ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA: POREZ NA DOBITKE OD IGARA NA SREćU PLAćA SE NA POJEDINAčNO OSTVAREN DOBITAK KOJI PRELAZI IZNOS OD 11.000 DINARA, OSIM DOBITKA OD IGARA KOJE SE PRIREđUJU U IGRAčNICAMA (KAZINIMA) I NA AUTOMATIMA

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 112/2015 - dalje: Zakon), koji je usvojen 29. decembra 2015. godine, predviđeno je da se za svaki dobitak u kladionici iznad 11.000 dinara građanima na licu mesta odbija porez od 20 odsto, dok se za isti dobitak u kazinu porez ne plaća. Novina je i da će se u kladionicama porez plaćati i na uloženi deo dobitka. Iz Ministarstva finasija kažu da je cilj da se izjednači poreska osnovica za sve obveznike koji ostvaruju istu vrstu primanja.

Kladioničari strahuju da će svaki dobitak da ih košta, a neki i više od uloženog. Novim pravilima nisu zadovoljni.

"Apsolutni je nonsens da dobitnik dobija manje nego što je uložio", navode u Udruženju priređivača igara na sreću.

Rečnikom kladioničara to znači. Za uplatu od 90.000 dinara na ishod utakmice sa kvotom 1,15 dobitak pre oporezivanja bio bi 103.500 dinara. Nakon oduzimanja neoporezivog dela od 11.000, porez bi iznosio 18.500 dinara. To znači da bi potencijalni dobitak bio 85.000 dinara, odnosno 5.000 manji od uplaćene sume.

U Ministarstvu finansija objašnjavaju kako će primena izgledati u praksi.

"Ne ukida se postojeće pravo na neoporezivi iznos od 11.000 dinara što znači da lice i dalje ima pravo na umanjenje pojedinačno ostvarenog dobitaka za neoporezivi iznos od 11.000 dinara, ali nema pravo i na umanjenje za iznos uplate", navode u Ministarstvu finansija.

Ekonomista Goran Nikolić smatra da su ovo računovodstvene nelogičnosti. "Takve da će motivisati da ljudi igraju preko interneta što je mnogo veća šteta, da igraju sa inostarnstvom, onda su ljudi motivisani da pristupe nekom drugom vidu kockanja koji su na kraju krajeva mnogo opsaniji i radi se o mnogo većim iznosima", kaže Nikolić.

Slični propisi u regionu. I Hrvatska po stopi od 15 do 20 odsto oporezuje dobitak iznad neoporezivog iznosa, i u sportskim kladionicama i u kockarnicama. "Veliki problem je nastao kada su se privatni organizatori igara na sreću odnosno kladinoničari okrenuli interentu i internetskom klađenju i jednostavno su izašli iz poreskoh okvira. Tu su nastali veliki gubici za državni budžet procenjuje se da su ti gubici oko 70 odsto", kaže Damir Novotni, ekonomista iz Zagreba.

Ka internet klađenju važeći propisi okreću kladioničare i u Crnoj Gori. "Inače cela ova oblast u Crnoj Gori je van kontrole nadležnih. Crna Gora je pokušala da uvede dodatne poreze u oblast igara na sreću, ali nije uspela", kaže Biljana Matijašević, ekonomski novinar iz Crne Gore.

U budžet Srbije u 2015. godini po osnovu igara na sreću uplaćeno je gotovo šet milijardi dinara. Od toga, milijardu i po odnosi se na klađenje.

Da bi igrači izbegli plaćanje poreza, sigurno će posegnuti za jednostavnim rešenjem. Ako, recimo, igrač uplaćuje 200 dinara i očekuje dobitak od 30.000 dinara, on će odigrati četiri ista tiketa po 50 dinara, sa pojedinačnim dobicima od 7.500 dinara, kako bi izbegao plaćanje poreza.