Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDSTAVLJEN NACRT IZMENA I DOPUNA ZAKONA O INSPEKCIJSKOM NADZORU: Najavljeno uvođenje dva instituta, status "status subjekta od poverenja" i sporazum o priznanju prekršaja


Ministar državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije, Branko Ružić, predstavio je Nacrt izmena i dopuna Zakona o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015 i 44/2018 - dr. zakon), čiji je cilj da se dodatno unapredi efikasnost inspekcija, a odgovorna privreda rastereti troškova koje nameću suvišne kontrole.

Ružić je, otvarajući javnu raspravu o pomenutom nacrtu u hotelu "Metropol", koju je organizovalo Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške i NALED-a, naveo da će najveća novina biti uvođenje instituta "subjekt od poverenja".

On je objasnio da je predviđeno da svi oni privredni subjekti koji imaju pozitivnu istoriju poslovanja mogu da očekuju da najmanje četiri godine ne budu predmet inspekcijskog nadzora, uz obavezu da sprovode samoprocenjivanje svog rada.

Izmene i dopune koje predlažemo nadogradnja su postojećih zakonskih rešenja uvođenjem novih, reformskih, koja su na liniji prevencije, procene rizika i jačanja poverenja između inspekcija i privrede, istakao je ministar.

Prema njegovim rečima, ključna reč je poverenje, jer će kompanije sa dobrom istorijom poslovanja ubuduće češće obavljati samoprovere umesto da budu predmet nadzora inspektora.

Ružić je rekao da je status “subjekta od poverenja” namenjen preduzećima koja su se dokazala visokim standardima poslovanja i poštovanjem propisa, što će u praksi značiti da ih najmanje četiri godine inspekcije neće posećivati u redovnim kontrolama, ali će ti privredni subjekti biti dužni da obavljaju samoprovere i inspekcijama dostavljaju izveštaje o rezultatima.

Predloženo je, kako je rekao, da primena ovog instituta počne dve godine nakon usvajanja zakona, jer je potrebno vreme da se primene metode i instrumenti za procenu rizika u okviru platforme e-Inspektor, kao i da se, na osnovu procene rizika, stvori baza podataka o “dobroj” i “lošoj” privredi.

Za one koji možda ovaj novi institut vide kao način za zloupotrebu, važno je da znaju da status "subjekta od poverenja" može biti i oduzet i to trajno, poručio je ministar.

Ružić je naveo da zakonske izmene predviđaju i institut sporazuma o priznanju prekršaja, za čiju je primenu NALED pripremio smernice, ali i mogućnost da preduzeća sama prijave da su u prekršaju i da, uz podršku inspektora, isprave neusaglašenosti i tako izbegnu kaznu.

Ministar je istakao da poseban kvalitet reforme rada inspekcija jeste činjenica da se tesno sarađuje sa privredom, njihovim poslovnim udruženjima i predstavnicima 41 inspekcije.

Zajedno smo radili i na implementaciji zakona, pri čemu smo, nakon pune dve godine primene zakona, pripremili nacrt kojim ćemo napraviti korak dalje u reformi inspekcijskih službi, naglasio je ministar.

On je izazio zahvalnost i NALED-u i Ambasadi Norveške koji su kroz projekat "Jačanje inspekcijskog, upravnog i upravno-sudskog nadzora nad inspekcijskim nadzorom", zajedno sa Ministarstvom i Koordinacionom komisijom Vlade Srbije za inspekcijski nadzor, radili na pripremi Nacrta zakona.

Ambasador Norveške u Srbiji, Arne Sanes Bjornstad, istakao je da su inspekcije neophodne za funkcionisanje vladavine prava i efikasnost ekonomije, kao i da upotreba informacionih tehnologija i saradnja inspekcija daju bolje rezultate, uz manji trošak.

Novi zakon svrstava Srbiju među zemlje sa modernijim pristupom inspekcijama, a to su “meki kontakt” i kontrola zasnovana na analizi rizika, čime se olakšava život privredi, koja posluje u skladu sa zakonom, a otežava kompanijama koje posluju mimo propisa, objasnio je Bjornstad.

Potpredsednik UO NALED-a, Goran Kovačević, rekao je da privreda podržava nove institute u zakonu, koji će rasteretiti kompanije koje poštuju propise i omogućiti da inspekcije usmere veći deo aktivnosti na otkrivanje neregistrovanih subjekata.

On je naglasio da podaci Jedinice za podršku Koordinacionoj komisiji za inspekcijski nadzor pokazuju da je u poslednjih godinu dana obavljeno više od 12.000 nadzora nad firmama za koje se sumnjalo da su neregistrovane, što se potvrdilo u čak 30 odsto slučajeva.

Takođe, NALED-ova studija o sivoj ekonomiji u 2017. procenila je da je udeo neregistrovanih firmi u ukupnom broju privrednih subjekata u Srbiji 17 odsto, odnosno 68.500, što je bar tri puta više u odnosu na zemlje s kojima smo se upoređivali, naveo je Kovačević.

Prema njegovim rečima, većini inspekcijskih organa nedostaje kadar i zbog toga je važno da se njihovi ograničeni resursi efikasnije koriste i usmere na problem nelojalne konkurencije, kao i da se kontinuirano jačaju ljudski i tehnički kapaciteti inspekcija.

Izvor: Press služba Vlade Republike Srbije, 16.10.2018.
Naslov: Redakcija