Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O VRAĆANJU ODUZETE IMOVINE I OBEŠTEĆENJU: Mreža za restituciju insistira na izmeni Zakona, tako da se građevinsko zemljište vraća bivšim vlasnicima, masovno i kroz supstituciju, čime bi se izvršila i privatizacija


Restitucija nikada nije bila suprotstavljena privatizaciji, ona je bila suprotstavljena samo poduhvatima koji su se nazivali stečaj ili privatizacija, izjavio je Mile Antić, koordinator Mreže za restituciju.

"Mreža za restituciju insistira na izmeni Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US), kako bi se pojedine odredbe pojasnile, tako da se građevinsko zemljište vraća bivšim vlasnicima, masovno i kroz supstituciju, čime bi se izvršila i privatizacija", rekao je Antić.

Strahinja Sekulić, predsednik Agencije za restituciju, kaže da se zalaže za model koji se do sada pokazao kao uspešan, a koji je primenjen kod vraćanja poslovnih objekata, poljoprivrednog zemljišta.

"Problem su nelegalni objekti koji su izgrađeni na zemljištu koje je nacionalizovano, a koji se kroz postupke legalizacije i ozakonjenja, praktično poklanjaju nekome. Nije problem ni to zemljište koje se nalazi ispod objekta ili kao prilaz njemu, nego se radi o celim parcelama", objašnjava Sekulić.

On navodi primer jedne udžerice od 70 m2 na osnovu čega je neko dobio 17 ha zemljišta, što vredi desetine miliona evra.

Antić dodaje da je EPS na parceli od 15 ha nelegalno izgradila trafostanicu od 3m2, pa je zbog toga restitucija prekinuta dok se ne okonča postupak legalizacije.

Antić podseća i da je postupak legalizacije, nakon donošenja Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, naknadno proglašen neustavnim, pa je donet Zakon o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015), za koji je Narodna Skupština Republike Srbije utvrdila da je "javni interes Republike Srbije".

Sekulić kaže da je Uprava za poljoprivredno zemljište na veliki broj rešenja Agencije za restituciju uložila žalbu, čime realno opstruiše povraćaj bivšim vlasnicima.

"Poljoprivredno zemljište je, posle građevinskog, sledeći plen moćnika. Sada se pokušava da se kroz lažne ili novoizgrađene sisteme za navodnjavanje dobije pravo svojine nad poljoprivrednim zemljištem. To je nesumnjivo državno zemljište, a grupica jednih te istih moćnika, kroz sistem opstruiraju vraćanje zemljišta, ne da bi se bavili poljoprivredom, nego da bi to prodali kada cene zemljišta skoče još više", objašnjava on.

Izvor: Vebsajt RTV, 13.11.2017.
Naslov: Redakcija