Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UPITNA BEZBEDNOST SUDIJA ZA PREKRŠAJE


Sudije prekršajnih sudova su najslabije obezbeđene i najviše izložene raznim opasnostima. Pretnje, psovke i zastrašivanje koje im upućuju građani su njihova svakodnevica, naročito u manjim mestima, kaže Mirjana Nikolić, generalni sekretar Udruženja sudija prekršajnih sudova, povodom napada na predsednicu Prekršajnog suda u Sremskoj Mitrovici Zoricu Marković Ilieski.

Sudija je bila dežurna na dan Uskrsa, 8. aprila, kada je policija sa auto-puta privela Mađaricu koja nije govorila srpski niti je kod sebe imala lična dokumenta. Ništa nije ukazivalo da ta žena može biti opasna, pa su policajci i inspektor ostali ispred sudnice. U prisustvu prevodioca i zapisničarke, sudija je izrekla kaznu od 15.000 dinara za prekršaj za koji se po zakonu može odrediti kazna od 10.000 do 50.000 dinara – navodi Nikolićeva.

Sve je bilo u redu dok mađarska državljanka nije rekla da nema novca da plati kaznu.

Sudija joj je saopštila da se novčana kazna može zameniti kaznom zatvora ili kaznom rada u javnom interesu, ali da ta kazna može biti obustavljena onog trenutka kada se uplati novčana kazna. Okrivljena je tada skočila, uhvatila desnom rukom sudiju za kosu, a levom rukom, koja joj je bila u gipsu, počela da je udara u glavu. Policajci su intervenisali kada su u hodniku čuli viku iz sudnice, ali je sudija već zadobila teške povrede glave, rebara, leđa i potkolenice. Oporavlja se od povreda ali se psihički oseća veoma loše, zbog narušenog dostojanstva i spokoja – kaže Mirjana Nikolić.

U ovom slučaju, napominje, kazna je bila čak u interesu zaštite mađarske državljanke, koja je mogla biti i žrtva trgovine ljudima. Određen joj je pritvor pa će tužilaštvo ispitati sve okolnosti slučaja.

U prekršajne sudove svakodnevno dolaze pijani vozači i porodični nasilnici koji su prekršili meru zabrane prilaska žrtvi nasilja. Tada je u sudnici uvek prisutna policija, pa zato baš u takvim najrizičnijim situacijama najmanje dolazi do napada na sudije. U manjim mestima se događa da policija nema gde da smesti okrivljenog koji ima više od dva promila alkohola u krvi, pa ga usred noći dovede kod dežurnog sudije za prekršaje, koji ne može ništa da uradi jer okrivljeni zapliće jezikom i ne zna gde se nalazi.

Stranke prekršajnih sudova su svi građani Srbije, ali i svi stranci koji prolaze kroz našu zemlju. Sudije prekršajnih sudova imaju više od milion predmeta u radu i primenjuju ukupno 279 zakona iz svih oblasti života. Izriču višemilionske novčane kazne i bezuslovne kazne zatvora, pa su tenzije u sudnici česte. Ne možemo reći da građani mrze sudije prekršajnih sudova već je priroda posla takva, mnogo je više predmeta i stranaka, ali to zahteva i veći stepen bezbednosti – navodi Mirjana Nikolić.

Broj sudskih stražara je nedovoljan, pa oni ne mogu uvek da odreaguju u istom momentu kada u sudnici dođe do incidenta. Oni nemaju pravo da nose vatreno oružje niti palice. Potpuno je drugačija situacija u višim sudovima, gde se okrivljeni najčešće dovode iz pritvora, u pratnji zatvorskih stražara, koji su naoružani i koji sede na optuženičkoj klupi sa okrivljenima.

Prekršaji su naizgled bezazleni, ali je često reč o vrlo napetim situacijama, kada ljudi izgube kontrolu, naročito kada su suočeni sa velikim novčanima kaznama.

Zgrada Prekršajnog suda u Beogradu u Ustaničkoj ulici ima tri ulaza, ali je u funkciji samo jedan, zato što su u ovoj zgradi zaposlena samo četiri sudska stražara koja rade u dve smene. Ako se napad na sudiju dogodi u sudnici koja je na drugom kraju zgrade, sudija može da zapomaže, ali straža ga neće čuti i neće moći blagovremeno da reaguje – naglašava Mirjana Nikolić.

Veći broj stražara, koji bi sudove za prekršaje učinili bezbednijim, trenutno nije moguć zbog zabrane zapošljavanja.

Nadležni u Ministarstvu pravde kažu da se zalažu za dobre uslove rada i bezbednost svih zaposlenik u pravosuđu, kao i da su više puta isticali značaj prekršajnih sudija, o čemu govore i mnogobrojne novoizgrađene zgrade sudova i izrada novog Zakona o prekršajima.

Imajući u vidu trenutnu zabranu zapošljavanja, Ministarstvo pravde maksimalno izlazi u susret zahtevima i potrebama pravosudnih organa, ne samo za sudskom stražom, već i za drugim radnima profilima. Sa druge strane, na sudovima je da sa brojem zaposlenih koje imaju, na najbolji mogući način organizuju rad suda – rečeno je u Ministarstvu pravde.

Napominju da će ozbiljno uzeti u obzir sve sugestije u vezi sa daljim unapređenjem prekršajnog sudstva.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 12.04.2018.
Naslov: Redakcija