretanje radne snage, pitanje je koje ne muči samo susedne i zemlje EU nego i Srbiju, kojoj radnika sve više nedostaje.

Dok nadležni upozoravaju na oprez i savetuju da se građani pre bilo kog radnog angažmana dobro raspitaju ko je poslodavac i da li nudi ugovore, sezonci se sve češće pitaju i da li će im gazda obezbediti valjanu zaštitu i uslove rada u uslovima širenja virusa korona.

Trenutno sezonci najviše imaju posla u građevinarstvu, gde su i najviše angažovani u radu na crno, potvrđuju u Inspektoratu za rad, ali i u poljoprivredi, i to oko branja voća, u Vojvodini, u Leskovcu, Guči, okolini Arilja, Požege, Valjeva i Bajine Bašte, selima kod Čačka, Užica...

Najveći broj radnika dobija posao na nekoliko nedelja uz u proseku 2.500 dinara dnevnice i obezbeđen smeštaj i tri obroka, ali bez bilo kakvog ugovora o radu. Tako ostaju i bez svih radnih prava, a dnevnice zarađuju kod gazda poljoprivrednih imanja koje inspektori rada gotovo da i ne obilaze. Oni koji imaju više sreće najviše su angažovani u kol-centrima, na lepljenju deklaracija i pakovanju u magacinima, najviše u administrativnim delatnostima, ali takve poslove najčešće prihvataju mladi.

U omladinskim zadrugama otkrivaju da su dnevnice od 1.500 do 2.500 dinara, u zavisnosti od dužine radnog vremena i vrste posla, a da je zbog epidemije čak neke poslove moguće obavljati i od kuće. Zadrugari priznaju da je ponuda poslova manja zbog virusa korona, ali i da su svi koji su angažovani preko omladinskih zadruga dužni na poslu da nose masku i drže fizičku distancu.

Da se tržište rada vraća u kakvu-takvu normalu potvrđuju podaci o broju oglasa za posao na sajtu „Infostud”. Trenutno ih je više od 2.000 aktivnih. Taj broj je po izlasku iz vanrednog stanja dostizao i cifru od 3.500 oglasa, ali su zbog godišnjih odmora procesi selekcije i regrutacije radnika odloženi za septembar. U „Infostudu” napominju da su turizam i ugostiteljstvo najviše pogođeni, a sezonski poslovi koji se odnose na ugostiteljstvo i rad u inostranstvu na primorju ove godine ne postoje.

To je umnogome doprinelo padu broja poslovnih mogućnosti za sezonske radnike, a što se tiče stanja na tržištu rada najveća ponuda, ali i najveća potražnja, vlada u oblasti trgovine, odnosno prodaje – dodaju u „Infostudu”.

Sezonski poslovi se inače mogu obavljati na osnovu ugovora o radu na određeno vreme i ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ali se posebna evidencija o angažovanju sezonskih radnika po ovim ugovorima ne vodi.

S druge strane, od početka ove godine, prema podacima NALED-a, posredstvom elektronskog softvera za prijavljivanje sezonskih radnika u poljoprivredi, u Srbiji je prijavljeno oko 22.270 sezonaca. Primena Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima ("Sl. glasnik RS", br. 50/2018) počela je početkom prošle godine, a kako ističu u NALED-u, prednosti uvođenja e-sistema su brojne.

Radnici danas imaju sigurnu naknadu, penzijsko, osiguranje u slučaju povrede na radu, pravnu sigurnost iako ne postoji pisani ugovor jer je sama registracija na portalu dovoljan dokaz (mogu da traže i pisanu potvrdu poslodavca).

Privreda ima niže administrativne i finansijske troškove, podsećaju u NALED-u, a država je dobila uređen sistem, bolju efikasnost kontrole i naplate, nižu sivu ekonomiju, veće zapošljavanje i poreske prihode.

Tražioci zaposlenja koji su prijavljeni na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje mogu da se izjasne da su zainteresovani za obavljanje sezonskih poslova. Time NSZ dolazi u mogućnosti da obavi selekciju i posredovanje i odgovori na zahteve poslodavaca za obezbeđivanjem radnika i za rad na sezonskim poslovima. Ipak, obavljanje ovakvih poslova ne utiče na broj nezaposlenih na evidenciji, dodaju u ovoj službi jer se oni koji su angažovani na sezonskim poslovima ne brišu s evidencije i ne gube zakonom propisana prava, kao što je recimo pravo na novčanu naknadu. Nadležni ističu i da su najtraženiji sezonski poslovi iz oblasti poljoprivrede: sadnja, setva, žetva, berba, zaštita bilja, priprema zemljišta, orezivanje, čišćenje, ljušćenje, sortiranje…

Izvor: Politika, 16.08.2020.
Naslov: Redakcija