PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU: PREDVIđENO JE DA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIšTE KOJE NIJE IZDAVANO U ZAKUP NAJMANJE 3 GODINE UZASTOPNO MOżE DA SE IZDA NA BESPLATNO KORIšćENJE ZA PERIOD DO 5 GODINA, SA MOGUćNOšćU PRODUżAVANJA ZAKUPA DO 25 GODINA. UVODE SE KAZNE ZA UZURPATORE U VISINI TROSTRUKOG IZNOSA NAJVIšE POSTIGNUTE PROSEčNE CENE ZAKUPA NA TERITORIJI OKRUGA. AKO JE NN LICE UZURPATOR, JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE MOżE DA DONESE ODLUKU O SKIDANJU USEVA

Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu produžio je mogućnost zakupa sa 20 na 30 godina. Ova odredba je od značaja pre svega za zakupce koji bi ulagali u višegodišnje zasade sa aspekta isplativosti.

Marija Mitrović iz Uprave za zemljište u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine je navela da oko 450.000 hektara može da se da u zakup ili na korišćenje i da su poljoprivrednici tražili duži zakup da bi mogli zemljište racionalnije da koriste.

U smislu zakupa poljoprivrednog zemljišta ništa značajno se nije menjalo, postojaće mogućnost javnog nadmetanja u dva kruga, a definisan je krug lica koje mogu da zakupe zemlju na javnom nadmetanju.

Primenom važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 65/2008 - dr. zakon i 41/2009) i do sada, kao i njegovom izmenom, primenjuju se i svi drugi zakoni, pa tako i Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US).

Ono što je predmet restitucije nije predmet prodaje, navela je Mitrović.

Koordinator Mreže za restituciju, Mile Antić, je u ocenio da je Predlog zakona preuranjen i da podrazumeva i otuđenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, što do sada nije bio slučaj.

Antić je naveo da još od 1995. godine postoji obaveza popisa državnog poljoprivrednog zemljišta od strane svih državnih organa i onih koji su korisnici.

"Kako vi očekujete da fizičko lice koje koristi nekoliko hektara ili neku zgradu u centru Beograda prijavi Direkciji za imovinu poljoprivredno zemljište ili neku zgradu koju koristi, ako to samo ministarstvo ne radi", upitao je Antić.

"Osnovano sumnjamo da hektara u državnoj svojini ima najmanje 700.000, ali su oni sakriveni, bez osnova upisani kao društvena, kao zadružna svojina, pa čak i privatna svojina", istakao je Antić.

Antić je dodao da je zato Mreža za restituciju insistirala da se što obimnije i masovnije sprovede restitucija u naturi, pa čak i kroz supstituciju, kako bi se razotkrilo što više nepravilnosti.