Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

INICIJATIVA ADVOKATURE TREBA DA SE USMERI NA PREDLOG NOVOG NACRTA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI, KOJI ĆE BITI U SKLADU SA USTAVOM


Protest advokata 2014. godine je organizovan na ideji da je neustavno svako zakonsko rešenje koje predviđa ili omogućava da pravnu pomoć pružaju bilo koji drugi subjekti osim onih koje Ustav navodi u svom članu 67, odnosno osim advokature i službe pravne pomoći u jedinicama lokalne samouprave.

Nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći je objavljen na internet sajtu Ministarstva pravde. Taj Nacrt nije saglasan članu 67 Ustava Republike Srbije, van svake sumnje, zato što propisuje da (besplatnu) pravnu pomoć, pored advokature i službe pravne pomoći u jedinicama lokalne samouprave, mogu pružati i drugi subjekti, i to: javni beležnici, medijatori, udruženja, posrednici, pravni fakulteti i drugi organi javne vlasti.

Zakon ima i druge odredbe kojima se narušava ustavni položaj advokature kao samostalne i nezavisne službe koja pruža pravnu pomoć.

Tako Ministarstvo pravde vodi registar pružalaca besplatne pravne pomoći, a u okviru tog registra posebnu evidenciju advokata koji pružaju besplatnu pravnu pomoć.

Zatim, Vlada propisuje posebnu tarifu za naknadu troškova za pružanje besplatne pravne pomoći kada te troškove snosi država. U vezi sa tim, Zakon uvodi mogućnost projektnog finansiranja besplatne pravne pomoći iz javnih sredstava.

Da uskoro ne bi bilo kasno, treba već sada ukazati da je svako vođenje Imenika advokata izvan nadležne advokatske komore narušavanje autonomnosti i samostalnosti advokature, i jedan korak ka podržavljenju, odnosno kontroli države nad advokaturom.

Isto se odnosi i na određivanje visina nagrada (tarifa) za rad advokata izvan advokatskih komora.

Ne treba biti preterano pronicljiv da bi se uvidelo da će iz budžeta biti odobravana sredstva kojima će biti favorizovani ostali pružaoci besplatne pravne pomoći, ne bi li se iz te oblasti pružanja pravne pomoći, advokatura, kao stvarno nezavisna i slobodna služba, potisnula. Njeno mesto bi zauzeli korisnici budžetskih sredstava, a država, koja ih plaća, čime postoji mogućnost da država ima kontrolu u oblasti besplatne pravne pomoći.

To zapravo znači da bi država kontrolisala ostvarivanje prava najsiromašnijih: i kao nosilac vlasti, odlučujući o njihovim pravima, ali i kao isključivi finansijer njihovih zastupnika, pružalaca pravne pomoći. Naravno, država će odlučivati o pravima najsiromašnijih neposredno, a njihovo zastupanje kontrolisati posredno, kontrolišući projektno finansiranje njihovih zastupnika. To suštinski ne manja stvari.

S obzirom na ekonomsku i socijalnu sliku koja je sve sumornija, oblast besplatne pravne pomoći će, sa aspekta širine kruga lica koja imaju pravo na nju, biti sve obimnija. Zato širinu polja mogućih aktivnosti koje će na ovaj način biti oduzete advokaturi nikako ne treba potceniti.

Takođe, ali i iz istog razloga, ne treba potceniti niti širinu polja ostvarivanja prava građana u kome će apsolutnu kontrolu ostvariti država. Apsolutnu, zato što će, kako se vidi, u isto vreme neposredno odlučivati o pravima, i posredno zastupati pretendente na prava (najsiromašnije građane).

Tako, interes je advokature da se ne dozvoli širenje uticaja države na pružanje pravne pomoći građanima, ali je to interes i građanskog društva, koje počiva na suverenosti građana, i na građaninu kao subjektu (a ne objektu!) u društvu.

Organi Advokatske komore Srbije i regionalnih komora treba da preduzmu energične mere i aktivnosti da Ministarstvo pravde izradi novi Nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji će biti u skladu sa Ustavom, u interesu korisnika besplatne pravne pomoći, a u isto vreme, ne na štetu advokature, i ne na štetu ostvarivanja osnovnih principa slobodnog i demokratskog, građanskog društva i ljudskih prava i osnovnih sloboda, koje jemče Ustav i međunarodno pravo.

Nikako se ne sme ponoviti da advokatura reaguje sa zakašnjenjem, odnosno kada zakon već bude donet! Nikako se ne sme ponoviti da advokatura učestvuje u definisanju neustavnih zakonskih rešenja! Konačno, advokatura mora da ponudi za besplatnu pravnu pomoć: konkretna, ustavna i društveno odgovorna rešenja, čime će preuzeti i svoju odgovornost, koja proizilazi iz njenog ustavnog položaja. Samo tako advokatura će imati moralni osnov da istrajava na odbrani svog ustavnog položaja. 

Izvor: www.danas.rs, Jovica Đ. Todorović

Ako Vam je ova vest privukla pažnju - podelite je: