Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O VRAĆANJU ODUZETE IMOVINE I OBEŠTEĆENJU: Neizvestan početak isplate obveznica za restituciju u ovoj godini


Rok za isplatu akontacije obeštećenja bivšim i sadašnjim vlasnicima kojima nije moguće u naturi vratiti imovinu je 15. decembar, a do tada Vlada ima obavezu da na predlog Ministarstva finansija utvrdi koeficijent na osnovu kojeg će se primenjivati utvrđena osnovica obeštećenja. U slučaju da se ne utvrde koeficijenti ili ne promeni Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US - dalje: Zakon), na šta vlada ima pravo, dolazimo u situaciju potpune nesigurnosti, gde bi postojala mogućnost da građani tuže državu sa vrlo neizvesnim ishodom - kaže Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju.

Vrednost imovine koja ne može biti vraćena u naturalnom obliku, a kako je to procenila Poreska uprava iznosi 13,6 milijardi evra. Za obeštećenje je Zakonom predviđen iznos od dve milijarde evra, a po odredbama ovog Zakona, može se ostvariti ukupno obeštećenje po osnovu oduzete imovine jednog bivšeg vlasnika, po svim osnovima, koje u opštem iznosu ne može preći iznos od 500.000 evra.

Obeštećenje za oduzetu imovinu se vrši u vidu državnih obveznica Republike Srbije i u novcu za isplatu akontacije obeštećenja. Prema sadašnjem Zakonu, obveznice koje bi dobili građani dospevaju u roku od 12 godina i isplaćuju se u godišnjim ratama počev 15. decembra 2018. godine.

- Napominjem da je promet obveznicama emitovanih u skladu sa ovim zakonom slobodan, one se mogu kupovati i prodavati na berzi. Rok je odredio zakonodavac, a imajući u vidu makroekonomsku stabilnost i opšti interes, a već na prvi pogled je jasno da je reč o sumi koja će predstavljati veliko opterećenje za budžet Republike Srbije. Posebno ističem da je udeo obeštećenja u odnosu na ukupan broj zahteva za vraćanje oduzete imovine, relativno mali i da po našim procenama iznosi od 25 do 30 odsto od ukupnog broja podnetih zahteva za koje je utvrđeno da su osnovani, odnosno u kojima su uvaženi zahtevi za povraćaj imovine - ističe Sekulić.

Na pitanje šta će se desiti u slučaju da se i ovaj put prolongira isplata i koji su rizici, on ukazuje da prolongiranje isplate obeštećenja svakako nije dobro, jer se samim tim skraćuje i rok za isplatu ukupnog iznosa obeštećenja, budući da je prvobitni zakonski rok bio 15 godina počev od 2015. godine. Naknadnim izmenama Zakona taj rok skraćen na 12 godina i to od 15. decembra ove godine.

- Daljim prolongiranjem početka isplate došli bismo do rizika da celokupan iznos obeštećenja od dve milijarde evra treba isplatiti u roku od 7-8 godina, što bi predstavljalo veliki udar na budžet za te godine, a to bi se negativno odrazilo na makroekonomsku stabilnost i privredni rast Republike Srbije. Ukoliko bi došlo do prolongiranja početka isplate, ove rizike je moguće otkloniti jedino izmenama Zakona. Takođe, Zakon bi trebalo izmeniti i u delu koji se odnosi na isplatu akontacije obeštećenja u novcu u iznosu od 10 odsto od osnovice obeštećenja, jer prema sadašnjem zakonskom rešenju, dolazimo u situaciju da se isplata akontacije poklapa sa isplatom prve dospele rate obveznica- upozorava Sekulić i dodaje da u slučaju da država ništa ne uradi po pitanju obeštećenja, otvorio bi se put nebrojenim sudskim postupcima, a što bi svakako u budućnosti predstavljalo još veći trošak za budžet Republike Srbije.

U slučaju kada jedan zakonski naslednik po odredbama ovog Zakona ostvaruje pravo na vraćanje oduzete imovine od više bivših vlasnika, obeštećenje tom nasledniku po osnovu svih bivših vlasnika, u okviru njihovog zakonskog maksimuma, u opštem interesu, ne može preći iznos od 500.000 evra.

- Nijedna država, pa ni naša ne može imati potpuno obeštećenje. Ni mnogo bogatije i ekonomski razvijenije države koje su sprovodile postupak restitucije nisu bile u mogućnosti da u punom obimu sprovedu restituciju u bilo kom od ova dva oblika, odnosno ni u naturalnom obliku, kao ni u vidu novčanog obeštećenja - ukazuje Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju.

U skladu sa Zakonom, Agencija je do sada vratila bivšim vlasnicima 4.394 poslovnih prostora, 900 stanova i 954 zgrade što ukupno čini 6.248 objekata površine 451.500 kvadrata. Agencija je takođe rešenjima vratila bivšim vlasnicima i zakonskim naslednicima oko 319 hektara neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, zatim 33.242 hektara poljoprivrednog zemljišta, kao i oko 5.390 hektara šuma i šumskog zemljišta. Samo u ovoj godini, vraćeno je 255 objekata, 140 poslovnih prostora, 61 stan i 54 zgrade, kao i 19 hektara neizgrađenog građevinskog zemljišta, 303 hektara šumskog zemljišta i oko 5.500 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Izvor: Vebsajt Blic, Danijela Nišavić, 13.07.2018.
Naslov: Redakcija