Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPKU REGISTRACIJE U AGENCIJI ZA PRIVREDNE REGISTRE - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o postupku registracije u Agenciji za privredne registre ("Službeni glasnik RS", br. 99/11 i 83/14), u članu 2. tačka 13) posle reči: "promet" dodaju se zapeta i reči: "a u vezi su sa podacima i dokumentima koji su predmet registracije".

Član 2.

U nazivu člana 4. reč: "Shodna" zamenjuje se rečju: "Supsidijarna".

Posle stava 1. dodaje se stav 2, koji glasi:

"Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako nadležni registrator ili drugostepeni organ poništi konačnu, odnosno pravnosnažnu odluku nadležnog registratora, ne uklanjaju se pravne posledice koje je poništena odluka proizvela."

Član 3.

Posle člana 5. dodaje se naziv člana i član 5a, koji glase:

"Lice ovlašćeno za podnošenje prijave

Član 5a

Lice ovlašćeno za podnošenje prijave je:

1)         lice ovlašćeno za zastupanje pravnog lica;

2)         zakonom ovlašćeno lice za registraciju podataka propisanih zakonom;

3)         osnivač u postupku osnivanja privrednog društva;

4)         fizičko lice koje se registruje ili je registrovano kao preduzetnik.

Izuzetno od stava 1. tačka 1) ovog člana, lice ovlašćeno za podnošenje prijave:

1)         za registraciju prenosa udela u privrednom društvu može biti i sticalac odnosno prenosilac udela;

2)         za registraciju ostavke lica ovlašćenog za zastupanje može biti i lice koje daje ostavku."

Član 4.

Član 8. menja se i glasi:

"Član 8.

Upis zabeležbe vrši se na osnovu prijave ili po službenoj dužnosti, ako registrator dođe do saznanja o činjenicama i dokumentima koji su od značaja za pravni promet, a u vezi su sa podacima i dokumentima koji su predmet registracije.

Ako oceni da činjenice i dokumenta nisu od značaja za pravni promet ili nisu u vezi sa podacima i dokumentima koji su predmet registracije, registrator u roku od pet radnih dana od dana podnošenja prijave rešenjem odbija prijavu.

Ako nisu ispunjeni uslovi za upis zabeležbe podataka i dokumenata koji su kao predmet zabeležbe propisani posebnim propisom, registrator donosi odluku u skladu sa članom 17. stav 2. ovog zakona.ˮ

Član 5.

U članu 9. stav 1. posle reči: "neposredno" dodaju se reči: "u papirnoj ili elektronskoj formi", a reč: "poštom" zamenjuje se rečima: "putem pošte".

U stavu 2. reč: "poštom" zamenjuje se rečima: "putem pošte".

Član 6.

U članu 10. stav 1. reč: "suˮ zamenjuje se rečju: "jeˮ.

Član 7.

Član 11. menja se i glasi:

"Član 11.

Elektronska prijava Agenciji podnosi se putem korisničke aplikacije za prijem elektronske prijave kojom se obezbeđuje prijem elektronskih dokumenata i dokaza o uplati naknade za registraciju.

Potpisivanje elektronske prijave i dokumenata, kao i overa elektronskih dokumenata, vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronski potpis i elektronski dokument.

Validacija kvalifikovanog elektronskog potpisa na prijavi iz stava 1. ovog člana vrši se prema vremenu prijema prijave.

Validacija kvalifikovanog elektronskog potpisa na dokumentima koji se prilažu uz prijavu iz stava 1. ovog člana vrši se prema vremenu učitavanja dokumenata u korisničku aplikaciju, osim u slučaju kada su dokumenta snabdevena kvalifikovanim elektronskim vremenskim žigom.

U trenutku validacije kvalifikovanog elektronskog potpisa iz st. 3. i 4. ovog člana Agencija će činjenicu validnosti tog potpisa potvrditi kvalifikovanim elektronskim vremenskim žigom.ˮ

Član 8.

Član 14. menja se i glasi:

"Član 14.

Po prijemu prijave registrator proverava da li su ispunjeni uslovi za registraciju, i to:

1)         da li je nadležan za postupanje po prijavi;

2)         da li je prijava podneta od strane lica ovlašćenog za podnošenje prijave i da li je potpisana u skladu sa ovim zakonom;

3)         da li je podatak ili dokument predmet registracije;

4)         da li je podatak ili dokument čija se registracija zahteva već registrovan;

5)         da li prijava sadrži podatke i činjenice potrebne za registraciju;

6)         da li su uz prijavu priloženi propisani dokumenti, čija je sadržina i forma određena zakonom;

7)         da li su činjenice iz prijave saglasne činjenicama iz dokumenata priloženih uz prijavu i podacima koji su registrovani u registru koji postupa po prijavi, odnosno sa podacima registrovanim u nadležnom registru, a koji su javno dostupni;

8)         da li je u registru koji postupa po prijavi pod istim nazivom već registrovano drugo pravno lice ili preduzetnik ili je već podneta prijava za registraciju pod istim nazivom ili je naziv već rezervisan u skladu sa ovim zakonom, odnosno da li je naziv određen u skladu sa zakonom;

9)         da li je uz prijavu priložen dokaz o uplati naknade za vođenje postupka registracije na osnovu koga se može utvrditi da je uplaćena naknada na tekući račun Agencije;

10)       da li je prijava podneta u zakonom propisanom roku, ako je rok uslov za registraciju;

11)       da li je prijava iz člana 17. stav 3. ovog zakona podneta u propisanom roku;

12)       da li je registracija podatka ili dokumenta u suprotnosti sa posebnim zakonom;

13)       da li je registracija podatka ili dokumenta u suprotnosti sa aktom nadležnog organa donetim u skladu sa zakonom.ˮ

Član 9.

Član 15. menja se glasi:

"Član 15.

Registrator rešenjem, odlučuje o prijavi u roku od pet radnih dana od dana prijema prijave.

Ako je elektronska prijava podneta neradnog dana, smatra se da je podneta prvog narednog radnog dana od kada počinje da teče rok iz stava 1. ovog člana.ˮ

Član 10.

Član 17. menja se glasi:

"Član 17.

Ako utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za registraciju iz člana 14. stav 1. tač. 1), 3), 4), 10), 11), 12) i 13) ovog zakona, registrator donosi rešenje kojim odbacuje prijavu.

Ako nisu ispunjeni uslovi za registraciju iz člana 14. stav 1. tač. 2), 5), 6), 7), 8) i 9) ovog zakona, registrator donosi rešenje kojim odbacuje prijavu i utvrđuje koji uslovi za registraciju nisu ispunjeni.

Ako podnosilac prijave u roku od 30 dana od dana objavljivanja rešenja iz stava 2. ovog člana podnese novu registracionu prijavu, uz pozivanje na broj rešenja kojim je ranija prijava odbačena i otkloni sve utvrđene nedostatke, za vođenje postupka registracije plaća polovinu propisanog iznosa naknade za registraciju.

Pravo na plaćanje umanjenog iznosa naknade iz stava 3. ovog člana podnosilac prijave može ostvariti jednom.

Uz prijavu iz stava 3. ovog člana podnosilac prijave dužan je da priloži samo nedostajuću, odnosno urednu dokumentaciju radi otklanjanja nedostataka utvrđenih rešenjem iz stava 2. ovog člana.ˮ

Član 11.

U članu 23. stav 1. reči: "pet dana", zamenjuju se rečima: "pet radnih dana", a reč: "zaključak" zamenjuje se rečju: "rešenje".

Član 12.

U članu 24. stav 3. briše se.

U dosadašnjem stavu 4, koji postaje stav 3. reč: "otpravak" zamenjuje se rečima: "dostavljanje otpravka".

Član 13.

U članu 25. stav 1. menja se i glasi:

"Protiv odluke registratora, lice ovlašćeno za podnošenje prijave može da podnese žalbu ministru nadležnom za odlučivanje o žalbi, preko Agencije, u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke."

Član 14.

U članu 28. stav 3. reči: "pet dana", zamenjuju se rečima: "pet radnih dana", a posle reči: "prijema" dodaje se reč: "uredne".

Član 15.

U članu 29. posle stava 2. dodaje se stav 3, koji glasi:

"Odluka o žalbi dostavlja se registratoru koji je dužan da tu odluku dostavi stranci u roku od osam dana od dana prijema."

Član 16.

U članu 30. stav 1. reči: "6 meseci" zamenjuju se rečima: "12 meseci".

U stavu 4. reči: "u skladu sa odredbama čl. 25 - 29. ovog zakona" brišu se.

Član 17.

Naziv člana 31. i član 31. brišu se.

Član 18.

U članu 34. stav 1. menja se i glasi:

"Na ništavost registracije preduzetnika shodno se primenjuju odredbe člana 33. st. 1 - 3. ovog zakona."

Član 19.

Posle člana 34. dodaje se naziv člana i član 34a, koji glase:

"Brisanje registracije osnivanja i promene registrovanih podataka na osnovu odluke drugostepenog organa o poništavanju, odnosno ukidanju konačne odluke nadležnog registratora

Član 34a

Ako se konačnim upravnim aktom drugostepenog organa donetim u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak koje se odnose na poništavanje i ukidanje konačnog rešenja, poništi, odnosno ukine odluka nadležnog registratora o registraciji osnivanja privrednog društva ili preduzetnika, a podnosilac prijave u ponovnom postupku ne uredi prijavu, odnosno ne otkloni nedostatke, na koje mu ukaže nadležni registrator ili ako takve nedostatke nije moguće otkloniti, nadležni registrator će po službenoj dužnosti registrovati zabeležbu konačnog upravnog akta drugostepenog organa i pokrenuti postupak prinudne likvidacije privrednog društva, odnosno brisati preduzetnika čije je osnivanje poništeno.

Ako se konačnim upravnim aktom drugostepenog organa donetim u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak koje se odnose na poništavanje i ukidanje konačnog rešenja, poništi, odnosno ukine odluka nadležnog registratora o registraciji promene podataka i dokumenata, a podnosilac prijave u ponovnom postupku ne uredi prijavu, odnosno ne otkloni nedostatke na koje mu ukaže nadležni registrator ili ako takve nedostatke nije moguće otkloniti, nadležni registrator će po službenoj dužnosti registrovati zabeležbu konačnog upravnog akta drugostepenog organa i uspostaviti prethodno registrovano stanje, osim ako na osnovu kasnije podnete registracione prijave nije registrovana promena istog podatka."

Član 20.

U članu 36. stav 1, članu 37. stav 2. i članu 40. st. 1. i 3. reči: "pet dana" u određenom padežu, zamenjuju se rečima: "pet radnih dana" u odgovarajućem padežu.

U članu 38. stav 1. reči: "dva dana" zamenjuju se rečima: "dva radna dana".

Član 21.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre ("Službeni glasnik RS", br. 99/11 i 83/14) uređuje se postupak registracije, evidentiranja i objavljivanja podataka i dokumenata koji su u skladu sa posebnim zakonom predmet registracije, evidencije i objavljivanja u registrima i evidencijama koje vodi Agencija za privredne registre, kao i druga pitanja od značaja za registraciju, evidenciju i objavljivanje.

Imajući u vidu odredbe Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", br. 44/18 i 95/18), potrebno je izmeniti i dopuniti Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre. Tačnije, Predlogom zakona vrši se preciziranje u pogledu lica koje je ovlašćeno da podnese registracionu prijavu, odnosno omogućeno je da lice ovlašćeno za podnošenje prijave za registraciju prenosa udela u privrednom društvu, bude i sticalac, odnosno prenosilac udela, imajući u vidu odredbe Zakona o privrednim društvima, koje se odnose na prenos udela po bilo kom osnovu. Takođe, Predlogom zakona predloženo je i da u slučaju ostavke lica ovlašćenog za zastupanje, registracionu prijavu može podneti i to lice, a imajući u vidu da ostavka lica ovlašćenog za zastupanje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima proizvodi pravno dejstvo u odnosu na društvo danom podnošenja.

Takođe, Akcionim planom Programa za unapređenje pozicije Republike Srbije na rang-listi Svetske banke o uslovima poslovanja - Doing Business za period 2019-2020. godine ("Službeni glasnik RS", broj 20/19) predviđeno je, između ostalog, stvaranje zakonskih pretpostavki za uspostavljanje online sistema za registraciju, promenu stanja, otkazivanja i pretraživanja svih vrsta kolaterala, te je i ovo razlog za donošenje ovog zakona.

Osim toga, razlozi za donošenje ovog zakona su i neophodnost otklanjanja pravnih praznina i problema uočenih u primeni zakon, kao i terminološko usklađivanje sa Zakonom o opštem upravnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 18/16). Naime, Predlogom zakona izvršeno je jezičko preciziranje imajući u vidu odredbe Zakona o opštem upravnom postupku, te je reč: "shodna" zamenjena rečju: "supsidijarna", čime se precizira hijerarhija između ova dva zakona. Dakle, zakon kojim je uređen opšti upravni postupak primeniće se tek kada određena pravna situacija nije uopšte regulisana zakonom kojim se uređuje postupak registracije.

Predlogom zakona, između ostalog, precizirani su pojmovi registracije i evidencije (zabeležba, podnosilac prijave, podnosilac žalbe), pojam lica ovlašćenog za podnošenje prijave, način podnošenja prijave (neposredno-u pisanoj ili elektronskoj formi ili posredno-putem pošte), kao i način i rokovi za postupanje registratora.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. Predloga zakona, precizira se član 2. tačka 13) Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre u pogledu pojma zabeležbe tako da se nedvosmisleno precizira da zabeležba predstavlja činjenicu od značaja za pravni promet, ali u vezi sa predmetom registracije. Na ovaj način se stvara veća pravna sigurnost za stranke davanjem jasnijih smernica kada je neki podatak podoban da bude predmet upisa u vidu zabeležbe.

Članom 2. Predloga zakona, interveniše se u članu 4. Zakona tako što se utvrđuje supsidijarna primena zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak i time je izvršeno jezičko preciziranje, te je reč: "shodna" zamenjena rečju: "supsidijarna", čime se precizira hijerarhija između ova dva zakona. Dakle, zakon kojim je uređen opšti upravni postupak primeniće se tek kada određena pravna situacija nije uopšte regulisana zakonom kojim se uređuje postupak registracije, kao na primer: pokretanje postupka registracije po službenoj dužnosti, odlučivanje u tim postupcima i odlučivanje drugostepenog organa po žalbama na rešenja registratora doneta u postupcima po službenoj dužnosti, kao i odlučivanje drugostepenog organa i prvostepenog organa u postupcima po vanrednim pravnim sredstvima.

Takođe, imajući u vidu da je Predlogom zakona predloženo brisanje člana 31. Zakona, kojim je propisano, između ostalog, dejstvo odluke donete u postupku po pravnim sredstvima u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, u članu 4. Zakona dodat je novi stav 2. koji uređuje ovo pitanje. Naime, primena odredbe člana 31. Zakona u praksi je izazivala različita tumačenja da li se pod pojmom pravna sredstva podrazumevaju i redovna i vanredna pravna sredstva ili samo vanredna, te je sada precizirano da je reč o vanrednim pravnim sredstvima, kao i da se u tom slučaju, za razliku od Zakona o opštem upravnom postupku, ne uklanjaju pravne posledice koje je poništena odluka proizvela.

Članom 3. Predloga zakona, dodaje se novi član 5a, kojim se precizira pojam lica ovlašćenog za podnošenje prijave. Naime, stavom 1. ovog člana propisuje se da pored lica ovlašćenog za zastupanje pravnog lica, prijavu može podneti i: lice ovlašćeno posebnim zakonom za registraciju propisanih podataka, osnivač u postupku osnivanja privrednog društva, kao i fizičko lice koje se registruje ili je registrovano kao preduzetnik.

 Tačnije, postoje situacije u kojima se posebnim zakonom određenom licu (koja nije ovlašćeno za zastupanje), daje ovlašćenje da podnese registracionu prijavu (davalac lizinga u slučaju registracije ugovora o lizingu, zalogoprimac ili zalogodavac kod registracije založnog prava, tužilac koji pokreće postupak za poništaj određenih odluka privrednog društva, lice koje je pokrenulo vanparnični postupak - u slučaju izricanja privremene mere koja u vezi sa predmetom registracije i sl.). U slučaju osnivanja privrednog društva, lice ovlašćeno za podnošenje registracione prijave osnivanja može biti jedino osnivač, jer pravno lice još uvek nije upisano u registar, te nema pravni subjektivitet i nema zastupnika. U slučaju registracije preduzetnika koji se registruje kao fizičko lice jedino taj preduzetnik ima pravo na podnošenje takve prijave.

Stavom 2. ovog člana predloženo je da lice ovlašćeno za podnošenje prijave za registraciju prenosa udela u privrednom društvu, pored lica ovlašćenog za zastupanje, može biti i sticalac, odnosno prenosilac udela. Zakonom o privrednim društvima propisano je da sticalac udela postaje član privrednog društva danom registracije prenosa udela, te bi se i sticaocu i prenosiocu udela, s obzirom na zaključeni ugovor o prenosu udela, trebalo omogućiti pravo na podnošenje prijave. Takođe, imajući u vidu da ostavka lica ovlašćenog za zastupanje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima proizvodi pravno dejstvo u odnosu na društvo danom podnošenja, osim ako u istoj nije naveden neki kasniji datum, predloženo je da i lice ovlašćeno za zastupanje koje je podnelo ostavku, može podneti i registracionu prijavu promene registrovanih podataka.

Članom 4. Predloga zakona, izmenjen je član 8. Zakona, a u vezi sa izmenom člana 2. tačka 13), kojim je preciziran pojam zabeležbe. Naime, propisuje se, između ostalog, da registrator u roku od pet radnih dana od dana podnošenja prijave rešenjem odbija prijavu za upis zabeležbe, ako oceni da činjenice i dokumenta nisu od značaja za pravni promet ili nisu u vezi sa podacima i dokumentima koji su predmet registracije, kao i da registrator donosi odluku u skladu sa članom 17. stav 2. ovog zakona, ako nisu ispunjeni uslovi za upis zabeležbe podataka i dokumenata koji su kao predmet zabeležbe propisani posebnim propisom (npr. čl. 37. i 64. Zakona o založnom pravu na pokretnim stvarima i pravima upisanim u registar). Naime, kada registrator meritorno odlučuje o registracionoj prijavi upisa zabeležbe u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, ne zadržava se na načelu formalnosti, pa je stoga potrebno da donese odluku kojom se usvaja ili odbija registraciona prijava.

Članom 5. Predloga zakona, interveniše se u članu 9. Zakona i precizira da se registraciona prijava može podneti neposredno- u papirnoj ili elektronskoj formi ili posredno-putem pošte, te se odredba na taj način usaglašava sa članom 11. stav 9. Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", br. 36/11, 99/11, 83/14 - dr. zakon, 5/15, 44/18 i 95/18).

Članom 6. Predloga zakona, vrši se gramatičko usklađivanje teksta u članu 10. stav 1. Zakona.

Članom 7. Predloga zakona, menja se član 11. Zakona i propisuje način vršenja validacije kvalifikovanog elektronskog potpisa na registracionoj prijavi, tako što se za prijavu koja je snabdevena kvalifikovanim elektronskim potpisom, ali nije snabdevena i kvalifikovanim vremenskim žigom, validacija elektronskih potpisa vrši prema vremenu prijema prijave. Takođe, propisuje se i način vršenja validacije kvalifikovanog elektronskog potpisa na elektronskim dokumentima koji se prilažu uz registracionu prijavu, tako što se validacija tog potpisa vrši prema vremenu učitavanja tog dokumenta u korisničku aplikaciju koju obezbeđuje Agencija. Pored toga, predloženo je da Agencija prilikom utvrđivanja činjenice validnosti kvalifikovanog elektronskog potpisa, tu činjenicu potvrdi kvalifikovanim vremenskim žigom.

Navedeno rešenje predlaže se iz razloga što kvalifikovani vremenski žig nije zaživeo u elektronskom poslovanju u potpunosti, odnosno nije zaživeo u međusobnoj komunikaciji pravnih i fizičkih lica, kao ni u njihovoj komunikaciji sa organima javne vlasti. Ovakvo regulisanje načina validacije kvalifikovanog elektronskog potpisa odstupa od redovnog načina utvrđivanja njegove validnosti kako je to predviđeno propisima kojima se uređuje elektronsko poslovanje, ali obezbeđuje da se validnost kvalifikovanog elektronskog potpisa na prijavi i dokumentu izvrši na dovoljno pouzdan način.

Članom 8. Predloga zakona, menja se član 14. Zakona, propisivanjem dodatnih uslova za registraciju. Uslovi se, između ostalog, odnose na to: da dokument koji predstavlja pravni osnov registracije podataka mora biti u zakonom propisanoj formi i sadržati podatke koji su po zakonu obavezni i koji su predmet registracije, jer se u praksi često dešava da ugovor ili drugi dokument, koji predstavlja osnov za registraciju podatka, ima formalne ili sadržinske nedostatke (nije uredno potpisan, ne sadrži podatke koji se po zakonu obavezno registruju i sl.), da činjenice iz prijave moraju biti saglasne i sa podacima registrovanim u nadležnom registru, a koji su javno dostupni putem interneta. Cilj je da se onemogući upis podataka, ako podaci ne odgovaraju podacima u drugom javno dostupnom registru koji je nadležan za registraciju predmetnih podataka. Naime, u praksi se dešava da se traži registracija založnog prava na udelu koji je, prema stanju u registru privrednih subjekata, u vlasništvu drugog lica. S obzirom na važeće načelo formalnosti, registrator nema ovlašćenje da utvrđuje da li je zalogodavac ujedno i vlasnik predmeta zaloge. Dopunom ove odredbe, ne dirajući u načelo formalnosti, a potpuno u skladu sa načelom pouzdanja u javne knjige, onemogućile bi se eventualne zloupotrebe zalaganja tuđe imovine i predupredili upisi koji ne bi proizveli pravno dejstvo, u smislu odredaba člana 4. stav 2. Zakona o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar ("Službeni glasnik RS", br. 57/03, 61/05, 64/06 i 99/11).

Pored toga, propisuju se dodatni uslovi za registraciju, i to: da li je prijava podneta u zakonom propisanom roku, ako je rok uslov za registraciju, da li je prijava iz člana 17. stav 3. ovog zakona podneta u propisanom roku, kao i da li je registracija podatka ili dokumenta u suprotnosti sa zakonom ili aktom nadležnog organa.

Članom 9. Predloga zakona, u članu 15. Zakona radi usklađivanja sa Zakonom o opštem upravnom postupku brisan je zaključak kao način odlučivanja o prijavi. Takođe, između ostalog, precizira se rok za odlučivanje o prijavi, tako što se propisuje da registrator odlučuje o prijavi u roku od pet radnih dana od prijema prijave, a ne kao do sada u roku od pet dana od dana prijema prijave. Ovakvo rešenje predloženo je imajući u vidu da registraciona prijava koja se podnosi elektronskim putem može biti podneta kako neradnog dana, tako i u dane praznika, pa bi propisani rok od pet dana mogao i isteći do prvog radnog dana postupajućeg organa.

Članom 10. Predloga zakona, menja se član 17. Zakona, tako što se, između ostalog, propisuje da ako podnosilac prijave u roku od 30 dana od dana objavljivanja rešenja iz stava 2. ovog člana podnese novu registracionu prijavu, uz pozivanje na broj rešenja kojim je ranija prijava odbačena, i otkloni sve utvrđene nedostatke, za vođenje postupka registracije platiće polovinu propisanog iznosa naknade za registraciju. Ovo pravo na plaćanje umanjenog iznosa naknade podnosilac prijave može ostvariti jednom, a uz prijavu je dužan da priloži samo nedostajuću, odnosno urednu dokumentaciju radi otklanjanja nedostataka utvrđenih rešenjem iz stava 2. ovog člana. Naime, u praksi stranke često otklone utvrđene nedostatke tako što dostave samo dokument koji im je tražen (na primer dokaz o uplati naknade), ali bez nove registracione prijave i bez bilo kakve napomene da koriste pravo propisano članom 17. stav 3. Zakona, što podnesak čini neurednim. Preciznim propisivanjem obaveza podnosioca registracione prijave koji se poziva na pravo propisano članom 17. stav 3. Zakona otklanjaju se nedoumice koje su se u praksi javljale zbog pogrešnog tumačenja ove odredbe.

Članom 11. Predloga zakona, interveniše se u članu 23. Zakona, tako što se umesto donošenja zaključka, kao akta kojim se odlučuje o zahtevu za ispravku greške propisuje donošenje rešenja (čime se vrši usklađivanje i sa zakonom kojim se uređuje upravni postupak) i propisuje rok od pet radnih dana od dana saznanja za grešku ili od dana podnošenja zahteva za ispravku rešenja, a imajući u vidu izmene člana 15. Zakona.

Članom 12. Predloga zakona, brisan je stav 3. člana 24. Zakona, kojim je regulisano dostavljanje odluka registratora, čime se vrši usklađivanje sa odredbom člana 71. Zakona o opštem upravnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 18/16). U stavu 4. istog člana izvršene su jezičke korekcije teksta.

Članom 13. Predloga zakona, u članu 25. Zakona izmenjen je stav 1, tako da se navedenom izmenom popunjava pravna praznina i izričito propisuje da žalbu može podneti lice koje je zakonom ovlašćeno za podnošenje prijave. Važeća formulacija ostavlja dilemu da li je pravo na podnošenje žalbe rezervisano samo za podnosioca registracione prijave ili ovo pravno sredstvo mogu koristiti sva lica koji su po zakonu ovlašćena za podnošenje predmetne prijave. Kada su u pitanju ugovorni registri, sudska praksa je stala na stanovište da pravo na izjavljivanje žalbe treba priznati i jednoj i drugoj ugovornoj strani, odnosno licu kome je zakonom priznato pravo na podnošenje prijave za registraciju podataka o ugovorima, tako da se predloženom dopunom otklanja uočena pravna praznina i onemogućava različito tumačenje ove odredbe i neujednačeno postupanje organa u istim pravnim situacijama.

Članom 14. Predloga zakona, interveniše se u članu 28. Zakona u pogledu roka za odlučivanje, a radi usaglašavanja sa predloženim izmenama člana 15. Zakona.

Članom 15. Predloga zakona, u članu 29. Zakona dodaje se stav 3. kojim se propisuje da se odluka o žalbi dostavlja registratoru, a da je isti dužan da tu odluku dostavi stranci u roku od osam dana od dana prijema. Ovo je predloženo iz razloga što je u praksi uočeno da pojedine drugostepene odluke Registrator ne dostavlja strankama, zbog čega one ne mogu da se upoznaju sa sadržinom istih, a osim toga strankama se uskraćuje pravo na tužbu protiv drugostepenih odluka. Takođe, na ovaj način jasno će se videti i da li je prvostepeni organ, ukoliko je žalba usvojena, pri odlučivanju u ponovnom postupku postupio po datom nalogu iz odluke drugostepenog organa.

Predloženim rešenjem odstupa se od člana 145. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da izdavanje rešenja podrazumeva i donošenje i obaveštavanje stranke o donetom rešenju. Međutim, imajući u vidu odredbe člana 29. stav 1. Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre, kojim je propisano da ministar o žalbi odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema žalbe, ukoliko bi se supsidijarno primenjivao član 145. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku, došlo bi do znatnog skraćivanja roka od 30 dana za postupanje drugostepenog organa o žalbi, jer bi to zapravo značilo da u navedenom roku, drugostepena odluka treba i da se donese i da se stranka o istoj obavesti, što je zbog složenosti i obima predmeta u praksi gotovo nemoguće realizovati.

Članom 16. Predloga zakona, interveniše se u članu 30. stav 1. Zakona i produžava rok sa šest na 12 meseci u kom registrator može brisati podatak ili dokument po službenoj dužnosti, ako utvrdi da je podatak ili dokument registrovan, a da u momentu registracije nisu bili ispunjeni uslovi za njegovu registraciju,.

 U stavu 4. istog člana Zakona brišu se reči: "u skladu sa odredbama čl. 25-29. ovog zakona", a iz razloga što važećom odredbom člana 29. stav 2. Zakona nije regulisano da ministar može usvojiti žalbu i poništiti ožalbenu odluku bez vraćanja prvostepenom organu na ponovni postupak, a kako je to propisano odredbom člana 171. stav 4. Zakona o opštem upravnom postupku, to se u postupku odlučivanja ministra po žalbi na rešenje o brisanju registrovanog podatka ili dokumenta donetim po službenoj dužnosti moraju supsidijarno primeniti odredbe Zakona o opštem upravnom postupku.

Članom 17. Predloga zakona, briše se član 31. Zakona iz razloga što je navedeno pitanje, sada regulisano predloženim izmenama člana 4. Zakona.

Članom 18. Predloga zakona, menja se stav 1. člana 34. Zakona i precizira da se na ništavost registracije preduzetnika shodno primenjuje odredba člana 33. st. 1-3. Zakona, a koja se odnosi na ništavost registracije osnivanja privrednog društva.

Članom 19. Predloga zakona, dodaju se naziv člana i novi član 34a, kojim se propisuje postupanje registratora na osnovu odluke drugostepenog organa o poništavanju, odnosno ukidanju konačne odluke nadležnog registratora (brisanje registracije osnivanja ili promene registrovanih podataka). Naime, predloženo je da ako se konačnim upravnim aktom drugostepenog organa donetim u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak koje se odnose na poništavanje i ukidanje konačnog rešenja, poništi, odnosno ukine odluka nadležnog registratora o registraciji osnivanja privrednog društva ili preduzetnika, a podnosilac prijave u ponovnom postupku ne uredi prijavu, odnosno ne otkloni nedostatke, na koje mu ukaže nadležni registrator ili ako takve nedostatke nije moguće otkloniti, nadležni registrator će po službenoj dužnosti registrovati zabeležbu konačnog upravnog akta drugostepenog organa i pokrenuti postupak prinudne likvidacije privrednog društva, odnosno brisati preduzetnika čije je osnivanje poništeno.

Kada je reč o promeni registrovanih podataka, za razliku od člana 187. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da se poništavanjem rešenja uklanjaju i sve pravne posledice koje je to rešenje proizvelo, predloženo je da se u slučaju poništavanja odluke nadležnog registratora, ne uklanjaju pravne posledice koje je poništena odluka već proizvela.

S tim u vezi, kako bi se otklonile nedoumice i nejasnoće u primeni ovog stava u praksi bilo je neophodno urediti i postupanje registratora po odlukama drugostepenog organa donetih primenom vanrednih pravnih sredstava, kao i pravne posledice sprovedenih postupaka u odnosu na podatke koji se registruju u registru, a u zavisnosti od toga da li se radi o registracionim prijavama osnivanja privrednih subjekata ili registracionim prijavama za promene podataka kod već registrovanih privrednih subjekata.

Članom. 20. Predloga zakona, stavom 1. vrše se izmene u čl. 36, 37. i 40. Zakona, radi usaglašavanja sa predloženim izmenama člana 15. Zakona, u pogledu roka za odlučivanje.

Takođe, stavom 2. ovog člana Predloga zakona predlažu se izmene u članu 38. Zakona, tako što se propisuje da registrator u roku od dva radna dana, umesto dosadašnjeg roka od dva dana, od dana prijema zahteva izdaje izvod o podacima iz registra, kopije dokumenta i sl.

Članom 21. Predloga zakona propisuje se da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku saglasno članu 167. Poslovnika Narodne skupštine ("Službeni glasnik RS", broj 20/12 - prečišćen tekst), imajući u vidu da je Akcionim planom Programa za unapređenje pozicije Republike Srbije na rang-listi Svetske banke o uslovima poslovanja - Doing Business za period 2019-2020. godine ("Službeni glasnik RS", broj 20/19) predviđeno, između ostalog, stvaranje zakonskih pretpostavki za uspostavljanje online sistema za registraciju, promenu stanja, otkazivanja i pretraživanja svih vrsta kolaterala. Naime, poboljšanje uslova za dobijanje kredita je jedna od oblasti koja je obuhvaćena Programom za unapređenje pozicije Republike Srbije na rang-listi Svetske banke o uslovima poslovanja - Doing Business za period 2019-2020. godine, te se u cilju poboljšanja ranga u ovoj oblasti, predlaže donošenje ovog zakona po hitnom postupku.

VII. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

1. Određivanje problema koje zakon treba da reši

Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre ("Službeni glasnik RS", br. 99/11 i 83/14), kao zakon kojim se uređuje postupak registracije, evidentiranja i objavljivanja podataka i dokumenata koji su u skladu sa posebnim zakonom predmet registracije, evidencije i objavljivanja u registrima i evidencijama koje vodi Agencija za privredne registre, potrebno je izmeniti i dopuniti sa ciljem usaglašavanja sa Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", broj 44/18), usklađivanja sa Zakonom o opštem upravnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 18/16), kao i otklanjanja pravnih praznina i problema uočenih u primeni zakona.

Shodno navedenom, imajući u vidu odredbe Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", broj 44/18), potrebno je izmeniti i dopuniti Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre i precizirati odredbe u pogledu lica koje je ovlašćeno da podnese registracionu prijavu. Naime, dodat je novi član 5a kojim se propisuje da je lice ovlašćeno za podnošenje prijave lice ovlašćeno za zastupanje pravnog lica, zakonom ovlašćeno lice za registraciju podataka propisanih zakonom, osnivač u postupku osnivanja privrednog društva, fizičko lice koje se registruje ili je registrovano kao preduzetnik, kao i sticalac ili prenosilac udela, i lice koje daje ostavku. Tačnije, Predlogom zakona vrši se preciziranje u pogledu lica koje je ovlašćeno da podnese registracionu prijavu, odnosno omogućeno je da lice ovlašćeno za podnošenje prijave za registraciju prenosa udela u privrednom društvu, bude i sticalac ili prenosilac udela, imajući u vidu odredbe Zakona o privrednim društvima, koje se odnose na prenos udela po bilo kom osnovu. Takođe, Predlogom zakona predloženo je i da u slučaju ostavke lica ovlašćenog za zastupanje, registracionu prijavu može podneti i to lice, a imajući u vidu da ostavka lica ovlašćenog za zastupanje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima proizvodi pravno dejstvo u odnosu na društvo danom podnošenja.

Takođe, kako primena kvalifikovanog vremenskog žiga u elektronskom poslovanju nije zaživela u potpunosti, ni u međusobnoj komunikaciji pravnih i fizičkih lica niti u njihovoj komunikaciji sa organima javne vlasti, a imajući u vidu da se u skladu sa odredbom člana 11. stav 9. Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", br. 36/11, 99/11, 83/14 - dr.zakon, 5/15 i 44/18), osnivački akt i statut koji su sačinjeni kao elektronski, odnosno digitalizovani dokument registruju u elektronskom obliku, kao i da je registracioni prijavu moguće podneti neposredno u elektronskoj formi, bilo je potrebno propisati način vršenja validacije elektronskog potpisa na registracionoj prijavi, tako što se za prijavu koja je snabdevena elektronskim potpisom, ali nije snabdevena i kvalifikovanim vremenskim žigom, validacija elektronskih potpisa vrši prema vremenu prijema prijave, što je konstatovano u potvrdi o prijemu prijave koju izdaje Agencija za privredne registre. Takođe, propisuje se i način vršenja validacije elektronskog potpisa na elektronskim dokumentima koji se prilažu uz registracionu prijavu, tako što se validacija tog potpisa vrši prema vremenu učitavanja tog dokumenta u korisničku aplikaciju koju obezbeđuje Agencija za privredne registre. Agencija za privredne registre će prilikom utvrđivanja činjenice validnosti elektronskog potpisa, tu činjenicu potvrdi kvalifikovanim vremenskim žigom.

Članom 2. Predloga zakona, utvrđuje se supsidijarna primena zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, čime se precizira hijerarhija između ova dva zakona. Dakle, zakon kojim je uređen opšti upravni postupak primeniće se tek kada određena pravna situacija nije uopšte regulisana zakonom kojim se uređuje postupak registracije.

Dalje, od obaveze plaćanja uvećane naknade za registraciju koja je propisana članom 10. Zakona, kao vrsta sankcije za neblagovremeno prijavljivanje promene registrovanih podataka registru (u roku od 15 dana od dana nastanka promene) izuzima se registracija podatka ili dokumenta čije pravno dejstvo, u skladu sa zakonom, nastaje danom registracije, kao i registracije pravnog posla, podataka iz sudske odluke ili odluke drugog državnog organa Tačnije, u ovim slučajevima stranka neće imati obavezu da plati uvećanu naknadu kao vrstu sankcije za neblagovremeno prijavljivanje promene registrovanih podataka registru, koja je inače propisana stavom 2. ovog člana.

U praksi se često dešava da se traži registracija založnog prava na udelu koji je, prema stanju u registru nadležnom za registraciju privrednih društava, u vlasništvu drugog lica. S obzirom na važeće načelo formalnosti, registrator nema ovlašćenje da utvrđuje da li je zalogodavac ujedno i vlasnik predmeta zaloge, te se članom 8. Predloga zakona, između ostalog, kao dodatni uslov za registraciju propisuje i da činjenice iz prijave moraju biti saglasne i sa podacima registrovanim u nadležnom registru, a koji su javno dostupni. Cilj je da se onemogući upis podataka, ako podaci ne odgovaraju podacima u drugom javno dostupnom registru koji je nadležan za registraciju predmetnih podataka. Takođe, u praksi se dešavalo da ugovor ili drugi dokument, na osnovu kojeg se registracija vrši, ima formalne ili sadržinske nedostatke (nije uredno potpisan, ne sadrži podatke koji se po zakonu obavezno registruju i sl.), pa se kao dodatni uslov za registraciju uvodi i uslov da dokument koji predstavlja pravni osnov registracije podataka mora biti u zakonom propisanoj formi i sadržati podatke koji su po zakonu obavezni i koji su predmet registracije.

Članom 9. Predloga zakona, propisuje se da registrator odlučuje o prijavi u roku od pet radnih dana od prijema prijave, a ne kao do sada u roku od pet dana od dana prijema prijave. Ovakvo rešenje predloženo je imajući u vidu da registraciona prijava koja se podnosi elektronskim putem može biti podneta kako neradnog dana, tako i u dane praznika, pa bi propisani rok od pet dana mogao i isteći do prvog radnog dana postupajućeg organa.

Dalje, u slučaju kada registrator u skladu sa odredbama člana 17. stav 2. Zakona donese rešenje kojim odbacuje prijavu i utvrdi koji uslovi za registraciju nisu ispunjeni, u praksi su stranke često otklanjale utvrđene nedostatke tako što dostave samo dokument koji im je tražen (dokaz o uplati naknade, na primer), ali bez podnošenja nove registracione prijave i bez bilo kakve napomene da koriste pravo propisano članom 17. stav 3. Zakona, što je podnesak činilo neurednim. S tim u vezi, članom 10. Predloga zakona, menja se član 17. Zakona, tako što se, između ostalog, propisuje da ako podnosilac prijave u roku od 30 dana od dana objavljivanja rešenja iz stava 2. ovog člana podnese novu registracionu prijavu, uz pozivanje na broj rešenja kojim je ranija prijava odbačena, i otkloni sve utvrđene nedostatke, za vođenje postupka registracije platiće polovinu propisanog iznosa naknade za registraciju. Ovo pravo na plaćanje umanjenog iznosa naknade podnosilac prijave može ostvariti samo jednom, a uz prijavu podnosilac prijave dužan je da priloži samo nedostajuću, odnosno urednu dokumentaciju radi otklanjanja nedostataka utvrđenih rešenjem iz stava 2. ovog člana. Na ovaj način, preciznim propisivanjem obaveza podnosioca registracione prijave koji se poziva na pravo propisano članom 17. stav 3. Zakona otklanjaju se nedoumice koje su se u praksi javljale zbog pogrešnog tumačenja ove odredbe.

Članom 13. Predloga zakona, u članu 25. Zakona menja se stav 1, tako da se navedenom izmenom popunjava pravna praznina i izričito propisuje da žalbu može podneti lice koje je zakonom ovlašćeno na podnošenje prijave. Važeća formulacija ostavlja dilemu da li je pravo na podnošenje žalbe rezervisano samo za podnosioca registracione prijave ili ovo pravno sredstvo mogu koristiti sva lica koji su po zakonu ovlašćena za podnošenje predmetne prijave. Kada su u pitanju ugovorni registri, sudska praksa je stala na stanovište da pravo na izjavljivanje žalbe treba priznati obema ugovornim stranama, odnosno licima kojima je zakonom priznato pravo na podnošenje prijave za registraciju podataka o ugovorima, tako da se predloženom dopunom otklanja uočena pravna praznina i onemogućava različito tumačenje ove odredbe i neujednačeno postupanje organa u istim pravnim situacijama.

Članom 15. Predloga zakona, u članu 29. Zakona dodaje se stav 3. kojim se propisuje da se odluka o žalbi dostavlja registratoru, a da je isti dužan da tu odluku dostavi stranci u roku od osam dana od dana prijema. Ovo je predloženo iz razloga što je u praksi uočeno da pojedine drugostepene odluke, Registrator ne dostavlja strankama, zbog čega one ne mogu da se upoznaju sa sadržinom istih, a osim toga strankama se uskraćuje pravo na tužbu protiv drugostepenih odluka. Takođe, na ovaj način jasno će se videti i da li je prvostepeni organ, ukoliko je žalba usvojena, pri odlučivanju u ponovnom postupku postupio po datom nalogu iz odluke drugostepenog organa.

Članom 19. Predloga zakona, dodaje se novi član 34a, kojim se propisuje postupanje registratora na osnovu odluka donetih po vanrednim upravno pravnim sredstvima (brisanje registracije osnivanja ili promene registrovanih podataka). Naime, predloženim izmenama člana 4. Zakona propisano je da se odluke donete u postupku po pravnim sredstvima iz Zakona o opštem upravnom postupku proizvode dejstvo za ubuduće. Ovakvim regulisanjem izjednačavaju se pravne posledice poništavajućih i ukidajućih odluka donetih od strane drugostepenog organa primenom vanrednih pravnih sredstava iz čl. 183. i 184. Zakona o opštem upravnom postupku, a što je u suprotnosti sa izričitom odredbom člana 187. istog zakona prema kojem se poništavanjem rešenja uklanjaju sve pravne posledice koje je poništeno rešenje proizvelo i ista deluju ex tunc, odnosno poništavajuća rešenja ne mogu da proizvode dejstvo za ubuduće. S tim u vezi, kako bi se otklonile nedoumice i nejasnoće u primeni ovog stava u praksi bilo je neophodno urediti postupanje registratora po odlukama drugostepenog organa donetih primenom vanrednih pravnih sredstava kao i pravne posledice sprovedenih postupaka u odnosu na podatke koji se registruju u registar u zavisnosti od toga da li se radi o registracionim prijavama osnivanja privrednih subjekata ili registracionim prijavama za promene podataka kod već registrovanih privrednih subjekata.

2. Ciljevi koji se donošenjem zakona postižu

Ključni cilj koji se želi postići donošenjem predloženih izmena i dopuna Zakona je usaglašavanje sa Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", broj 44/18), usklađivanje sa Zakonom o opštem upravnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 18/16), kao i otklanjanja pravnih praznina i problema uočenih u primeni zakona.

Pored navedenog, cilj koji će se postići usvajanjem predloženih rešenja je postizanje veće pravne sigurnosti, a što će svakako rezultirati manjim brojem odbačaja podnetih registracionih prijava, kao i stvaranje uslova za brže sprovođenje postupka registracije.

3. Druge mogućnosti za rešavanje problema

S obzirom na to da Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre uređuje postupak registracije, evidentiranja i objavljivanja podataka i dokumenata koji su u skladu sa posebnim zakonom predmet registracije, evidencije i objavljivanja u registrima i evidencijama koje vodi Agencija za privredne, druge mogućnosti za unapređenje odredaba tog zakona i njihovo usaglašavanje sa drugim propisima, ne postoje.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje za rešavanje problema?

Kao što je napred navedeno, jedino je izmenama i dopunama Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre bilo moguće propisati odredbe kojima se rešavaju uočeni problemi i s tim u vezi realizuju napred izneti ciljevi.

5. Na koga će i kako uticati rešenja predložena u zakonu

Predložena rešenja u zakonu imaće pozitivan uticaj na podnosioce registracionih prijava u postupku registracije, evidentiranja i objavljivanja podataka i dokumenata koji su u skladu sa posebnim zakonom predmet registracije, evidencije i objavljivanja u registrima i evidencijama koje vodi Agencija za privredne i na sprovođenje postupka registracije, jer se predloženim rešenjima stvaraju uslovi za brže sprovođenje istog i otklanjaju pravne praznine i problemi uočenih u primeni zakona.

Takođe, predložena rešenja imaće pozitivan uticaj na stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja.

6. Troškovi koje će primena zakona izazvati kod građana i privrede, posebno malih i srednjih preduzeća

Primena predloženih zakonskih rešenja neće izazivati troškove kod građana i privrede (ni kod malih i srednjih privrednih društava).

7. Da li pozitivni efekti opravdavaju troškove?

Pozitivni efekti opravdavaju troškove imajući u vidu da je napred navedeno da primena predloženih zakonskih rešenja neće izazivati troškove za privredu, s obzirom da se ne uvode nove dodatne obaveze koje zahtevaju plaćanje naknada.

Pozitivni efekti ogledaju se u sledećem:

- proširenje kruga lica ovlašćenih za podnošenje registracione prijave. Naime, dodat je novi član 5a kojim se propisuje da je lice ovlašćeno za podnošenje prijave lice ovlašćeno za zastupanje pravnog lica, zakonom ovlašćeno lice za registraciju podataka propisanih zakonom, osnivač u postupku osnivanja privrednog društva, fizičko lice koje se registruje ili je registrovano kao preduzetnik, kao i sticalac ili prenosilac udela, i lice koje daje ostavku. Tačnije, Predlogom zakona vrši se preciziranje u pogledu lica koje je ovlašćeno da podnese registracionu prijavu, odnosno omogućeno je da lice ovlašćeno za podnošenje prijave za registraciju prenosa udela u privrednom društvu, bude i sticalac ili prenosilac udela, imajući u vidu odredbe Zakona o privrednim društvima, koje se odnose na prenos udela po bilo kom osnovu. Takođe, Predlogom zakona predloženo je i da u slučaju ostavke lica ovlašćenog za zastupanje, registracionu prijavu može podneti i to lice, a imajući u vidu da ostavka lica ovlašćenog za zastupanje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima proizvodi pravno dejstvo u odnosu na društvo danom podnošenja;

- prevazilaženje problema podnetih elektronskih prijava i dokumenata koji nisu snabdeveni kvalifikovanim vremenskim žigom. Naime, kako primena kvalifikovanog vremenskog žiga u elektronskom poslovanju nije zaživela u potpunosti, ni u međusobnoj komunikaciji pravnih i fizičkih lica niti u njihovoj komunikaciji sa organima javne vlasti, a imajući u vidu da se u skladu sa odredbom člana 11. stav 9. Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", br. 36/11, 99/11, 83/14 - dr.zakon, 5/15 i 44/18), osnivački akt i statut koji su sačinjeni kao elektronski, odnosno digitalizovani dokument registruju u elektronskom obliku, kao i da je registracioni prijavu moguće podneti neposredno u elektronskoj formi, bilo je potrebno propisati način vršenja validacije elektronskog potpisa na registracionoj prijavi, tako što se za prijavu koja je snabdevena elektronskim potpisom, ali nije snabdevena i kvalifikovanim vremenskim žigom, validacija elektronskih potpisa vrši prema vremenu prijema prijave, što je konstatovano u potvrdi o prijemu prijave koju izdaje Agencija za privredne registre. Takođe, propisuje se i način vršenja validacije elektronskog potpisa na elektronskim dokumentima koji se prilažu uz registracionu prijavu, tako što se validacija tog potpisa vrši prema vremenu učitavanja tog dokumenta u korisničku aplikaciju koju obezbeđuje Agencija za privredne registre. Agencija za privredne registre će prilikom utvrđivanja činjenice validnosti elektronskog potpisa, tu činjenicu potvrdi kvalifikovanim vremenskim žigom;

- uspostavljanje hijerarhija između Zakona o opštem upravnom postupku i Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre. Članom 2. Predloga zakona, utvrđuje se supsidijarna primena zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak. Dakle, zakon kojim je uređen opšti upravni postupak primeniće se tek kada određena pravna situacija nije uopšte regulisana zakonom kojim se uređuje postupak registracije;

- izuzimanje od obaveze plaćanja uvećane naknade za registraciju podatka ili dokumenta čije pravno dejstvo, u skladu sa zakonom, nastaje danom registracije, kao i registracije pravnog posla, podataka iz sudske odluke ili odluke drugog državnog organa, a koja je inače propisana članom 10. Zakona, kao vrsta sankcije za neblagovremeno prijavljivanje promene registrovanih podataka registru (u roku od 15 dana od dana nastanka promene);

- onemogućavanje upisa podataka u registar po podnetoj registracionoj prijavi, ako podaci ne odgovaraju podacima u drugom javno dostupnom registru koji je nadležan za registraciju predmetnih podataka, kao i upisa podataka po osnovu dokumenata koji nisu podneti u zakonom propisanoj formi i ne sadrže podatke koji su po zakonu obavezni;

- rešavanje problema uočenih u praksi u slučaju kada registrator u skladu sa odredbama člana 17. stav 2. Zakona donese rešenje kojim odbacuje prijavu i utvrdi koji uslovi za registraciju nisu ispunjeni. Na ovaj način, preciznim propisivanjem obaveza podnosioca registracione prijave koji se poziva na pravo propisano članom 17. stav 3. Zakona otklanjaju se nedoumice koje su se u praksi javljale zbog pogrešnog tumačenja ove odredbe;

- popunjavanje pravne praznine u pogledu obuhvata lica koje imaju pravo na podnošenje žalbe protiv odluke registratora;

- uvođenje obaveze registratoru da odluku po žalbi dostavi stranci u roku od osam dana od dana prijema. Ovo je predloženo iz razloga što je u praksi uočeno da pojedine drugostepene odluke, Registrator ne dostavlja strankama, zbog čega one ne mogu da se upoznaju sa sadržinom istih, a osim toga strankama se uskraćuje pravo na tužbu protiv drugostepenih odluka. Takođe, na ovaj način jasno će se videti i da li je prvostepeni organ, ukoliko je žalba usvojena, pri odlučivanju u ponovnom postupku postupio po datom nalogu iz odluke drugostepenog organa;

- propisivanje postupanja registratora na osnovu odluka donetih po vanrednim upravno pravnim sredstvima (brisanje registracije osnivanja ili promene registrovanih podataka). Naime, predloženim izmenama člana 4. Zakona propisano je da odluke donete u postupku po pravnim sredstvima iz Zakona o opštem upravnom postupku proizvode dejstvo za ubuduće. Ovakvim regulisanjem izjednačavaju se pravne posledice poništavajućih i ukidajućih odluka donetih od strane drugostepenog organa primenom vanrednih pravnih sredstava iz čl. 183. i 184. Zakona o opštem upravnom postupku, a što je u suprotnosti sa izričitom odredbom člana 187. istog zakona prema kojem se poništavanjem rešenja uklanjaju sve pravne posledice koje je poništeno rešenje proizvelo i ista deluju ex tunc, odnosno poništavajuća rešenja ne mogu da proizvode dejstvo za ubuduće. S tim u vezi, kako bi se otklonile nedoumice i nejasnoće u primeni ovog stava u praksi bilo je neophodno urediti postupanje registratora po odlukama drugostepenog organa donetih primenom vanrednih pravnih sredstava kao i pravne posledice sprovedenih postupaka u odnosu na podatke koji se registruju u registar u zavisnosti od toga da li se radi o registracionim prijavama osnivanja privrednih subjekata ili registracionim prijavama za promene podataka kod već registrovanih privrednih subjekata.

8. Da li akt podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju?

Ovaj zakon imaće pozitivan uticaj na stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, jer se predloženim rešenjima stvaraju uslovi za brže sprovođenje postupka registracije, pa je u krajnjem realno očekivati povećanje privredne aktivnosti.

9. Da li su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove?

S obzirom da je ovaj zakon dostavljen na mišljenje svim relevantnim organima i institucijama, isti su imali priliku da iznesu svoje stavove, eventualne primedbe i sugestije.

10. Koje će mere biti preduzete da bi se ostvarili razlozi donošenja Zakona?

Ministarstvo privrede će u saradnji sa svim relevantnim subjektima, kao što su: Privredna komora Srbije, privredne asocijacije domaćih i stranih investitora, organizacije civilnog društva i zainteresovani privredni subjekti, kao i do sada, sprovoditi sve potrebne mere u nastavku sprovođenja ovog zakona, a u cilju uspostavljanja dugoročnog, održivog i konkurentnog poslovnog okruženja.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 15.04.2019.