Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZVRŠENJU I OBEZBEĐENJU: Od 1. januara 2020. godine predviđene kazne za sprečavanje izvršenja


Ivan Zlatić iz Združene akcije Krov nad glavom ocenio je da može da se kaže da je novi Zakon o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 106/2015, 106/2016 - autentično tumačenje, 113/2017 - autentično tumačenje i 54/2019) "za nijansu socijalno odgovorniji od prethodnog", ali da u stvarnosti to neće olakšati položaj dužnika. "Kriminalizuje se siromaštvo, ljudi se zbog nemaštine proganjaju na tako užasan način", kaže on. Pravnica Nevena Nikolić kaže da se "sprovode izvršenja licima koja ne ostvaruju plate, zarade, možda je i pitanje zaposlenosti, a uzima im se jedina imovina koju poseduju".

Izvršiteljske usluge uskoro će biti jeftinije pošto je Ministarstvo pravde odredilo nove tarife za javne izvršitelje koje će se primenjivati na postupke pokrenute posle 1. januara 2020. godine. Novim tarifama je smanjen broj odluka koje će izvršitelj moći da naplaćuje, kao i broj radnji koje će tarifirati. Od Nove godine počinje primena Zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 54/2019).

Združena akcija Krov nad glavom je organizovala protest "Stop rušenju ljudskih života" ispred Skupštine Beograda.

Ivan Zlatić kaže da je protest održan na Dan ljudskih prava, jer su time hteli da naglase da je "dom ljudsko pravo".

"Zato smo izabrali taj datum. To je ljudsko pravo koje mora da se garantuje. Neposredan povod je užas koji je desio porodici Osman na Dorćolu u oktobru, kada im je srušen dom, kada su izbačeni na ulicu. Osim što tražimo pravdu za porodicu Osman, to ne bi smeo da bude izuzetak, to bi moralo da bude pravilo, pravda za sve ljude koji su pretrpeli štetu, i da se obezbedi da se ovo više nikad ne ponovi", kaže Zlatić.

Nevena Nikolić kaže da novi Zakon zaista i menja visinu naplate potraživanja na platama i penzijama izvršnih dužnika.

"Smanjen je iznos koji se može obustaviti od plata i penzija, takođe novina koja je izazvala najviše pažnje u javnosti jeste da se ne može vršiti izvršenje na nepokretnost ukoliko naplata komunalnih potraživanja ne prelazi iznos od 5.000 evra", kaže ona.

Zlatić dodaje da "to ograničenje neće doneti posebno olakšanje ljudima".

"Ograničenja dobro zvuče, možemo da kažemo da je Zakon za nijansu socijalno odgovorniji od prethodnog, ali u stvarnosti to neće olakšati položaj dužnika. Kriminalizuje se siromaštvo, ljudi se zbog nemaštine proganjaju na tako užasan način", kaže on.

Nikolić kaže da može da se postavi pitanje načela srazmernosti ukoliko dužnik ne poseduje ništa drugo na čemu bi se moglo sprovesti izvršenje.

Zlatić dodaje da je jedan od predloga koji su dostavili radnoj grupi još dok se pisao Zakon da nekretnina koja ima funkciju doma ne sme biti predmet potraživanja.

"Kao i osnovna sredstva za rad. Ne mogu ljudi da ostanu bez ičega na ulici i bez sredstava zbog toga što duguju. Naravno da dug mora da se vrati, ali mora da postoji elementarna humanost. Samo neki dugovi se naplaćuju u ovoj zemlji, samo dugovi sirotinje. Ko će njima da naplati dugove, ukoliko ih poslodavac nije isplatio, ko će ovim ljudima koji se izbacuju na ulicu da naplati njihova potraživanja", kaže on.

Nikolić dodaje da se sprovode izvršenja licima koja ne ostvaruju plate, zarade, možda je i pitanje zaposlenosti, a uzima im se jedina imovina koju poseduju.

Novim Zakonom predviđaju se kazne za sprečavanje izvršenja. Zlatić kaže da će nastaviti da rade ono što su radili i do sada.

"Predvideo je Zakon da novčana kazna može da se zameni zatvorom, što je dobra okolnost. Ovaj sistem će da padne, kao svaki nepravedni sistem u istoriji, tako što će ljudi biti uporni i što će rizikovati da bi ono u šta verujemo postalo stvarnost", kaže.

Zlatić ističe da "nije sporno da izvršni postupak kakav je bio pre 2011. godine nije bio dobar".

"Da je bio neefikasan, teško se dolazilo do izvršenja... Međutim, ovaj sistem sa uvođenjem privatnih preduzetnika sa javnim ovlašćenjima, to nije lek na onu situaciju. Kad uđete u pogrešan autobus, sve stanice su pogrešne", kaže on.

Objašnjava da je lokalna vlast u Budimpešti donela moratorijum na iseljenja gde se ljudi iseljavaju iz jedinog doma.

"Postoje takve prakse u Španiji, postoje propisi u Rusiji, iz nekretnine koja je dom dužnika i njegove porodice ne možete biti izbačeni", objašnjava Zlatić.

Ističe da postoji mnogo više ljudi sa ovim problemom nego što javnost stigne da zabeleži.

"Sami građani misle da je to njihov lični problem, misle da se nisu snašli, da su neuspešni, da problem nije sistemski, nego da su sami krivi za svoju nesreću. Ne pričaju ni sa najbližima, a kamoli da se obrate nekoj organizaciji ili medijima", kaže Zlatić.

Izvor: Vebsajt N1, 11.12.2019.
Naslov: Redakcija