Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

REFORMA PRAVOSUĐA: PRAVOSUđE U SRBIJI POSTIGLO JE ODREđENE, ALI NEDOVOLJNE POMAKE KADA JE REč O SUđENJU U RAZUMNOM ROKU, VREDNOVANJU NOSILACA PRAVOSUDNIH FUNKCIJA, I IMENOVANJU PREDSEDNIKA SUDOVA, ALI OSTAJU PROBLEMI UTICAJA IZVRšNE VLASTI, POSEBNO U KOMENTARISANJU SUDSKIH SLUčAJEVA, ZATIM VELIKOG BROJA SUDIJA, TE SPOROG SPROVOđENJA NACIONALNE STRATEGIJE REFORME PRAVOSUđA


Savet za borbu protiv korupcije predstavio je javnosti, 16. maja 2016. godine, Izveštaj o stanju u pravosuđu, u kojem se konstatuje potreba bržeg sprovođenja Nacionalne strategije reforme pravosuđa za period 2013-2018. godine ("Sl. glasnik RS", br. 57/2013).

Pravosuđe u Srbiji postiglo je određene, ali nedovoljne pomake kada je reč o suđenju u razumnom roku, vrednovanju nosilaca pravosudnih funkcija, i imenovanju predsednika sudova, ali ostaju problemi uticaja izvršne vlasti, posebno u komentarisanju sudskih slučajeva, zatim velikog broja sudija, te sporog sprovođenja strategije reforme pravosuđa.

Izveštajem se konstatuje i da je došlo do poboljšanja u rešavanju starih predmeta i da su doneti podzakonski akti koji se tiču kriterijuma i merila za vrednovanje rada kao i izbore sudija i tužilaca, Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ("Sl. glasnik RS", br. 40/2015), ali i da je potrebno ubuduće kontrolisati njihovu implementaciju.

Članica Saveta, Jelisaveta Vasilić, ukazala je na veliki broj starih predmeta koji traju više godina.

"Broj predmeta starijih od pet godina u osnovnim sudovima smanjen je za četiri odsto, dok je broj predmeta starijih od deset godina smanjen za 12 odsto", ukazala je Vasilić.

Ona je istakla i da su doneti propisi na osnovu kojih je moguće vrednovati nosioce pravosudnih funkcija, kao i to da je ranije većina predsednika sudova bila u v.d funkciji, što je bio način korupcije sudija.

"Sada imamo izabrane sve predsednike osim šest v.d. predsednika, i to treba da se ispravi", rekla je Vasilić.

Iznela je i podatak o percepciji prisustva korupcije, pa je, kaže, 25 odsto sudija smatralo da su njihove kolege korupmirane.

"To za svoje kolege misli i 30 odsto tužilaca, kao i 60 odsto advokata, dok više od 80 odsto građana smatra da su nosioci pravosudnih funkcija podložni primanju mita", prenela je rezultate istraživanja Vasilić.

Vasilić je rekla da je mreža sudova problematična i utvrđena je bez određenih merila, a da u Srbiji ima duplo više sudija, nego što je to slučaj u evropskim zemljama. Kako je rekla, sudija u Srbiji prosečno ima 340 predmeta, dok je u Evropi taj broj 850.

Vasilić je ukazala i na problem neravnomerne dostupnosti pravu i pravdi, jer postoje sudije koje su prilično opterećene brojem predmeta, kao i one koji rade mnogo manje. Ona je poručila da je potrebno naći merila na osnovu kojih će se videti koliko je sudija potrebno Srbiji.

Savet za borbu protiv korupcije domaće zakone ocenio je kao neprecizne, nejasne, a pojedine odredbe zakona kao koruptivne. Za mnoge zakone Savet kaže da su takvi da ih sudije veoma teško tumače.

Kako je rekla Vasilić, 80 odsto zakona doneto je "jednostavno" po hitnom postupku, što znači bez javne rasprave.

Kada je reč o nezavisnosti pravosuđa, Vaslić je istakla da je potrebno prestati sa kršenjem prezumpcije nevinosti, jer to smeta i utiče na rad sudija.

Članica Saveta, Miroslava Milenović, istakla je da pravosuđe nema nezavisan budžet od izvršne vlasti što otvara prostor za uticaj na pravosuđe.

"Ne odvaja se dovoljno sredstava u budžetu Srbije za pravosuđe, niti su potpuno prenete budžetske nadležnosti na Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca", rekla je Milenović i dodala da treba da postoje dva potpuno nezavisna budžeta - budžet za sudstvo i tužilaštvo.

Povodom izveštaja Saveta za borbu protiv korupcije oglasilo se Ministarstvo pravde saopštavajući da je svesno da je stanje u srpskom pravosuđu daleko od onog kakvo građani zaslužuju, ali je i poručilo da je, objektivno gledano, mnogo bolje od onog iz 2012.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva pravde uloženi su veliki napori od 2012. do 2016. da se stanje u srpskom pravosuđu popravi.

Kako se dodaje, poštujući rad Saveta i njegovo nastojanje da ukaže na odredene probleme u funkcionisanju pravosuda, Ministarstvo je istaklo da je u periodu od oko dve godine, u okviru svojih nadležnosti, ostvarilo brojne rezultate, poput uređenja 44.000 kvadratnih metara prostora u 27 objekata pravosudnih organa širom Srbije.

"Renoviranjem, adaptacijom i izgradnjom obezbedeni su znatno bolji uslovi rada pravosuđa, što doprinosi efikasnosti vodenja sudskih postupaka", navodi se u saopštenju.

Na predlog Ministarstva usvojen je i počela primena Zakona o zaštiti uzbunjivača ("Sl. glasnik RS", br. 128/2014), koji štiti građane koji prijave korupciju, Vlada je usvojila Strategiju istraga finansijskog kriminala za period od 2015. do 2016. godine ("Sl. glasnik RS", br. 43/2015), čija je primena otpočela, a sama strategija ima cilj da uspostavi potpunu specijalizaciju sudija, tužilaca i policije u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Takođe, na predlog Ministarstva usvojen je i počeo da se primenjuje novi Zakon o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 106/2015) koji omogučava rešavanje više od 1,5 miliona starih predmeta, čime se sudovi rasterećuju i omogućava se efikasno postupanje u novim predmetima.

Uvodenjem novih mehanizama, povećana je naplata sudskih taksi za 30 odsto u prva tri meseca 2016. godine u odnosu na isti period prošle godine, čime je povećan budžet pravosuđa i Republike Srbije.

Na predlog Ministarstva usvojen je i počela primena Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ("Sl. glasnik RS", br. 40/2015), koji građanima pruža mogućnost da, ukoliko smatraju da njihov postupak pred sudom traje predugo, zahtevaju da se postupanje sudije ili javnog tužioca preispita i postupak ubrza.

Tokom 2015. godine, dodaje se, povećan je broj izvršenih alternativnih krivičnih sankcija za 167 odsto.

Za razliku od 2014. godine, u kojoj je izvršeno 1.069, u 2015. godini izvršeno je 2.848 alternativnih sankcija, čime su ostvarene značajne uštede u budžetu, a omogućena bolja resocijalizacija osuđenika.

Uveden je i novi elektronski sistem prevencije nasilja u porodici, kao i novi uređaj koji će u budućnosti biti korišćen za obaveznu meru lečenja od alkoholizma u slučajevima kućnog pritvora i kućnog zatvora, što predstavlja nadogradnju sistema alternativnih sankcija.

Broj predmeta koji se protiv Republike Srbije vode pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu smanjen je za 91 odsto u periodu 2014-2016, što ukazuje na bolje mehanizme zaštite prava naših građana pred domaćim sudovima, koji su promovisani kroz efikasniju zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i efikasniji sistem izvršenja.

Kako se navodi u saopštenju završen je i Akcioni plan za pregovaračko Poglavlje 23, koji je pozitivno ocenjen od strane Evropske komisije i usvojen od 27, od ukupno 28 zemalja članica EU.

Tim planom, između ostalog, definisana je izmena Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006), kako bi se pojačala nezavisnost pravosuđa, kao i sveobuhvatne mere za unapređenje nepristrasnosti, stručnosti i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.

"Potrebno je napomenuti da je Srbija već otpočela sa sprovođenjem Akcionog plana za Poglavlje 23 i pre njegovog usvajanja", navodi se u saopštenju.

Ministarstvo je, takođe, poručilo i da ne može i neće da komentariše pojedinačne, selektivno birane sudske postupke i odluke, koje u svom Izveštaju navodi i komentariše Savet, jer smatra da to ne doprinosi jačanju nezavisnosti sudstva, već je, naprotiv, urušava.

Izvor: Vebsajt RTV, 16.05.2016.
Naslov: Redakcija