Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDIJAMA: Zakon je stupio na snagu 16. maja 2017. godine. Izmene predviđaju da mandat predsednika suda traje dva puta po četiri godine, umesto jednokratnog petogodišnjeg perioda, kao i odlaganje odlaska u starosnu penziju predsednika suda do isteka mandata


Predsednici sudova ubuduće će se birati na četiri godine uz mogućnost da još jednom budu izabrani na tu funkciju, utvrđeno je Zakon o izmenama i dopunama zakona o sudijama ("Sl. glasnik RS", br. 47/2017 - dalje: Zakon), koji je Narodna skupština Republike Srbije usvojila 15. maja 2017. godine.

Dosadašnjim zakonskim rešenjima predsednici sudova birali su se na period od pet godina i nisu mogli ponovo da budu izabrani na tu funkciju.

Za izmene i dopune tog zakona glasala su 142 poslanika, protiv su bila 22, nije glasalo 10, od ukupno 174 prisutnih poslanika u sali.

Zakonom je utvrđeno i da predsedniku suda koji u toku mandata navrši radni vek, sudijska funkcija i funkcija predsednika suda prestaju istekom mandata predsednika suda.

Odluku o prestanku funkcije predsednika suda donosi Narodna skupština Republike Srbije.

Zakon je stupio na snagu narednog dana od dana njihovog objavljivanja, tj. 16. maja 2017. godine.

Sudija Apelacionog suda Miodrag Majić smatra da će Zakon pravosuđe učiniti još zavisnijim i dovesti do daljeg jačanja funkcije predsednika suda.

"Teško je oteti se utisku da je, umesto da učini napor da popravi bilo koju od bezbroj stvari koje u pravosuđu ne valjaju, predlagač odabrao da jednu, koja nije bila ni najgora ali svakako ni sjajna (mandat i uloga predsednika suda) učini još gorom. Pri tome, nemoguće je ne primetiti da se po ko zna koji put, zakoni i njihove izmene prilagođavaju pojedincima i njihovim interesima umesto potrebama sistema", naveo je Majić.

Izmene predviđaju da mandat predsednika suda traje dva puta po četiri godine, umesto jednokratnog petogodišnjeg perioda, kao i odlaganje odlaska u starosnu penziju predsednika suda do isteka mandata.

Majić je naveo da će izmene dovesti do daljeg jačanja sudsko-predsedničke funkcije i da je to u "neskrivenom neskladu sa gotovo unisonim stavovima" stručnjaka i strukovnih udruženja koji se zalažu za što skoriju i što sveobuhvatniju relativizaciju uloge predsednika suda.

Prema njegovim rečima, odavno je prepoznato da su upravo predsednici sudova, u značajnom broju slučajeva, osnovne poluge sistema preko kojih se ostvaruje neželjeni uticaj izvršne vlasti na sud.

"Pogodnost ovakvog 'kanala komunikacije' obezbeđena je prevashodno načinom njihovog izbora, jer se, za razliku od sudija, predsednici biraju po posebnoj proceduri koja podrazumeva obezbeđivanje političke podrške. Poslednju reč u njihovoj inauguraciji, za razliku od situacije kod izbora ostalih sudija, daje Narodna skupština, čime se nad ovom pravosudnom populacijom obezbeđuje neskrivena vaninstitucionalna kontrola", ocenio je Majić.

On je ukazao da nisu svi predsednici sudova "politički zauzdani" i da postoje i oni koji rade nezavisno, odgovorno i profesionalno, ali da u postojećim okolnostima predsednik suda lako može postati "daljinski upravljač" u rukama političkog establišmenta.

Majić je dodao da su usvajanjem Zakona stvoreni uslovi i za potpuno neprihvatljivu radnopravnu neravnopravnost sudija-predsednika sudova i njihovih kolega, imajući na umu da će samo potonji biti obavezani na odlazak u penziju po navršavanju radnog veka.

Izvor: Vebsajt Mondo i N1, 15.05.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija