Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O JAVNOM BELEŽNIŠTVU: OD 1. SEPTEMBRA 2014. GODINE POčINJU JAVNOBELEżNIčKE OVERE UGOVORA


Svi koji budu hteli da prodaju stan, sastave predbračni ugovor ili ugovor o podeli zajedničke imovine zbog razvoda, fotokipiraju diplomu, zaključe ugovor o doživodnom izdržavanju, kao i ugovor o raspodeli imovine za života od 1. septembra više neće ići u opštinu ili sud, već isklučivo kod javnog beležnika.

Ovi pravni poslovi moći će da se obave isključivo kod javnog beležnika, koji se popularno naziva i notar, i to u onim opštinama u kojima su otvorene notarske kancelarije, nakon imenovanja prvih javnih beležnicika, njih 94, za teritoriju 32 osnovna suda.

Za obavljanje svih ostalih pravnih poslova, kao što su ostavniski postupci, građani će moći da biraju da li će se obratiti notaru ili sudu ili opštini.

Na primer, za sastavljanje testamenta, ostavilac će biti slobodan da izabere da li će izjavu poslednje volje dati notaru, sudiji, advokatu, ili će testament sastaviti svojeručno, a kod notara ga samo ostaviti na čuvanje.

Ministar pravde Nikola Selaković rekao je Tanjugu nakon imenovanja prvih javnih beležnika početkom meseca, da će se nastaviti raspisivanje konkursa i održavanje ispita, jer je Pravilnikom predviđeno da u Srbiji radi ukupno 371 javni beležnik.

Svaka opština u obavezi je da ima najmanje jednog javnog beležnika, a po Zakonu na svakih 25.000 stanovnika dolazi po jedan javni beležnik.

Prvi notari su položili zaktevu 7. avgusta, a 15. avgusta je formirana Komora javnih beležnika. Za predsednika Komore izabran je Miodrag Đukanović, javni beležnik za područje Prvog osnovnog suda u Beogradu, a za njegovog zamenika Miodrag Glišić, javni beležnik za područje istog suda.

Možete preuzeti tekst Statuta Javnobeležničke komore Srbije.

Statut Javnobeležničke komore (ONLINE)

Komora će narednih dana predloziti Vladi Srbije tarife za određene usluge koje će građani plaćati javnim beležnicima, a Vlada će konačnu odluku doneti najkasnije do 1. septembra kada prvi beležnici počinju sa radom. Prva imenovanja u skladu za Zakonom o javnom beležništvu obavio je 1. avgusta ministar pravde, dok je nadalje za to zadužena Komora.

Javni beležnik je pravnik, koji obavlja službu od javnog poverenja i na osnovu javnih ovlašćenja prihvata od stranaka izjavu volje, daje joj potrebnu pismenu pravnu formu i o tome izdaje odgovarajuće isprave koje imaju karakter javne isprave.

Originale tih isprava preuzima na čuvanje, a izdaje overene prepise. U njegove zadatke spada i zaključenje koalicionih sporazuma između dve političke stranke, kao i postupak za uređenje međa između komšija.

Javni beležnici će koristiti pečat koji zamenjuje pečat suda, a za notarsku uslugu građani će ići u notarijalnu kancelariju koja će biti obeležena posebnom tablom na zgradi u kojoj se kancelarija nalazi.U slučaju starosti, bolesti ili izdržavanja zatvorske kazne, javni beležnik će ići kod stranke.

Uvođenje javnog beležništva u pravni sistem Srbije motivisano je potrebom približavanja savremenim pravnim tokovima, stvaranja pravne sigurnosti, naročito u poslovima prometa nepokretnosti, kao potrebom stvaranja pozitivne klime za investiciona ulaganja.

Taj sistem bi takođe trebalo da rastereti sudove, i doprinese bržem odvijanju pravnog prometa i sigurnom ostvarivanju zaštite prava i interesa građanja.

Dužnost notara pored ostalog je i da proverava zakonitost poslova zbog kojih je angažovan i da postupak bude legalan po sve strane, a ne samo za njegovog klijenta. On će imati pravo da odbije da sačini ispravu ili ugovor ukoliko smatra da je posao o kom je reč nezakonit.

Za svoj rad odgovaraće disciplinskoj komisiji Komore javnih beležnika, a najteža kazna je oduzimanje zvanja trajno ili privremeno. Osim disciplinske snosiće krivičnu i prekršajnu odgovornost, a za svoj rad odgovaraće i novčano, kroz depozit i ugovor o osiguranju.

To znači ako je građanin oštećen nestručnošću notara,on će moći da se obrati osiguravajućem društvu gde je notar osigurani da zahteva naknadu štete.

Kada je u pitanju kupoprodaja nepokretnosti notar je dužan da proverava da li stan može da se proda, da li je prodavac zaista vlasnik, da li je stan već nekome prodat (što je doskoro bila uobičajena pojava u Srbiji), da li je uknjižen, da li kupac uopšte može da kupi stan i drugo.

Ukoliko su ispunjeni svi zakonski uslovi javni beležnik će staviti svoj štambilj na akt o kupovini stana.

Na predlog Ministarstva pravde Skupština Srbije bi do kraja meseca trebalo da usvoji i brojne zakonske izmene da bi se stekli uslovi za nesmetan pocetak rada javnih beležnika 1. septembra.

Kraljevina Jugoslavija je pre 84 godine, 1930. donela Zakon o javnom beležništvu. Međutim, ta profesija nije bila dugog veka, niti se ukorenila u svim delovima države, a ukinuta je već 1944. godine.

Srbija je poslednja država u okruženju koja uvodi notarijalni sistem, dok u Crnoj Gori postoji na primer već dve godine, u Hrvatskoj više godina.

Izvor: Tanjug, 17.8.2014.