Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

OD 17. SEPTEMBRA 2014. GODINE PROTEST SA OBUSTAVOM RADA ADVOKATA NA CELOJ TERITORIJI SRBIJE


Skupština Advokatske komore Srbije na zasedanju održanom 13.09.2014. uvažavajući preporuke i zaključke 17. Konferencije advokata Srbije kojoj je prisustovalo više od 1000 advokata, a na osnovu člana 66. Zakona o advokaturu („Službeni glasnik RS“ 31/2011, 24/2012-OUS) i člana 19. Statuta Advokatske komore Srbije („Službeni glasnik RS“ 85/2011, 78/2012, 86/2013) jednoglasno je donela:

ODLUKU

Organizuje se protest sa obustavom rada advokata na celoj teritoriji Srbije počev od srede 17.09.2014. godine do ispunjenja zahteva, zbog:

I

1. Advokati Srbije zahtevaju da se po hitnom postupku izmene odredbe:

- Zakona o javnom beležništvu,
- Zakona o prometu nepokretnosti,
- Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku
- Zakona o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa

tako što će se u odredbama navedenih zakona propisati da sva pismena koje sačini advokat i na njih stavi svoj pečat, javni beležnici samo overavaju, kao i tako što će se brisati odredbe kojima se na javne beležnike protivustavno prenose ovlašćenja suda i protivustavno daje pravo da zastupaju stranke pred sudom povodom isprava koje su ti javni beležnici sačinili.

2. Advokati Srbije zahtevaju da se po hitnom postupku briše odredba člana 2 Zakona o izmenama Zakona o izvršenju i obezbeđenju.

3. Advokati Srbije zahtevaju da osnovica za paušalno oporezivanje i obračun doprinosa advokata u Srbiji u 2014. bude za 10% manja od osnovica koja je utvrđena za svakog advokata u 2013. godini, a imajući u vidu: nepostojanja inflacije, smanjenja platežne moći stanovništva, kolapsa privrede, opšteg rasta nezaposlenosti i teškog ekonomskog stanja u zemlji, a posebno što je počev od 2010. pa do danas otežan i onemogućen kontinuiran rad advokata zbog višestrukih reorganizacija sudova i što je došlo do enormnog smanjenja posla advokata zbog uvođenja novih pravosudnih profesija – javnih beležnika, izvršitelja, posrednika u prometu nepokretnosti i dr., kao i da se poreska politika prema advokatima u narednom periodu zasniva na jasnim i određenim kriterijumima koji će se utvrditi u dogovoru između Ministarstva finansija, Ministarstva pravde i advokature.

4. Advokati Srbije traže smenu Ministra pravde g. Nikole Selakovića zbog neuspele reforme pravosuđa, predlaganja neustavnih zakona i zbog činjenice da nije održao obećanje dato advokaturi da advokati neće biti diskriminisani u odnosu na javne beležnike na način kako je to učinjeno u napred pomenutim zakonima.

5. Advokati Srbije povlače sve svoje predstavnike u svim komisijama, radnim grupama i drugim radnim telima formiranih od strane državnih organa, a od advokata koji su izabrani u Visoki savet sudstva, Državno veće tužilaca zahtevaju da podnesu ostavke.

II

Nalaže se Upravnom odboru Advokatske komore Srbije da organizuje i sprovede protest sa obustavom rada iz stava 1 ove odluke.

III

Ovlašćuje se Upravni odbor Advokatske komore Srbije da nastavi pregovore sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom pravde radi otklanjanja razloga protesta.

IV

Ovlašćuje se Upravni odbor Advokatske komore Srbije da može doneti odluku o daljem toku i obliku protesta.

V

Advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije su dužne da sprovedu mere i postupke za sprovođenje ove odluke.

VI

O ovoj odluci obavestiti: sve sudove, sva tužilaštva, sva ministarstva i ostale državne organe, međunarodne organizacije advokata: CCBE, MUA, IBA, Savet Evrope, Evropski parlament, Misiju EU u Srbiji i strana diplomatska prestavništva i dr.

Obrazloženje:

Obustava rada advokata – u interesu građana Srbije

Opšte nepoverenje građana u pravosuđe posledica je sudske nepredvidivosti i nejednakosti građana pred zakonom – koja se razvila u uslovima neujednačene sudske prakse, odsustva profesionalne odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i nedopuštenog mešanja izvršne vlasti u funkcionisanje pravosuđa, čime su narušeni temeljni principi na kojima uređen pravni poredak mora da počiva.

Ovu odluku donosimo u interesu građana svesni svih posledica koje će obustava rada advokata prouzrokovati u postupcima zaštite njihovih prava, uvereni da će šteta koju građani trpe zbog ovog protesta biti manja od štete koju bi u budućnosti pretrpeli u slučaju primene ovakvih zakonskh rešenja.

Ovu odluku donosimo i u interesu profesije, jer smatramo da je u ovom momentu neophodno ukazati svim državnim organima na diskriminaciju i poniženje advokature i oduzimanje njenih ustavnih nadležnosti bez kojih nije moguće ostvariti načelo vladavine prava u savremenom demokratskom društvu.

Suočeni sa neviđenom medijskom blokadom advokature verujemo da ovim protestom šaljemo poruku i građanima Srbije da je ostvarenje principa vladavine prava, pre svega u njihovom interesu, jer bez valjanog uređenja pravosudnog sistema i advokature kao nezavisne i samostalne službe koja pruža pravnu pomoć građanima – oni neće biti u mogućnosti da ostvare svoja prava, zaštite svoje slobode, realizuju svoja potraživanja i odbrane svoje legitimne interese.

Razlozi protesta – zaštita ustavnog položaja advokature i odbrana od državne samovolje

Advokati Srbije donose odluku o protestu zbog donošenja neustavnih zakona i odbrane ustavnog položaja advokature koji je ozbiljno ugrožen uspostavljanjem monopola javnih beležnika i njihovog ekskluzivnog prava da sačinjavaju određene ugovore i isprave, čime se suštinski ograničava sloboda ugovaranja i pravo građana na pravnu pomoć koju na osnovu čl. 67. Ustava može pružati samo advokatura i jedinice lokalne samouprave, ali ne i javni beležnici – što znači da su neustavne sve odredbe zakona prema kojim javni beležnici daju pravne savete građanima i sačinjavaju ugovore.

Država ne može davati ovlašćenja javnim beležnicima da zastupaju stranke pred sudom povodom isprava koje su ti javni beležnici sačinili. Ovo posebno zato, što je prisutan očigledan konflikt interesa posebno u dvostranim ili višestranim ugovorima. Koju će od stranaka javni beležnik zastupati povodom zapisa koji je sačinio? Kada je već došlo do suda, očigledno je da postoje u samom startu različita tumačenja odredaba zapisa. U tom slučaju, bilo bi nemoralno da javni beležnik zastupa neku od stranaka kojima je prilikom sačinjavanja zapisa bio zajednički savetnik. Osim toga, shodno Ustavu Srbije i drugim procesnim zakonima, ovo pravo pružanja pravne pomoći je rezervisano isključivo za advokaturu i jedinice lokalne samouprave.

Država ne može oduzimati nadležnosti koje advokatima pripadaju od nastanka advokature i te nadležnosti ekskluzivno prenositi na javne beležnike, koja ona imenuje i nameće građanima suprotno ustavnom položaju advokature i ustavnom pravu građana da slobodno biraju ko će im pružati pravnu pomoć.

Država ne može prenositi nadležnosti sudova na javne beležnike, jer se time potpuno derogira ustavnopravni poredak i načelo podele vlasti.

Izražavamo ozbiljnu zabrinutost za sigurnost pravnog prometa je se overa potpisa prenosi iz nadležnosti države u nadležnost pojedinaca, pri čemu ovaj prenos državnih nadležnosti ne prati odgovornost države za eventualnu štetu koju javni beležnik prouzrokuje građanima svojim nezakonitim radom.

Pitanje odgovornosti za štetu koju mogu da prouzrokuju javni beležnici uređeno je tako što je zakonom samo propisano da država više ne odgovara za štetu prouzrokovanu nezakonitom overom. Za štetu sada odgovara javni beležnik celokupnom svojom imovinom, ukoliko je ima, odnosno do visine minimalne sume osiguranja od 80.000 eura. Samim tim, u slučaju nezakonitih overa garantovani iznos obeštećenja svih građana koji su oštećeni radom jednog javnog beležnika iznosiće svega 80.000 eura, čime se unosi nesigurnost u pravni promet.

Činjenica je da javni beležnici nisu nezavisni jer ih ministarstvo imenuje i razrešava pod uslovima koje samo propisuje i kao drugostepeni organ odlučuje o njihovim prestupima. Zbog toga država mora urediti pitanje odgovornosti javnih beležnika na način koji građanima jamči sigurnost pravnog prometa i jednakost pred zakonom.

Funkcionisanje pravnog prometa i pouzdanje u tačnost javnih isprava do sada se zasnivalo na autoritetu države, odštetnom kapacitetu države koja je garantovala za zakonit rad svojih službenika i poverenju građana u sud kao instituciju koje je u delu sudske overe pismena još jedino ostalo neokrnjeno. Zbog toga smatramo da država mora garantovati građanima za zakonitost overe javnih beležnika.

Advokati Srbije smatraju da sloboda ugovaranja ne sme biti ograničena ekskluzivnim pravom par stotina pojedinaca koji su isključivo ovlašćeni da pojedine ugovore i isprave sačinjavaju, kao i da ocenjuju dopuštenost, smisao i domašaj pravnih poslova koje su drugi sačinili, jer oni nisu sudska vlast, a prema Ustavu vršenje sudske vlasti ne može im biti preneto u nadležnost.

Osnovni problem je što će overa zavisiti od diskrecione procene javnog beležnika da li će u skladu sa svojom procenom i znanjem overiti određenu ispravu. Dodatni problem predstavljaće neujednačenost stavova javnih beležnika koja će se negativno odraziti na predvidivost overe i suziti slobodu ugovoranja. Realno je očekivati da će odredba čl. 53. Zakona o javnim beležnicima rezultirati porastom neosnovanih odbijanja overa zbog nekompetentnosti javnih beležnika da pravilno ocene dopuštenost pravnih poslova i porastom odlaganja overa zbog njihove nespremenosti da u kratkom roku ocene dopuštenost pravnih poslova koji nisu „tipski“, što će rezultirati brojnim upravnim sporovima čiji će predmet biti dopuštenost overe i naneti nesagledivu štetu pravnom prometu i pravnoj sigurnosti građana.

Jednom rečju, par stotina javnih beležnika nema kapacitet da zameni 8.500 advokata kada je reč o potrebama privrede i građana Srbije u pravnom prometu. Uvođenjem monopola javnih beležnika građani se dodatno materijalno opterećuju uvećanim taksama koje uključuju i sačinjavanje pismena. Činjenica je da su mnoge isprave do sada sačinjavali građani sami – bez ikakvog troška – (izjave, punomoćja) što više neće biti moguće.

Isto tako, za ugovore čije je sastavljanje nemoguće bez angažovanja advokata, građanin će biti prinuđen da plati i advokatu honorar i uvećanu taksu za overu javnom beležniku, koja u sebi sadrži uslugu sačinjavanja ugovora koja im nije bila ni potrebna, ali je zakonom propisana kao obavezna da se plati, ili da se obrati samo javnom beležniku uz rizik da javni beležnik ne sačini ugovor valjano u skladu sa voljom ugovornih strana uz poštovanje poverljivosti prilikom zaključenja pravnih poslova.

Drugim rečima, kada je u pitanju profesionalna tajna u odnosu koji postoji na relaciji advokat-klijent građani gube ovakvim zakonskim rešenjima veliki deo njihove autonomije volje, građanskih prava, a pre svega zato što ugovori podrazumevaju uvek učešće najmanje dve strane od kojih uvek najmanje jedna strana ima potrebu da sa svojim izabranim advokatom (što je njegovo osnovno ljudsko pravo) obavi nužne konsultacije o bitnim elementima ugovora koji namerava da zaključi. Javni beležnik kao prvo, uvek istovremeno pod uslovima propisanim zakonom obavlja razgovor sa najmanje dve ugovorne strane, a da nijedna u kontekstu takve situacije ne može računati na poverljivost u odnosu na onu drugu. Osim toga, za razliku od advokata koji je imao obavezu čuvanja profesionalne tajne, javni beležnik je uvek u obavezi da na zahtev suda ili drugog organa pruži sva tražena obaveštenja uključujući i ona koja bi bila predmet poštovanja advokatske tajne, da je u tome učestvovao advokat.

Imajući u vidu ulogu koju advokatura treba da ima u demokratskom društvu, advokati Srbije smatraju svojom obavezom da blagovremeno ukažu da će se usvojenim zakonskim rešenjima značajno usporiti odvijanje pravnog prometa i ugroziti njegovo zakonito funkcionisanje i da u odbrani ustavnosti, zakonitosti i pravne sigurnosti građana zahtevamo da pismeno koje je sačinio advokat i na njega stavio svoj počat javni beležnik može samo da overi.

Već sada, nakon 10 dana rada javnobeležničke službe svima je jasno da je u pitanju „usko grlo“ zato što pojedini beležnici nakon ovako kratkog rada već sada zakazuju strankama sačinjavanje pojedinih javnobeležničkih zapisa za februar naredne godine. Nije teško zamisliti šta će se dogoditi sa komplikovanim ugovorima koji moraju biti sačinjeni u formi javnobeležničkog zapisa za koji je potreban višemesečni rad više desetina ljudi. Ovo znači da će pravni promet u Srbiji potpuno stati, a mnoge lukrativne poslove za državu dovesti u pitanje zbog nerazumne forme koju propisuje Zakon o javnom beležništvu i ostali gore pomenuti zakoni.

U Srbiji ima 63% nepokretnosti koje nisu upisane u listove nepokretnosti kod nadležnih katastarskih opština – bespravnih objekata. Javni beležnici ne žele da vrše overu predugovora o prometu ovih nepokretnosti, stanova i sl. pravdajući to rešenjem koje nudi Zakon o javnom beležništvu. Jasno je koliku pravnu nesigurnost proizvodi ovakvo postupanje javnih beležnika. To će biti samo izvor neograničenog broja prevara i sudskih sporova.

Konačno, ne možemo a da ne primetimo da se uoči ostvaranja Poglavlja 32 koje se odnosi na finansijsku kontrolu trošenja budžetskih sredstava i Poglavlja 23 koje se odnosi na borbu protiv korupcije, čitav prihod države od sudskih taksi za overu isprava na ovaj način izuzima iz budžetskih okvira i prenosi u čist prihod ograničenog broja pojedinaca u zamenu za 18% PDV-a o

ekivanog prihoda. Postavlja se pitanje – koji je razlog da se u rešavanju problema budžetskog deficita država odriče 82% budžetskog prihoda u korist privatnih preduzetnika.

Nisu tačni navodi zvaničnika u pogledu „povoljne“ tarife javnih beležnika. Radi poređenja za stan od 60 m2 u Beogradu koji želite da kupite na kredit angažovali biste advokata za sačinjavanje hipotekarne izjave koja bi koštala 3.000 RSD i prilikom overe iste kod nadležog suda plaćali biste sudsku taksu od 520 RSD što ukupno iznosi 3.520,00 RSD. Istu tu hipotekarnu izjavu javni beležnik u Srbiji naplaćuje oko 36.000,00 RSD sa PDV od 18%.

Advokati Srbije zahtevaju brisanje čl. 2 poslednjih izmema Zakona o izvršenju i obezbeđenju, jer navedena zakonska odredba prdstavlja izraz državne samovolje koji ima za jedini cilj da se onemogući prinudna naplata nespornih potraživanja građana po osnovu neopravdanog krivičnog gonjenja i neosnovanog lišenja slobode.

Naglašavamo da su ova potraživanja utvrđena pravosnažnim sudskim odlukama u korist građana i da u postupku njihove prinudne naplate ne mogu imati poseban procesni tretman samo iz razloga što je dužnik država. Ova odredba uskraćuje pravo građana na sudsku zaštitu u slučajevima naknade štete zbog povrede prava slobode, čime se narušava vladavina prava kao temeljni princip savremenog demokratskog poretka.

Smena ministra pravde – insistiranje na principu odgovornosti državnih funkcionera

Polazeći od principa da je ministar odgovoran za rezultate rada ministarstva na čijem je čelu i od činjenice da se neuspešna reforma pravosuđa i prihvatanje neustavnih zakonskih rešenja negativno odražava na pravnu sigurnost građana i položaj advokature u društvu – advokati Srbije traže smenu Ministra pravde g. Nikole Selakovića. Smatramo da ministar mora snositi odgovornost za stanje u kojem se pravosuđe trenutno nalazi, jer je insistiranjem na navodnoj efikasnosti po cenu kvaliteta pravde, sve nasleđene probleme samo dodatno produbio, a nije ni započeo da ih suštinski rešava. Činjenica je da ministar pravde u protekle dve godine nije pokazao stvarnu zainteresovanost za advokaturu, niti razumevanje njene društvene uloge.

Advokati Srbije ukazuju na lošu praksu Ministarstva pravde prema kojoj se važni sistemski zakoni iz oblasti pravosuđa donose po hitnom postupku uz izostanak stvarne javne rasprave kroz koju bi se iskristalisala kvalitetna zakonska rešenja. Sa žaljenjem konstatujemo da je učešće stručne javnosti i profesionalnih udruženja u izradi zakona nedovoljno a zalaganje za vladavinu prava samo deklarativno, jer nije praćeno potrebnim normativnim pretpostavkama. Dodatni problem je što se zakoni menjaju i dopunjuju suviše često i po pravilu parcijalno – u zavisnosti od aktuelnih potreba, bez jasne strategije i sagledavanja mogućih posledica koje takve česte i delimične izmene zakona mogu proizvesti u praksi, što se negativno odražava na pravnu sigurnost građana i dovodi do ozbiljnog narušavanja ustavnosti i zakonitosti.

Na sve ovo je Ministarstvu pravde blagovremeno ukazano.

Dostaviti: advokatima preko advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, svim sudovima i tužilaštvima u Republici Srbiji, ministarstvima, na oglasne table u sudovima, na internet stranicama Advokatske komore Srbije i advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, sredstvima javnog informisanja.

Izvor: Sajt advokatske komore Srbije