Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O JAKIM ALKOHOLNIM PIĆIMA: PRIMENA ZAKONA POčINJE 1. JANUARA 2016. GODINE. PROPIS REGULIšE KO SE SVE MOżE BAVITI PROIZVODNJOM ALKOHOLNIH PIćA, UZ OBAVEZU DA I PRAVNA LICA I PREDUZETNIK BUDU UPISANI U REGISTAR PROIZVOđAčA JAKIH ALKOHOLNIH PIćA KOJI VODI MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ZAšTITE żIVOTNE SREDINE. SARADNJA FIZIčKIH LICA I REGISTROVANIH PROIZVOđAčA, KROZ KOOPERANTSKI UGOVORNI ODNOS - FIZIčKA LICA VIšAK DESTILATA ćE PRODAVATI REGISTROVANIM PROIZVOđAčIMA ZA DALJU DORADU I PRERADU


U Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna godišnja proizvodnja rakije iznosi 44,8 miliona litara, sa tendencijom porasta od 2,9 odsto godišnje, a potrošnja rakije po stanovniku je oko četiri litre. To su zvanični podaci, a koliko se zaista kod nas ispija rakije, kada se tome doda i ona iz nelegalnih tokova, teško je reći, jer veliki broj domaćinstava rakiju peče u svom kazanu u domaćoj radinosti mimo svih evidencija zvanične statistike.

U postupku donošenja novog Zakona o jakim alkoholnim pićima ("Sl. glasnik RS", br. 92/2015), čije će odredbe od 1. januara 2016. godine zameniti dosadašnji Zakon o rakiji i drugim alkoholnim pićima("Sl. glasnik RS", br. 41/2009), istican je podatak da je do donošenja tog akta bilo registrovano 2.048 proizvođača. Takođe, on je dozvoljavao promet rakije u rinfuznom stanju samo između registrovanih poljoprivrednih proizvođača, čime je veliki broj fizičkih lica, koji rakiju proizvode za sopstvene potrebe ostao van sistema legalnog prometa i bez mogućnosti da je legalno prodaju.

Novim Zakonom predviđa se jednostavnija i jeftinija proizvodnja rakije, kao i bolji položaj malih proizvođača koji će moći da izađu iz nelegalne zone. Uostalom, cilj novih zakonskih rešenja i jeste da se smanji nivo sive ekonomije a poveća broj registrovanih proizvođača.

Mogućnosti koje pruža novi Zakon, po rečima predsednika Saveza agrarnih udruženja Vojvodine Mikloša Nađa, koji je i čelnik Reda senćanskih vitezova rakije "Sveti Nikola", ne znači da svi koji sada peku rakiju imaju pravo da je prodaju, nego za to moraju obaviti registraciju.

Novina je da svi proizvođači mogu da se registruju, da naprave prvi prepek rakije i da taj proizvod prodaju onima koji imaju registraciju za proizvodnju, pakovanje i distribuciju – pojašnjava Mikloš Nađ. - Jer, ako neko do sada nije imao registraciju za tehnološki proces nije mogao da se pojavi na tržištu, ali sada ukoliko ima voćnjak i viškove voća hoće da preradi u rakiju, može lakše da se registruje za preradu do prvog destilata i da ga proda onima koji su registrovani za pakovanje i distribuciju.

Pakovanje takođe zahteva odgovarajući tehnološki proces, a prodaja rakije kao finalnog proizvoda iziskuje i dozvolu Ministarstva finansija gde se za svaki litar rakije mora kupiti akcizna markica, jer bez akcizne markice rakija ni ubuduće neće moći do krajnjeg kupca.

Novi zakon obezbedio je značajnu novinu time što proizvođači od svog voća moga napraviti prvi destilat i prodati ga, a otkupljivači za dalju preradu i finalizaicju preuzimaju garanciju za kvalitet rakije koju će pripremati za plasman na tržištu – pojašnjava dalje Nađ. – I nadam se da ćemo uspeti, za koju godinu da izdejstvujemo, da pod određenim minimalnim tehnološkim uslovima i uprošćenom procedurom, normalno, uz plaćanja akciza i svih obaveza državi i manji proizvođači sa manjim količinama mogu svoju rakiju plodati krajnjim potrošačima. 

Izvor: Vebsajt Dnevnik, Milorad Mitrović, 14.12.2015.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija