Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI: Novčano mogu biti kažnjene osobe koje u postupku epidemiološkog ispitivanja ne daju potpune i tačne informacije od značaja za otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje epidemije zarazne bolesti, kao i osobe koje se ne pridržavaju mere karantina. Osim njih, ova odredba se odnosi i na sve one koji se pre putovanja u zemlju u kojoj ima zaraznih bolesti, kao i po povratku iz tih zemalja, ne pridržavaju obaveza propisanih ovim zakonom, kao i mera koje priroda te bolesti nalaže. Krivičnim zakonikom prenošenje zaraznih bolesti je definisano kao krivično delo, za koje je zaprećena kazna zatvora do tri godine


Od 16. marta 2020. godine bolnice čuva vojska, kako bi se sprečio ulazak potencijalnih prenosioca virusa u njih. Osim toga, oni koji prekrše odluku o izolaciju, moći će da budu osuđeni na zatvor od tri godine. Policija će da sprovodi nadzor nad sprovođenjem ostalih mera, koje će se menjati i dopunjavati iz dana u dan.

Samoizolacija, termin je koji se ovih dana zbog virusa korona sve češće pominje kao mera, kako je stručnjaci nazivaju "zaštite drugih od sebe samih". Osim što ljudi često ne znaju do kraja šta taj termin znači, nisu do kraja ni upoznati da za nepoštovanje odluke o samoizolaciji mogu da završe u zatvoru i to do tri godine.

Kao još jednu od preventivnih mera kako bi se sprečilo širenje korona virusa, Vlada Republike Srbije je proširila listu zemalja čijim državljanima je zabranjen ulazak u našu zemlju. Ova mera dotiče i naše državljane, jer će svi oni koji odatle dolaze, imali simptome ili ne, morati da provedu neko vreme pod zdravstvenim nadzorom, odnosno u samoizolaciji ili kućnoj izolaciji. Odgovornost solidarnost su ovde najvažniji, a ne panika i očajanje.

Već je određeni broj ljudi u našoj zemlji u izolaciji, čak i oni kojima je virus korona potvrđen, a imaju blage simptome. To su naveli i ministar zdravlja, ali i naši stručnjaci. Samoizolacija će posebno biti aktuelna u vreme kada naši državljani budu dolazili za uskršnje praznike.

Upozorenje koje dobijaju na granici je prvenstveno najvažnije za njih same, ali je i pitanje društvene odgovornosti ukoliko imaju od nekih simptoma korona virusa: povišenu temperaturu, kašalj i ostalo - ukazao je epidemiolog Predrag Kon.

On je pojasnio da je samoizolacija termin koji se često koristi i drugačije se naziva zaštitnom izolacijom u kojoj čovek štiti druge od sebe samog.

Dve vrste izolacije, građani da budu svesni odgovornosti

- Ako je čovek potpuno zdrav, makar da dolazi iz tih područja on ni za koga nije zarazan. Ako se pojave respiratorne tegobe, onda je dužan da se javi lokalnom zavodu za javno zdravlje u mestu odakle je da bi bio praćen tokom tog perioda od 14 dana otkada je ušao u zemlju - priča ovaj naš stručnjak.

Druga stvar je ako neko dobije rešenje o obaveznoj ili zaštitnoj izolaciji, o takozvanom kućnom karantinu koje se donosi uz rešenje inspekcije, pojašnjava.

- To više nije dobrovoljna stvar. Sam taj papir ima svoju težinu. Ta osoba jednostavno nema dozvolu da se samostalno kreće i tako zarazi drugu osobu, pogotovo ako je izvan bliskih kontakata koje je eventualno ostario u svojoj porodici, pa ako se utvrdi da je zarazio druge u lancu transmisije, direktno bi bio odgovoran i zato prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Sl. glasnik RS", br. 15/2016) snosi određenu odgovornost - zaključuje Kon.

Da li će neko od fizičkih lica to kontrolisati? Doktor Kon kaže da poznajući strukturu naše zemlje to se neće desiti, ali se očekuje od svakog pojedinca da ispolji solidarnost i svest o tome da mora da poštuje zakone ove zemlje.

Naši državljani koji dolaze iz područja ugroženih korona virusom su u obavezi da budu u samoizolaciji 14 dana. Njima će na granici biti dostavljeno rešenje o obaveznoj samoizolaciji, koje moraju da poštuju, a za nepoštovanje ove odluke propisane su oštre kazne.

Pravnici pojašnjavaju da je ova oblast regulisana Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Za njegovo kršenje zaprećena je novčana kazna od 30.000 do 150.000 dinara. Međutim, osoba koja se nije pridržavala rešenja o samoizolaciji, a ispostavi se da je zaražena, podleže i Krivičnom zakoniku ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019), odnosno protiv nje se može podneti krivična prijava i pokrenuti postupak.

Novčano mogu biti kažnjene osobe koje u postupku epidemiološkog ispitivanja ne daju potpune i tačne informacije od značaja za otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje epidemije zarazne bolesti, kao i osobe koje se ne pridržavaju mere karantina. Osim njih, ova odredba se odnosi i na sve one koji se pre putovanja u zemlju u kojoj ima zaraznih bolesti, kao i po povratku iz tih zemalja, ne pridržavaju obaveza propisanih ovim zakonom, kao i mera koje priroda te bolesti nalaže.

Ako pak dođe do krivičnog postupka, Zakon je jasan.

- U našem krivičnom zakonodavstvu odnosno Krivičnom zakoniku određeno je krivično delo prenošenje zaraznih bolesti i za to delo predviđena je kazna zatvora do tri godine. Naime, ko ne postupi po propisima odlukama ili naredbama za izbijanje ili sprečavanje zaraznih bolesti pa usled toga dođe do prenošenja zarazne kazniće se zatvorom - objašnjava advokat Nebojša Perović.

Iako na prvi pogled ne deluje zabavno provesti dve nedelje u zatvorenom prostoru, samoizolacija podrazumeva i mogućnosti koje uobičajena svakodnevica ne pruža.

Profesorka doktorka Nevena Čalovska Hercog kaže da je od samoizolacije daleko opasnije nepoštovanje preporuke lekara i da u psihologiji nije zabeleženo da takva iskustva mogu negativno uticati na mentalno zdravlje ljudi.

Ljudi u takvoj situaciji dobijaju vreme koje inače nemaju, a koje mogu da organizuju prema svojim afinitetima. Mogu da uče, čitaju, gledaju filmove, slušaju muziku, vežbaju ili razgovaraju telefonom, kaže doktorka Čalovska Hercog.

Izvor: Vebsajt Blic, N.N.G., K.S., 15.03.2020.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija