Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O OTKLANJANJU POSLEDICA ODUZIMANJA IMOVINE ŽRTVAMA HOLOKAUSTA KOJE NEMAJU ŽIVIH ZAKONSKIH NASLEDNIKA: NEKRETNINE I POKRETNOSTI, ALI I PAPIRI OD VREDNOSTI ODUZETI IZMEđU 6. APRILA 1941. I 9. MAJA 1945. OD JEVREJA KOJI SU UBIJENI, A IZA NJIH NISU OSTALI POTOMCI, BIćE VRAćENE ILI NADOKNAđENE JEVREJSKOJ ZAJEDNICI. ROK ZA POTRAżNJU JE TRI GODINE OD STUPANJA ZAKONA NA SNAGU. ZAKUPCI KOJI SE VEć NALAZE U ZGRADAMA KOJE SU PREDMET VRAćANJA OSTAćE U NJIMA POD DOSADAšNJIM USLOVIMA DO TRI GODINE


Javna rasprava o Nacrtu zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika će trajati do 18. decembra 2015. godine, a do kraja ove godine bi navedeni propis već trebalo da bude u Vladi Republike Srbije.

Prema Nacrtu zakona, koji će biti usklađen sa Zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US), zbog specifičnosti načina na koji je ova imovina bila oduzimana potreban je i poseban pravni okvir, Srbija će u narednih 25 godina, svake godine, isplaćivati 950.000 evra jevrejskoj zajednici. Nekretnine i pokretnosti, ali i papiri od vrednosti oduzete između 6. aprila 1941. i 9. maja 1945. od Jevreja koji su ubijeni, a iza njih nisu ostali potomci, biće vraćene ili nadoknađene jevrejskoj zajednici. Kako neki od učesnika javne rasprave ističu, za to vreme neće biti isplaćeno ni dva do tri odsto realno oduzete imovine.

Svim prihodima upravljaće Savez jevrejskih opština, a sredstva će biti korišćena za proučavanje i dokumentovanje perioda Holokausta, obeležavanje značajnih datuma u vezi s tim periodom, za naučnoistraživačke projekte, izdavanje publikacija, obrazovanje o Holokaustu i zločinima fašista, stipendiranje đaka i studenata, finansijsku podršku preživelim Jevrejima i jevrejskoj zajednici, jačanje njenih veza sa sunarodnicima u svetu...

Kako se dobijeni novac troši, kontrolisaće Odbor za nadzor koji će činiti dva predstavnika Svetske organizacije Jevreja za restituciju, dva predstavnika jevrejskih opština i jedan predstavnik Vlade Srbije koji bi ujedno bio i predsednik tog Odbora.

Sve što bude bilo moguće biće vraćeno u naturi osim onoga što danas predstavlja ustanove, bolnice, škole, državnu upravu ili firme u kojima je većinski kapital u društvenoj imovini... Rok za potražnju je tri godine od stupanja zakona na snagu, a presuda će se čekati do šest meseci, eventualno godinu dana u slučajevima koji su komplikovaniji. Zakupci koji se već nalaze u zgradama koje su predmet vraćanja ostaće u njima pod dosadašnjim uslovima do tri godine.

- Cilj Nacrta zakona je da se brojke zamene imenima i na taj način prikaže sudbina Jevreja na ovim prostorima. Na ovaj način mi ćemo bolje razumeti aktuelne procese koji vode monstruoznim stvarima. Ovo je pitanje i odnosa Srbije prema sopstvenim građanima i time, civilizacijski pomak na polju ljudskih prava, ali i način da se otkrije uzrok Holokausta - rekao je Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju.

Kako je objašnjeno na raspravi u Beogradu, Nemačka je u tadašnjoj Jugoslaviji vodila najdetaljnije popise imovine oduzete od Jevreja i predavala ih Vladi Milana Nedića. Naknadnu nejasnoću čini samo nacionalizacija vlasništva koja je usledila nakon Drugog svetskog rata, ali je oduzeto vlasništvo u današnjoj Srbiji kao pravni naslednik ondašnje Jugoslavije, daleko jasnije nego u Češkoj ili Slovačkoj gde nemački popisi nisu bili tako detaljni.

Izvor: Vebsajt Danas, A. V. Malušev, 14.12.2015.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija