Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENI I DOPUNI ZAKONA O POSTUPKU UPISA U KATASTAR NEPOKRETNOSTI I VODOVA - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova ("Službeni glasnik RS", br. 41/18 i 95/18), u članu 15. dodaje se stav 7, koji glasi:

"Izuzetno, za nepokretnosti na kojima je pravo svojine upisano na osnovu pravnosnažnog rešenja o eksproprijaciji nepokretnosti ili na osnovu pravnosnažnog rešenja o administrativnom prenosu nepokretnosti, nije dozvoljen upis zabeležbi iz stava 1. tač. 3), 5), 6) i 17) ovog člana."

Član 2.

U članu 31. stav 3. menja se i glasi:

"Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, Služba će odlučivati prioritetno o upisu koji se vrši na osnovu propisa kojim se uređuje eksproprijacija, kao i o upisu zabeležbe rešenja o izvršenju donetog na osnovu ugovora o hipoteci, odnosno založne izjave, ako je prethodno izvršen upis u katastar nepokretnosti hipoteke na osnovu tog ugovora, odnosno založne izjave, osim ako postoje nerešeni predmeti upisa po pravnosnažnim sudskim odlukama i po zahtevima koji su prethodili upisu te hipoteke."

Član 3.

Na zahtev korisnika eksproprijacije iz rešenja o eksproprijaciji, odnosno rešenja o administrativnom prenosu, zabeležbe iz člana 1. ovog zakona, upisane do dana stupanja na snagu ovog zakona, brišu se danom stupanja na snagu ovog zakona sa eksproprisane nepokretnosti i prenose na nepokretnost koja se daje u svojinu ili susvojinu na ime naknade za eksproprisane nepokretnosti, ili na neku drugu ličnu imovinu odgovarajuće vrednosti.

Član 4.

Započeti postupci do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po propisima po kojima su započeti.

Član 5.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi da se tekst Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova ("Službeni glasnik RS", br. 41/18 i 95/18 - u daljem tekstu: Zakon) uskladi sa najnovijim izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, u cilju bržeg i efikasnijeg provođenja promena u katastru nepokretnosti i vodova na osnovu projekata parcelacije i preparcelacije izrađenih za potrebe eksproprijacije prilikom izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata i infrastrukturnih projekata od posebnog značaja u oblasti niskogradnje, čime će se ubrzati početak izgradnje i omogućiti brže pribavljanje građevinskih dozvola za ove projekte od značaja za Republiku Srbiju.

Sve planirane izmene ne ugrožavaju ustavna i ljudska prava građana Republike Srbije, a sa druge strane stvaraju uslove za efikasniju realizaciju projekata od značaja za Republiku Srbiju.

Takođe, za objekte za koje je utvrđen javni interes za eksproprijaciju, vođen i okončan postupak eksproprijacije i doneto rešenje postalo pravnosnažno, nije dozvoljen upis zabeležbe spora po bilo kom osnovu, jer to direktno utiče na izvršenje obaveza koje je Republika Srbija preuzela potpisivanjem i potvrđivanjem međunarodnih sporazuma, odnosno zaključenjem ugovora proisteklim iz tih međunarodnih sporazuma, a u kojima je ugovorna strana.

Naime, u većini tih ugovora obavezana je srpska strana da nepokretnosti preda bez ikakvih tereta, a postojanje zabeležbe sprečava izvršenje te obaveze, što može dovesti do zahteva druge ugovorne strane za naknadu štete ili primenu neke druge sankcije predviđene ugovorom za neizvršenje obaveze jedne ugovorne strane.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. Predloga zakona, u članu 15. dodaje se stav 7. kojim je propisan izuzetak kod upisa zabeležbe.

Članom 2. Predloga zakona, menja se član 31. stav 3. Zakona tako što se propisuje da će se prioritetno odlučivati o upisu koji se vrši na osnovu propisa kojim se uređuje eksproprijacija.

Članom 3. Predloga zakona, propisano je da na zahtev korisnika eksproprijacije, po rešenju o eksproprijaciji odnosno rešenju o administrativnom prenosu, zabeležbe iz člana 1. ovog zakona, upisane do dana stupanja na snagu ovog zakona, brišu se danom stupanja na snagu ovog zakona.

Članom 4. Predloga zakona, propisana je primena zakona.

Članom 5. Predloga zakona, propisano je stupanje na snagu ovog zakona.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine ("Službeni glasnik RS", broj 20/12 - prečišćen tekst), s obzirom na to da je neophodna što hitnija primena ovog zakona, kao i postupaka koji su predviđeni ovim zakonom. Takođe, izmena i dopuna Zakona će bitno doprineti olakšavanju postojećih procedura, što doprinosi boljem položaju stranaka i pozitivnom efektima na privredu.

VI. RAZLOZI ZA STUPANjE NA SNAGU IZMENE I DOPUNE ZAKONA NAREDNOG DANA OD DANA OBJAVLjIVANjA U SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE

Predlaže se stupanje na snagu ovog zakona narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", kako bi se ugrađene izmene i dopune, kojima se poboljšava tekst Zakona i prevazilaze problemi iz prakse, mogle odmah primeniti u praksi. S obzirom na navedeno, neophodno je stupanje na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", kao i što hitnija primena u praksi.

VIII. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Saglasno odredbi člana 6. stav 2. Zakona o ministarstvima ("Službeni glasnik RS", br. 44/14, 14/15, 54/15, 96/15 - dr. zakon i 62/17) Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nadležno je, između ostalog, za obavljanje poslova državne uprave u oblasti železničkog i drumskog saobraćaja, koji se odnose na realizaciju projekata izgradnje saobraćajne infrastrukture i infrastrukturne projekte od posebnog značaja u oblasti niskogradnje.

U izradi teksta ovog zakona, izvršena je analiza problema u praksi - zbog dugotrajnog postupka rešavanja imovinskopravnih odnosa, prilikom planiranja i realizacije projekata gubi se vreme na rešavanje ovih pitanja, bez mogućnosti izvođenja radova na delovima deonice na kojoj su ovi odnosi rešeni.

Kako su projekti izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata (putevi i pruge) od izuzetnog značaja za sve građane Republike Srbije, potrebno je da se ovaj problem reši na efikasan način.

Projekti koji predstavljaju linijske infrastrukturne objekte, grade se u dužinama od nekoliko desetina kilometara i na nekoliko hiljada katastarskih parcela. Radi ubrzanja izgradnje ovih objekata, neophodne su dopuna člana 15. i izmena odredbe člana 31. stav 3. Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova kako bi se zabranio upis zabeležbi iz člana 15. stav 1. tač. 3), 5), 6) i 17) Zakona i omogućilo brže pribavljanje građevinske dozvole i započinjanje radova na delovima na kojima je završen postupak eksproprijacije, odnosno rešeni imovinskopravni odnosi, a gde nije završena eksproprijacija i procedure u katastrima, iste bi se rešavale paralelno sa izvođenjem radova.

Navedena rešenja će uticati na efektivnije planiranje, uštedu finansijskih sredstva, bržu realizaciju projekata i smanjiće se iznos koji država plaća na ime penala za nepovlačenje finansijskih sredstava iz kredita za vreme rešavanja imovinskopravnih odnosa, što će doprineti višestrukim uštedama u budžetu Republike Srbije i efikasnijem planiranju visine i trošenja budžetskih sredstava za realizaciju predmetnih objekata.

1. Određenje problema koje ovaj zakon treba da reši

Ključni problemi koje ovaj zakon treba da reši su:

1. da otkloni nedostatak koji je uočen u dosadašnjoj primeni Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova;

2. da omogući bržu i efikasniju izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata na način da se imovinskopravni odnosi za izgradnju ovih objekata reše do izdavanja upotrebne dozvole;

3. paralelno rešavanje imovinskopravnih odnosa i izvođenje radova na delovima objekta na kojima su ovi odnosi rešeni;

4. efikasnija realizacija projekata od značaja za Republiku Srbiju.

2. Ciljevi koji se donošenjem ovog zakona postižu

Ciljevi zakonodavne aktivnosti na izradi savremenog pravnog okvira za upis u katastar nepokretnosti su:

1. podsticanje gradnje uz poštovanja principa pravne sigurnosti;

2. obezbeđivanje kvalitetnih usluga javnog sektora;

3. privlačenje domaćih i stranih investitora;

4. povećanje zaposlenosti;

5. efikasnija izgradnja linijskih infrastrukturnih objekata.

Opšti i posebni ciljevi usklađeni su sa važećim dokumentima javnih politika i važećim pravnim okvirom, kao i sa prioritetnim ciljevima Vlade, budući da je jedan od prioritetnih ciljeva realizacija infrastrukturnih projekata, čija je realizacija predloženim izmenama olakšana.

3. Druge mogućnosti za rešavanje problema

U toku analize razmatrane su sledeće mogućnosti:

1. status quo - nemenjanje važećeg Zakona,

2. donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova kojim bi se izvršila korekcija uočenog problema.

Nije moguće rešavanje pomenutog problema na drugačiji način, imajući u vidu da se radi o materiji koja se propisuje zakonom.

Tokom analize pojedinačnih rešenja u Predlogu zakona, razmatrana su u dva koraka:

- u prvom je razmatrana potreba za izmenama i dopunama važećeg zakona;

- u drugom, ako su izmene i dopune bile neophodne, razmatrane su relevantne opcije i utvrđivala se najpoželjnija opcija sa aspekta utvrđenih kriterijuma i pristupilo se izmenama i dopunama manjeg obima - implementiranju novih rešenja u postojeću strukturu.

4. Zašto je donošenje ovog zakona najbolje za rešavanje problema

Donošenjem ovog zakona rešava se problem koji se pojavio u praksi, a koji se odnosi na realizaciju i efikasniju izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata.

Imajući u vidu da je kao uslov za izdavanje građevinske dozvole neophodno rešavanje imovinskopravnih odnosa, koje obuhvata rešavanje u službama za katastar nepokretnosti po projektima parcelacije i preparcelacije i nakon toga eksproprijacija do donošenja konačnog rešenja o eksproprijaciji, izmenama i dopunama zakona će se uštedeti na vremenu neophodnom za završetak ovih procesa.

Kod linijskih infrastrukturnih objekata, ovi procesi mogu trajati od šest meseci do nekoliko godina.

Predloženim zakonskim rešenjima, ovaj proces će se odvijati paralelno sa izgradnjom objekta i do pribavljanja upotrebne dozvole moći će da se reše imovinskopravni odnosi i objedine katastarske parcele u jednu, na kojoj je izgrađen objekat.

5. Na koga će i kako uticati predložena rešenja u ovom zakonu

Predložena rešenja će imati neposredan efekat na:

- investitore;

- privredna društva;

- preduzetnike;

- niz drugih zainteresovanih lica.

6. Troškovi koje će primena ovog zakona izazvati kod građana i privrede, malih i srednjih preduzeća

Troškovi celokupnog postupka će ostati isti, projekti će se efikasnije sprovoditi, jer će se različite faze projekta paralelno sprovoditi, a ušteda finansijskih sredstava je omogućena kroz korišćenje sredstava za izgradnju, koja su ostajala neiskorišćena za vreme rešavanja imovinskopravnih odnosa.

7. Da li pozitivni efekti opravdavaju troškove

Osnovne koristi predloženog načina regulisanja ovog pitanja su:

1. smanjenje troškova zbog paralelnog vođenja procedura;

2. ušteda vremena potrebnog za dobijanje dozvola;

3. efikasniji rad državnih organa;

4. smanjenje cene izgrađenih objekata.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je za period od 2019. do 2021. godine, planiralo otpočinjanje realizacije infrastrukturnih projekta od značaja za Republiku Srbiju čija je vrednost procenjena na oko pet milijardi evra, i to:

1) u putnoj infrastrukturi:

(1) izgradnja autoputa E-763, deonica: Preljina - Požega;

(2) izgradnja "Moravskog koridora" deonica Pojate - Preljina;

(3) izgradnja autoputa Beograd - Sarajevo;

(4) izgradnja "Fruškogorskog koridora" deonica Novi Sad - Ruma;

(5) izgradnja saobraćajnice Ruma - Šabac (autoput) i Šabac - Loznica (brza saobraćajnica);

(6) izgradnja autoputa Niš - Merdare;

(7) obilaznica oko Beograda;

(8) Kragujevac-Batočina;

2) u železničkoj infrastrukturi:

(1) izgradnja brze pruge Beograd - Budimpešta;

(2) rekonstrukcija pruge Jajinci-Mala Krsna;

(3) rekonstrukcija pruge Niš - Dimitrovgrad;

(4) rekonstrukcija pruge Niš - Brestovac.

Svi ovi projekti odnose se na linijske infrastrukturne objekte, koji se grade u dužinama od nekoliko desetina kilometara i na nekoliko hiljada katastarskih parcela, zbog čega je potrebno izmeniti i dopuniti Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova i uskladiti ga sa Zakonom o planiranju i izgradnji, radi bržeg pribavljanja građevinske dozvole.

8. Da li akt stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju

Očekuje se veliki broj domaćih i stranih privrednih subjekata koji će biti formirani radi realizacije navedenih projekata.

9. Da li su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove o Nacrtu zakona

Uzimajući u obzir da je izmena malog obima, javna rasprava nije sprovedena za pomenutu izmenu i dopunu.

Prilikom izrade Nacrta zakona razmotrene su sve mogućnosti uticaja predmetnih izmena i iste su inkorporisane u tekst Nacrta zakona, uz sveobuhvatno sagledavanje njegovog poboljšanja i efikasnije primene predloženih rešenja Nacrta zakona.

10. Koje će mere biti preduzete da bi se ostvarili razlozi donošenja ovog zakona

Problem koji je identifikovan u praksi, a čije se rešavanje predlaže izmenama i dopunama Zakona je efikasnija izgradnja linijskih infrastrukturnih objekata.

U procesu izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata mnogo vremena oduzima rešavanje imovinskopravnih odnosa pre izdavanja građevinske dozvole i iz tih razloga dolazi do kašnjenja u realizaciji radova.

Osnovni razlog zbog kojeg se predlaže uvođenje predmetne izmene i dopune je brže pribavljanje građevinske dozvole za celokupan projekat i otpočinjanje radova na delovima gde su završeni postupci eksproprijacije, a tamo gde nije završena eksproprijacija i procedura u katastrima, iste bi se rešavale paralelno sa izvođenjem radova.

Cilj je da se, stvori zakonski okvir za adekvatno rešavanje problema u praksi kada se radi o projektima koji su od velikog interesa za Republiku Srbiju i čija je izgradnja neophodna radi daljeg unapređenja infrastrukture i boljeg povezivanja građana na teritoriji cele države.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 15.04.2019.