Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PSIHOAKTIVNIM KONTROLISANIM SUPSTANCAMA: Nacrt zakona dobio je pozitivno mišljenje Evropske komisije i predviđa osnivanje Centra za praćenje droga i zavisnosti, mogućnost praćenja novih psihoaktivnih supstanci, te smanjenje procenta dozvoljene količine THC supstance u industrijskoj konoplji sa 0,3 na 0,2 odsto. Predstavnici Inicijative za legalizaciju marihuane i proizvođači industrijske konoplje zalažu se da supstanca THC bude obrisana sa liste kontrolisanih psihoaktivnih supstanci


Druga javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, održana je velikoj Sali Skupštine AP Vojvodine u Novom Sadu, na kojoj su članovi radne grupe Ministarstva zdravlja, predstavili predlog o novim regulacijama u ovoj oblasti.

Sa druge strane u diskusiji je učestvovao i veći broj pojedinaca i udruženja koji smatraju da se pojedini predloženi propisi kose sa ljudskim pravima na izbor i lečenje, a odnose se na kanabis sativu, odnosno konoplju.

Prema rečima članice radne grupe, dr Jelene Janković, gotov Nacrt zakona je poslat Evropskoj komisiji, što je redovna procedura predlaganje novih izmena u skladu sa Evropskim propisima i komisija je pozitivno ocenila predložene izmene.

- Prema predlogu Nacrta zakona uvodi se Centar za monitoring i zavisnost od droga, u skladu sa zakonom i implementirana je saradnja sa Evropskim centrom za monitoring droga, uvođenjem novog člana 4a, koji u potpunosti definiše zadatke predviđene Evropskom regulativom - rekla je dr Jelena Janković.

- Na zahtev Gradskog Zavoda za javno zdravlje, promenjen je i član Zakona koji se tiče oglašavanja psihoaktivnih supstanci, i zatraženo je od nas da se u ovim izmenama jasno definiše šta su predmeti opšte upotrebe, odnosno zabrana reklamiranja preparata, slike ili crteža, a koji se odnose na predmete opšte upotrebe, jer je zavod imao nedoumice u postupanju sa proizvodima koji imaju ovakve oznake, što je novim predlogom i regulisano.

Takođe, kako kaže dr Jelena Janković, radna grupa je dobila i zahtev da se definiše uzgoj odnosno gajenje biljaka i u skladu sa preporukama Evropske Unije i u skladu sa našim zahtevima tužilaštva i policije, doneta je odluka da se postojeći procenat od 0.3 % THC-a u biljci konoplja, smanji na 0.2 %. Na ovaj predlog, pobunili su se pojedini proizvođači industrijske konoplje, koji se već godinama bave proizvodnjom o preradom ove biljke.

- Ovaj zakon je veoma negativno uticao na mene, jer živimo u 21. veku, i umesto kao i sve velike zemlje, da registrujemo i legalizujemo u potpunosti biljku Kanabis sativu, sa svim svojim podvrstama, mi je još restriktivnije definišemo - rekao je Jan Privizer iz Kisača, prvi proizvođač industrijske konoplje u Srbiji - Preduzetnik sam i inovator, a ne kriminalac, koji je nažalost završio na sudu zbog THC-a, a pet i po godina redovno vadim sve potrebne dozvole, koliko se i bavim proizvodnjom industrijske konoplje.

Na kraju završim na sudu, gde je i sam sudija bio začuđen mojim prisustvom, pa bi i radna grupa trebalo da postavi to pitanje: šta mi tražimo ovde i zašto je uopšte bilo kome palo na pamet da predloži takav zakon. Podržavati informacije stare 56 godina potvrđuje da imamo problem sa intelektualnom elitom u Srbiji, ako je uopšte i imamo.

Prema Janovim rečima, potrebno je razdvojiti industrijsku od indijske konoplje, jer je razlika u tome što se u indijskoj konoplji psihoaktivna supstanca THC nalazi u visokom procentu od 15 do 25 i po brojnim dokazima ima lekovita svojstva, dok industrijska konoplja ima svega 0,01 do 0,5 procenata, te je njegovo prisustvo u industrijskoj konoplji zanemarljivo.

- To znači da je faktički nemoguće da dođe do opijumskog dejstva u bilo kom obliku korišćenja proizvoda dobijenih od industrijske konoplje. Pošto je industrijska, koristi se kao kukuruz ili soja, samo što je profitabilnija, ekološki je prihvatljivija, a njena prerada pokriva čitavu industriju. -

Predstavnica Udruženja kanabis kluba "Irka" iz Novog Sada, Maja Vasić, takođe smatra da je ograničavanje procenta THC-a u industrijskoj konoplji na 0,2%, što je strože od svih evropskih standarda, apsolutno nepotrebno, jer postoji mnoštvo dokaza svuda u svetu da toliko niske vrednosti nemaju nikakvo psihoaktivno dejstvo na čoveka i ukoliko se koristi neki proizvod od industrijske konoplje poput salatnog ulja, neće se osetiti nikakva opojna dejstva.

- Novi predlog predstavlja mere predostrožnosti koji samo štite interese krupnog kapitala i sprečavaju da Srbija bude vodič u ovom delu Evrope i Balkana u industrijskoj konoplji, i u razvoju novih ekoloških grana industrije koje bi i te kako pomogle oporavku privrede - rekla je Maja Vasić.

- U Italiji na primer, po zakonu je u industrijskoj konoplji dozvoljeno 0,2 odsto THC-a, ali se toleriše i mogućnost da će biljka u svom sazrevanju možda imati i 0,6 % THC-a u sebi. Dakle, postoji seme koje je sertifikovano na 0,2 odsto THC-a, a toleriše se prisustvo do 0,6 %. Trenutna zabrana proizvodnje bilo koje industrijske konoplje sa više od 0,2% THC-a, faktički znači potpunu zabranu proizvodnje konoplje na teritoriji Srbije, zbog toga što nemamo sertifikovana semena koji imaju toliko nizak procenat THC-a - pojašnjava Maja Vasić.

Pošto se cela biljka Kanabis sativa sa svim njenim podvrstama i varijetetima, kao i njena pojava u ekstrakovanom obliku nalaze na listi 2 Spiska o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, koja kaže da su na toj listi opojne droge koje mogu prouzrokovati oštećenje zdravlja ljudi, novi predlozi i izmene se odnose i na zabranu lečenja kanabisom, njegovim tinkturama i ekstraktima.

Ove predložene izmene su naišli na žestoke reakcije članova socio-kanabis klubova širom Srbije, koji već godinama promovišu upotrebu kanabisa za lečenje. Oni su na javnoj raspravi izneli svoje mišljenje i predloge, tvrdeći da postoje brojni naučni dokazi u razvijenim zemljama, koji pokazuju koliko je kanabis u svim svojim oblicima veoma koristan po ljudsko zdravlje, čak i kada se govori o prevenciji.

- Mi ćemo podneti nekoliko predloga, od kojih je jedan brisanje THC–a (delta-9-tetrahidrokanabinoida) sa Liste kontrolisanih psihoaktivnih supstanci, i omogućavanje lečenja, naučnih istraživanja i razvoja eko-industrija - rekla je Maja Vasić. - Kao članovi brojnih socio-kanabis klubova smatramo da se ograničavanjem količine THC-a koje su dostupne ljudima u kanabisu, krši ljudsko pravo na izbor lečenja, prosto iz razloga što poslednjih nekoliko godina nauka o medicinskom kanabisu napreduje neverovatno brzim koracima, i postoje brojni dokazi o njegovoj lekovitosti.

Prema njenim rečima kanabisu nije mesto na Listi 2 Spiska o PKS, pogotovo što se on tamo nalazi po konvenciji iz 1961. godine.

- Država treba da prati moderne svetske tokove u kojima je dovoljno reči da budućnost industrije, prehrane, medicine i uopšte ekonomije leži u konoplji. Imali bi smo mnogo srećniju i mnogo zdraviju naciju i ni jedan interes krupnog kapitala ne sme da stane ispred toga - kaže Maja Vasić.

Nekoliko organizacija je zajednički predalo zahtev za izmenu, odnosno usaglašavanje našeg Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016) sa Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) kao najvišim pravnim aktom jedne države, po kom, svaki čovek ima pravo na život i na lečenje. Kanabis je biljka sa 50.000 različitih ekološki potpuno prihvatljivih mogućnosti. Kompletan uzgoj i njena prerada potpuno su bezbedni za životnu sredinu, te je i stav "Irka" organizacije da se kanabis oslobodi svih zakonskih stega i omogući njegova široka primena.

U oktobru prošle godine, objavljena je studija sa Harvarda, koja dokazuje da samo pušenje kanabisa znatno poboljšava funkcije mozga i radne sposobnosti. Na osnovu tromesečnog istraživanja, korisnici koji su pušili kanabis nisu osetili nikakve poremećaje sposobnosti mišljenja i radnih funkcija. Naprotiv, većina je imala poboljšanja u merenjima sposobnosti, posebno kad se meri vreme potrebno za završavanje nekog posla ili zadatka. Osim toga, pacijenti su prijavili i poboljšanja kliničkih stanja i opšteg zdravlja.

Borba za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe nije aktuelna samo u našoj državi. Od bivših država Jugoslavije, Makedonija je oktobra prethodne godine legalizovala lekove na bazi marihuane, dok su Hrvatska i Slovenija svoje pravilnike izmenile pre dve godine, odnosno upotpunile novom stavkom - dozvoljenim lečenjem kanabisom. U tim državama lekove propisuju isključivo lekari, a lekovi se prave u odgovarajućim apotekama.

S druge strane, kada je reč o Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, i dalje se vode rasprave "za" i "protiv" legalizacije. Liberalna partija Crne Gore se pre tri godine formalno zalagala za legalizaciju predlažući izmene i dopune Zakona o zloupotrebi droga, pozivajući se na ozakonjenu praksu upotrebe marihuane u medicinske svrhe u nekim zemljama zapadne Evrope. Predlog novih zakonskih odredbi našao se u parlamentarnoj proceduri, ali do sada se ništa nije uradilo po tom pitanju. Pre nekoliko meseci u BiH je Ekspertna radna grupa Saveta Ministara dala zeleno svetlo "mišljenju o opravdanosti upotrebe kanabisa u medicinske svrhe", dok je Komora magistara farmacije Federacije uputila inicijativu za legalizaciju Ministarstvu civilnih poslova još pre dve godine. Po tom pitanju, bez konkretnih rezultata ostala je za sad i BiH.

U većini zemalja sveta je i dalje marihuana nelegalna u bilo kom obliku i za bilo koju svrhu. U nekim državama je najčešće dekriminalizovana ili se toleriše za rekreativnu upotrebu ili sadnju, dok su prodaja i transport uglavnom svuda ilegalni. Sve navedene radnje u potpunosti su legalizovane samo u Urugvaju, dok su u Americi, Porto Riku, Holandiji, Indiji, Nemačkoj, Češkoj, Kolumbiji, Čileu i Kambodži dekriminalizovane, odnosno legalizovane za medicinsku i ličnu upotrebu.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, Ivana Mikloši, L. Radlovački, 15.01.2017.
Naslov: Redakcija