Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE: Pravni entiteti više neće zakazivati merenje buke, nego će se njen nivo meriti u trenutku kada se buka dešava


Novim zakonom o buci zaštitićemo građane od tog zagađivača životne sredine na koji se s pravom žale, izjavio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

On je rekao da će novi zakon konačno definisati način na koji se buka reguliše u velikim gradovima i način na koji se kontroliše.

"U ovom trenutku imamo Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009 i 88/2010) koji je praktično neprimenljiv kada je u pitanju buka. Imate ozbiljan broj građana koji se ozbiljno s pravom žale na to da ne mogu da spavaju od različitih entiteta koji im dobuju po ušima i dan i noć. To više neće biti moguće", poručio je ministar.

Objasnio je da se više neće dešavati da se buka meri tako što pravni entiteti zakazuju merenje buke, nego će se njen nivo meriti u trenutku kada se dešava buka.

"Lokalne samouprave će dobiti ovlašćenja da angažuju svoje inspekcije da u trenutku kada se to dešava mogu da mere i donose mere koje će zakon propisati i koje će biti ozbiljne", rekao je Trivan.

Pored tog zakona, Trivan kaže da je u planu i usvajanje Zakona o klimatskim promenama koji treba da ograniči emisiju gasova staklene bašte što je, napominje, jako komplikovano imajući u vidu sve sektore koji treba da učestvuju u tome.

Cilj je, objasnio je, da se sve sektorske politike "upakuju" u zaštitu životne sredine što, dodaje, polako, ali sigurno uspevamo.

"To je ključ, da svi shvate da moraju da se stave pod taj kišobran zaštite životne sredine i to je kapitalni korak koji pravimo tim zakonom. Moramo da promenimo logike u svim državnim organizmima, sve mora da bude podređeno zaštiti životne sredine", podvukao je ministar.

Izmene Zakona o upravljanju otpadom koje su takođe u pripremi, kako je rekao, treba da reše i pitanje upotrebe kesa na način da će o zabrani njihove upotrebe odlučivati lokalne samouprave.

"Daćemo mogućnost lokalnim samoupravama da same zabranjuju ili ne zabranjuju upotrebu kesa i odlučuju se u kom pravcu žele da idu", kaže Trivan.

Naveo je i da se lično zalaže za uvođenje depozitnog sistema za ambalažni otpad i dodao da će od početka primene tog sistema Srbija postati čista.

"Već imamo neku vrstu dogovora sa svim akterima da idemo ka tom depozitnom sistemu, a biće potrebno bar godinu dana, možda i više, da obavimo sve pripreme kako bismo ušli u taj jako skupi, ali efektni sistem za koji se apsolutno zalažem", rekao je Trivan.

Postoje, navodi, primeri u velikom broju zemalja koje su početkom primene depozitnog sistema vrlo brzo počistile svoju teritoriju od ambalaže.

Najavio je da će se raditi i na projekciji reorganizacije zaštićenih dobara, naročito nacionalnih parkova koji, kako kaže, ne mogu da opstanu na način na koji sada postoje.

"Svima je jasno da pojedini delovi nacionalnih parkova to više nisu. Desiće se i tu velike promene. Postoje evropski i svetski standardi u tom pogledu koji tačno kažu kakva druga vrsta je potrebna toj vrsti zaštićenih dobara da bismo zaštitili ta dobra", rekao je ministar.

Naglasio je da će onda politika kažnjavanja za jedan milimetar ulaženja u zaštićeno dobro biti tako rigidna da se to nikome neće isplatiti, niti će bilo kome to pasti na pamet.

"I u tom segmentu nas čekaju velike promene", rekao je Trivan i dodao da je za ceo predstojeći posao u njegovom resoru potrebno kadrovski podići kapacitete Ministarstva i da se o tome već razgovara u Vladi Republike Srbije.

Blizu 61 odsto stanovnika Srbije živi u gradovima, a sela se prazne, što katastrofalno utiče na kvalitet života i životnu sredinu, jer se povećava emisija gasova sa efektom staklene bašte i intenzivira uticaj klimatskih promena, izjavio je Trivan.

On je naglasio da su potrebni praktični koraci u prilagođavanju života ljudi klimatskim promenama i prestanak zagađivanja i devastacije planete.

Poručio je da Srbija i te kako ima pamet i inovativnih mozgova da sagleda šta je potrebno uraditi i naglasio da i male zemlje i lokalne zajednice mogu mnogo da učine u zaštiti životne sredine.

"Ova tema će svakako postati glavna u društvu. Borimo se da svaki dan imamo rezultat i da sačuvamo biodiverzitet, vode i zemljište", kaže Trivan.

Dodao je da ogroman broj lokalnih samouprava u Srbiji smatra da je to važan posao, ali da nedostaju kadrovi i novac.

Nadu daje, kako kaže, zelena ekonomija koja postaje dominantna u svetu, i poručuje da zelena gradnja mora da uzme maha.

Šef sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji Ingve Engstrom najavio je da će do kraja godine biti predstavljen Evropski zeleni sporazum koji ima za cilj da se poveća procenat smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte sa postojećih 40 na 55 odsto do 2030. godine.

"Mere koje budemo preduzimali u okviru ovog sporazuma biće usmerene na zaštitu biodivreziteta, smanjenje zagađenja i emisija gasova sa efektom staklene bašte, jačanje cirkularne ekonomije i uvođenje poreskih mera usklađenih sa ovim merama", rekao je Engstrom.

Naveo je da je do sada EU u Srbiji donirala oko 400 miliona evra za zaštitu životne sredine.

"Podržavamo usklađivanje zakonodavstva sa onim u EU, kao i izradu novog zakona o klimi i Klimatske strategije koji bi trebalo da budu usvojeni do kraja godine", rekao je Engstrom.

Stalna predstavnica UNDP u Srbiji Fransin Pikap rekla je da gradovi imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promena, zbog čega su na nedavno održanom Samitu o klimatskim promenama UN u Njujorku lideri država, predstavnici privatnog sektora i civilnog društva pokrenuli brojne inicijative kako bi gradove transformisali u energetski efikasna, inkluzivna i održiva mesta za život.

"Na Samitu su mladi preuzeli glavnu reč i poslali poruku da smo mi odgovorni da preduzmemo akciju odmah", kaže Pikap.

Navela je da više od polovine svetske populacije danas živi u gradovima, a dve trećine će živeti do kraja 2050. godine.

Takođe, kaže Pikap, gradovi proizvode više od 70 odsto gasova sa efektom staklene bašte na svetskom nivou i troše 80 odsto ukupno proizvedene energije.

"Oni su mesta na kojima se posledice klimatskih promena već osećaju, naročito među najranjivijom populacijom", dodala je Pikap.

Podsetila je na zajedničku inicijativu Ministarstva za zaštitu životne sredine i UNDP-a, koja uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu, podržava inovativna rešenja za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji.

Navela je da su Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP već izabrali pet inovativnih rešenja čija primena će smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji za 500.000 tona, što je isto kao da na površini 145 fudbalskih stadiona nikne šuma.

"Ova rešenja povećavaju udeo obnovljivih izvora energije, doprinose energetskoj efikasnosti i izgradnji klimatski pametne infrastrukture gradova", navela je Pikap.

Na skupu, u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu, predstavljene su najbolje prakse i rešenja za razvoj klimatski pametnih gradova širom Evrope.

Izvor: Vebsajt RTV, 10.10.2019.
Naslov: Redakcija