Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USVAJANJE ZAKONA O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA NAJAVLJENO DO KRAJA NOVEMBRA MESECA


Dugo očekivani zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara trebalo bi da bude usvojen do kraja novembra. Umesto dosadašnjih 500 različitih nameta razbacanih u desetine propisa - ubuduće će sve naknade biti objedinjene na jednom mestu. I ono što je najvažnije, zakonom je propisano ko i koliko tačno plaća korišćenje prirodnih bogatstava, dobara od opšteg interesa i dobara u opštoj upotrebi.

Lokalne samouprave, ili neki drugi državni organi, više neće moći proizvoljno da određuju visinu naknada i povećavaju ih kada im zafali para u budžetu. Osim preciznih propozicija utvrđivanja načina obračuna i plaćanja novo zakonsko rešenje ne ostavlja prostor za nagađanje kome idu pare i u kom procentu.

"Time se doprinosi unapređenju transparentnosti sistema javnih prihoda, obezbeđenju predvidivosti troškova poslovanja privredi i optimalnom korišćenju javnih dobara", kažu u Ministarstvu finansija.

Predloženim zakonom naknade su grupisane prema vrsti javnog dobra u 15 grupa i to: naknade za geološka istraživanja; naknade za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina; naknade za korišćenje energije i energenata; naknada za promenu namene poljoprivrednog zemljišta; naknade za promenu namene i korišćenje šuma i šumskog zemljišta; naknada za korišćenje lovostajem zaštićenih vrsta divljači; naknade za vode; naknade za zaštitu životne sredine; naknade za plovidbu i korišćenje luka, pristaništa i objekata bezbednosti plovidbe na državnom vodnom putu; naknade za korišćenje javnih puteva; naknade za korišćenje javne površine; naknada za korišćenje prirodnog lekovitog faktora; naknada za korišćenje turističkog prostora i naknade za elektronske komunikacije.

Tako na primer, naknada za korišćenje termalne i mineralne vode, kao i lekovitog blata koštaće 50 dinara po kubiku. Predviđeno je i da se za svaki proizvedeni litar flaširane mineralne vode plati 1,21 dinar.

Korišćenje javne površine u poslovne i druge svrhe trebalo bi da košta 180 dinara dnevno, po kvadratu. Od plaćanja naknade izuzeto je zauzeće radi prodaje štampe, knjiga i drugih publikacija, proizvoda starih i umetničkih zanata i domaće radinosti.

Ovim zakonom predloženo je da osnovica za utvrđivanje naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta bude jednaka osnovici za porez na imovinu za to zemljište u prethodnoj godini. Visina naknade utvrđuje se na 50 odsto osnovice.

Dok je u slučaju naknade za promenu namene šuma predloženo smanjenje visine naknade sa desetostruke na petostruku vrednost osnovice. U slučaju da se šuma preimenuje zbog izgradnje objekata od nacionalnog značaja, predložena je visina trostruke vrednosti osnovice.

Može se primetiti da u nacrtu ovog zakona, objavljenog na sajtu Ministarstva finansija, nedostaju naknada za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu, kao i komunalna naknada. Na njih je privreda više upirala jer ih doživljava kao parafiskalne namete. Doduše poslovna zajednica je parafiskalima nazvala i naknade za obavezne rezerve derivata nafte, biogoriva, unapređenje energetske efikasnosti, zaštitu i unapređenje životne sredine. Jer, po njima, osnov plaćanja ni za jednu od ovih naknada nije korišćenje bilo kog javnog dobra. Pisci zakona to očigledno nisu uvažili.

Ukupan iznos naknada trenutno iznosi oko 65 milijardi dinara, odnosno oko 1,5 posto BDP-a.

Dragoljub Rajić, koordinator “Mreže za poslovnu podršku”, smatra da je dobro što su naknade objedinjene na jednom mestu i što će one konačno postati predvidive za privredu. Upozorava da je nevolja što se stalno pridodaju novi nameti.

"Prema našoj računici privreda trenutno plaća 550 nameta. Dok se jedni ukidaju, drugi preko noći nastaju. Primera radi 2012. je ukinuto 136 različitih nameta, a u tom trenutku ih je ukupno bilo 332. Umesto da se ide na ukidanje što većeg broja parafiskalnih nameta, dešava se suprotno. Trebalo bi se ugledati na Hrvatsku koja je namete svela sa 420 na 160. I opet ih ima najviše u EU. Poljska ima 72, Češka 78, a Bugarska i Rumunija po 100", kaže Rajić.

Izvor: Vebsajt Politika, 16.10.2018.
Naslov: Redakcija