Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITNIKU GRAĐANA: OBJAVLJEN REDOVAN GODIšNJI IZVEšTAJ ZA 2015. GODINU


Zaštitnik građana, Saša Janković, u skladu sa članom 33. Zakona o Zaštitniku građana ("Sl. glasnik RS", br. 79/2005 i 54/2007), predao je 15. marta 2016. godine Narodnoj skupštini Republike Srbije Redovan godišnji izveštaj Zaštitnika građana za 2015. godinu.

Zaštitnik građana ocenio je u godišnjem izveštaju da su godinu za nama obeležile ekonomske nedaće velikog broja građana i manjak pravne sigurnosti.

Zaštitnik građana, kako se navodi, primio je 6.231 pritužbu što je za 28 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

"U odnosu na prethodnu godinu, broj pritužbi iz socijalnih i ekonomskih prava smenio je sa prvog mesta po brojnosti pritužbe na tzv. lošu upravu - neblagovremen rad administracije, nemaran odnos prema poslu", navodi se u izveštaju.

Posebno ranjive grupe bili su siromašni, deca i mladi, osobe sa invaliditetom, starije osobe, izbeglice i drugi migranti, interno raseljeni, pripadnici nacionalnih manjina-najugroženiji Romi, osobe lišene slobode, oboleli od teških bolesti...

Zaštitnik građana je postupajući po pritužbama građana propuste utvrdio u 1.186 predmeta i uputio 1.182 preporuke organima.

Od ukupnog broja preporuka najveći broj se odnosi na unapređenje poštovanja principa dobre uprave, kao i da su organi postupili u roku u 796 preporuka, dok kod 247 još nije istekao rok.

Najčešće su upućivane preporuke lokalnim samoupravama, ministarstvima, ustanovama obrazovanja, socijalnog osiguranja, socijalne zaštite...

Najveći procenat neizvršenih preporuka, kako se navodi, imaju službe bezbednosti, tačnije Vojnobezbednosna agencija kojoj je upućeno ukupno 11 preporuka od kojih nijedna nije izvršena.

Ukazuje se i na jačanje ekstremističkih pokreta, kao i na to da izostaje efikasna reakcija nadležnih državnih organa.

U izveštaju se navodi da se u resoru odbrane ne beleže značajnija postignuća države kao i da je povećan broj obraćanja pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije zbog zlostavljanja na radu.

Izveštaj za 2015. karakterišu, "kao i prethodni, pritužbe profesionalnih vojnih lica na povredu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zbog manjkavosti u propisima", navodi se u tom izveštaju.

Janković je precizirao da ti nedostaci "imaju za posledicu da se u postupku utvrđivanja visine penzije prosek uplata doprinosa obračunava po skali Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje koji važi na dan penzionisanja, umesto prema iznosu proseka stvarne ostvarene zarade".

U ovom izveštajnom periodu za razliku od prethodnih, "čest razlog obraćanja zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije Zaštitniku građana bio je zahtev za zaštitu od zlostavljanja na radu".

Navodi se i da su "u najvećem broju slučajeva pritužioci upućeni na korišćenje mehanizama sudske zaštite".

Napominje se i da "propusti na koje su pritužioci ukazali u vezi sa postupanjem organa po njihovim zahtevima za zaštitu od zlostavljanja na radu ukazuju na nedovoljnu edukaciju lica određenih za pokretanje postupka i posredovanja u ovim postupcima".

Zaštitnik građana ocenjuje da primena tri reformska zakona u medijskoj sferi nije ojačala slobodu medija i pravo građana na potpuno, objektivno i pravovremeno informisanje kao i da su mediji i dalje pod "presudnim netransparentnim uticajem sprege politike i novca", koji je samo zaodenut u zakonsku formu finansiranja programa i oglašavanja.

"Očekivanja da će povlačenje države iz vlasništva nad medijima i konkursno finansiranje sadržaja od javnog interesa iz opštinskih, gradskih, pokrajinskog i republičkog budžeta, definisani novim medijskim zakonima bitno uticati na zaštitu javnog interesa u sferi informisanja, u velikoj meri su obesmišljena načinom na koji su ti zakoni primenjeni u praksi. Prave transparentnosti vlasništva nema", navodi se u redovnom godišnjem izveštaju Zaštitnika građana za 2015. godinu.

Dodaje se da je početak povlačenja države iz vlasništva u medijima kasnio četiri meseca zbog opstrukcije javnih medijskih preduzeća i podseća da je državna agencija Tanjug, koja u privatizaciji nije našla kupca, ugašena odlukom Vlade, ali da i dalje radi, koristi zgradu, državna obeležja i druge resurse.

Tokom prošle godine broj fizičkih napada i drugih oblika pritisaka na novinare je ponovo počeo da raste, a registar koji je formiran na sajtu Nezavisnog udruženja novinara Srbije pokazuje da je 2015. godine bilo ukupno 38 takvih napada, dok ih je 2013. i 2014. bilo po 23.

Nisu rešeni slučajevi ubistava novinara iz prethodnog perioda, kao ni nekoliko fizičkih napada na novinare.

"Napadi na lični integritet su vidno organizovani i lišeni bilo kakve odgovornosti. Njihov neposredan ili odloženi efekat je povlačenje javnih ličnosti iz društvenog života. Raste broj iskusnih novinara bez posla ili onih koji su otišli iz novinarstva. Novinarski krugovi primećuju da do posla lakše dolaze nepoznate kolege od onih koji su već stekli profesionalni ugled, što se protivi logici slobodnog tržišta. Socijalni položaj novinara je izrazito nizak", naveo je Janković.

Procenjeno je da više slobode postoji u pisanim medijima u štampi i na elektronskim portalima nego na televizijskim stanicama.

Izvor: Vebsajt Zaštitnik građana, Novosti, N1 info, Tanjug, 15.03.2016.
Naslov: Redakcija