Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O TRGOVINI: Većina poslodavaca smatra da zabrana rada nedeljom neće doprineti daljem unapređenju trgovinskog sektora, niti će uticati na zadovoljstvo i produktivnost zaposlenih


Oko 200.000 zaposlenih u trgovini nedelju provodi kao radni dan, bez plaćenih prekovremenih sati, sa platom od oko 30.000 dinara, ali kako je nedavno najavljeno biće formirana radna grupa, koja će u narednom periodu, eventualno, ukinuti rad poslednjeg dana u sedmici.

Inicijativu da se zabrani rad nedeljom, ali i da se skrene pažnja na prava zaposlenih, pokrenula je Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS), a kako objašnjava predsednica Ranka Savić, do kraja januara biće predstavljena analiza Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

"Nedavno smo sa ministrom Rasimom Ljajićem i njegovim saradnicima razgovarali o mogućnosti uvođenja ove zabrane. Čvrsto nam je obećano da će se do kraja januara izaći sa jednom analizom trgovaca, potrošača i dobavljača, ali i sa ministarstvom finansija, koje bi dalo procenu o eventualnim gubicima. Optimista sam i verujem da će doći do realizacije zabrane. Sindikati neće odustati i guraće ovu ideju do kraja", objasnila je Savić.

Ona je ukazala na to da su osim nadležnih i poslodavci svesni teškog položaja zaposlenih, ali da neće podržati ovakvu odluku iz saosećanja prema njima, već zbog toga što su u konstantnom deficitu sa zaposlenima u trgovini.

"Plate radnika su izuzetno niske, oko 30.000 dinara, i one se od 1. januara izjednačavaju sa minimalnom zaradom u Srbiji. Drugi problem je manjak radne snage. Trenutno u trgovini fali između 500 i 800 zaposlenih i zato se sve više mega marketa odlučuje na skraćeno radno vreme na delikatesima", dodaje ona.

Predsednica ASNS kaže i da se Zakon o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) ne poštuje i kako kaže, svakodnevno krši, pogotovo u oblasti plaćanja prekovremenih sati.

"Radnici imaju ogroman broj prekovremenih sati koji im nisu plaćeni. Rad nedeljom nije uvećano plaćen i poslodavci ga tretiraju kao svaki drugi radni dan", ističe Savić.

Ukoliko bi došlo do ovakve odluke, prema njenim rečima, ona ne bi bila selektivna i važila bi za sve trgovine, zbog konkurentnosti.

"Imamo veliku podršku domaćih trgovinskih lanaca, ali pod jednim uslovom, da nedeljom ne radi nijedna trgovina", kaže Savić.

Iz Unije poslodavaca rukovodilac Ljiljana Pavlović kaže da većina poslodavaca razmišlja da uvođenje administrativnih zabrana neće doprineti daljem unapređenju ovoga sektora, niti će uticati na zadovoljstvo i produktivnost zaposlenih.

"Poslodavci su mišljenja da trgovci treba samostalno da određuju svoje radno vreme, u skladu sa prilikama na tržištu i potražnjom", kaže Pavlović i dodaje da poslodavci vide nedelju kao dan sa velikim prometom.

Od deset anketiranih zaposlenih u marketima, gotovo svi su se složili da bi ovakva odluka trebalo što pre da se uvede.

Građani, uglavnom, smatraju da ovakva odluka ne bi "oštetila ekonomiju", jer veruju da bi potrošači sve ono što sada kupuju nedeljom, obavili subotom.

Crna Gora, Grčka, Austrija, Češka, Belgija, Francuska, Nemačka, Holandija, Španija, Poljska i Velika Britanija su samo neke od zemalja koje imaju jasna pravila o tome u kojim oblastima je dozvoljen rad nedeljom.

Izvor: Vebsajt RTV, 14.01.2020.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija