Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA: IZMENAMA ZAKONA BIćE OMOGUćENA PRODAJA NENAPLATIVIH KREDITA STANOVNIšTVA NEDEPOZITNIM KREDITNIM INSTITUCIJAMA


Sve su glasnije najave da će izmene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011 i 139/2014 - dalje: Zakon) u drugoj polovini godine omogućiti bankama da potraživanja od građana prodaju agencijama specijalizovanim za njihov otkup i naplatu. Ovakve agencije već uveliko "zivkaju" telefonom dužnike koji duže od dva meseca nisu platili račune za mobilne telefone, ili neku drugu uslugu.

Kako će tačno ove agencije poslovati kada su u pitanju krediti građana i da li će uzimati posao od izvršitelja ili sa njima sarađivati, i dalje je nepoznanica. Do sada su samo mogle da zovu dužnike, na primer za neplaćene mobilne telefonske račune, bez obzira na iznos duga i situaciju. Dalje od toga, međutim, nisu mogli da idu, jer prinudnu naplatu od dužnika može da "potpiše" samo sud, a sprovedu izvršitelji. Dakle, mogli su, baš kao i svi drugi poverioci, da tuže dužnika.

Kada je reč o bankarskim kredima, Zakonom je bankama dozvoljeno da prodaju samo problematične kredite preduzeća, ali ne i građana. Međutim, ovo će se vrlo ubrzo promeniti budući da se Srbija obavezala, sporazumom koji smo potpisali sa Međunarodnim monetarnim fondom, na rešavanje situacije sa problematičnim kreditima, čiji je iznos odavno premašio petinu svih odobrenih. Strategija za rešavanje problematičnih kredita ("Sl. glasnik RS", br. 72/2015) je doneta, Akcioni plan takođe, a u celu priču su uključene i međunarodne finansijske institucije. Pitanje prodaje loših kredita građana praktično je pitanje dana.

U Narodnoj banci Srbije ističu da će ova oblast uskoro biti regulisana novim Zakonom o nedepozitnim kreditnim institucijama.

- Vodeći računa o rizicima kojima su građani kao korisnici kredita izloženi, a posebno ne dovodeći u pitanje uspostavljeni nivo zaštite korisnika finansijskih usluga, NBS razmatra model nedepozitnih kreditnih institucija kojima bi, pored banaka, bilo dozvoljeno da otkupljuju ovu vrstu kredita- ističu u NBS. - NBS će regulisati rad nedepozitnih kreditnih institucija, one će biti obveznici primene propisa o zaštiti korisnika finansijskih usluga i njihovo poslovanje će takođe biti pod nadzorom NBS.

U okviru NBS formirana je Radna grupa čiji je zadatak izrada propisa kojim bi se omogućilo poslovanje tih institucija u Srbiji. Jer, prema Zakonu o bankama ("Sl. glasnik RS", br. 107/2005, 91/2010 i 14/2015) niko, osim banaka, trenutno ne može da se bavi poslovima kreditiranja, osim ako za to nije ovlašćen zakonom. Tek kada se uspostavi zakonski okvir za funkcionisanje nedepozitnih kreditnih institucija, postoji mogućnost izmene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

- Imajući u vidu složenost i osetljivost pitanja ustupanja potraživanja od fizičkih lica, NBS oprezno pristupa tim aktivnostima - ističu u NBS, i uveravaju građane da nema razloga za strah da će im biti uskraćena ili umanjena bilo koja prava. Jer, Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga garantuje da dužnik ne može ničim biti doveden u nepovoljniji položaj od onog u kome bi bio da potraživanje nije preneto.

Što se tiče izvršitelja, oni se povodom najava novih propisa još ne izjašnjavaju.

- Izvršitelji vrše naplatu potraživanja kako banaka, tako i drugih privrednih subjekata na osnovu sudske odluke i u postupku i koji reguliše Zakon o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 106/2015) - kaže Svetlana Manić, zamenik predsednika Komore izvršitelja. - Kako poverioci raspolažu svojim potraživanjima pre nego što pokrenu postupak prinudne naplate, izvršiteljima nije poznato, to je stvar poverioca i njegove poslovne politike.

U jednoj od ovih agencija objašnjavaju da su njihove procedure usmerene na naplatu vansudskim putem:

- Kada otkupimo potraživanje, u aktivnoj komunikaciji sa dužnikom pokušavamo da pronađemo konstruktivno rešenje koje bi odgovaralo konkretnoj situaciji u kojoj se dužnik nalazi, poput produžavanja roka za otplatu, ako je ostalo bez posla i slično. Ako i pored predloženih rešenja ne želi da sarađuje, primorani smo da potraživanje naplatimo kroz sudski postupak. Tako se dužnik izlaže dodatnim troškovima.

U Hrvatskoj je zakonom dozvoljeno ustupanje potraživanja od fizičkih lica, pa je u protekle četiri godine ukupno prodato 1,3 milijarde evra duga građana, ne računajući kamatu. Očekuje se da se na tržištu ove susedne zemlje tokom ove godine ponudi još oko 1,9 milijardi evra problematičnih zajmova. Najveći deo odnosi se na hipotekarne kredite. U BiH prodaja potraživanja od građana nije dozvoljena, dok u Makedoniji jeste, ali se ne beleže značajnije prodaje.

Izvor: Vebsajt Novosti, D. Ilić Krasić - V. Crnjanski Spasojević, 15.05.2016.
Naslov: Redakcija