Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

POTREBNO OSNIVANJE DRŽAVNOG FONDA ZA KOMPENZACIJU ŽRTAVA I POOŠTRAVANJE KAZNENE POLITIKE ZA KRIVIČNA DELA TRGOVINE LJUDIMA


Čak 62 odsto žrtava trgovine ljudima je maloletno, a 97 odsto njih su ženskog pola. Žrtve su u 82 odsto slučajeva podvrgnute seksualnoj eksploataciji, njih 12 odsto je prinuđeno na rad, a šest odsto je primorano na vršenje krivičnih dela. To su podaci udruženja "Astra" - Akcije protiv trgovine ljudima, koja je istraživala sudsku praksu u postupcima za tri krivična dela - posredovanje u obavljanju prostitucije, trgovina ljudima i trgovina maloletnim osobama radi usvojenja.

Analizirano je 29 krivičnih presuda koje su donete 2019. godine i zaključeno je da položaj žrtava u sudskom postupku nije znatno poboljšan u odnosu na analize iz prethodnih godina. Dužina trajanja sudskih procesa je smanjena, pa je tako broj suđenja koja su završena za manje od godinu dana povećan i iznosi 56 odsto u prošloj godini, a bio je svega 22 odsto u 2018. Broj postupaka koji je trajao od jedne do tri godine je smanjen i iznosi 19 odsto, dok je 2018. bio 45 odsto. Procenat postupaka koji traju više od tri godine je 25 odsto, a u prethodnoj godini bio je 33.

- Najduži period odlučivanja u drugostepenim procesima, mereno od dana donošenja prvostepene do dana donošenja drugostepene odluke iznosi oko sedam meseci, dok je najkraći period odlučivanja mesec dana, pa je trajanje drugostepenih postupaka približno kao i 2018. godine - navedeno je u istraživanju.

Kada je reč o zaštiti privatnosti žrtava, njihovo pravo na pomoć, stručni savet, informisanje i sigurnost - to i dalje nije prioritet u sudskim postupcima. Od ukupno 37 žrtava u analiziranim procesima, njih 14 je bilo maloletno, a samo 32 odsto oštećenih imalo je punomoćnika u postupku, a na 15 suđenja učestvovao je Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima.

Status posebno osetljivog svedoka imalo je šest oštećenih, od kojih su dva maloletna. Samo u polovini slučajeva postoje podaci da su korišćene posebne mere za saslušanje maloletnih oštećenih osoba, kao što je saslušavanje u prostorijama Centra za socijalni rad, u prisustvu radnika centra ili putem video-zapisa. U polovini slučajeva nema nikakvih podataka da li su primenjene neke posebne mere, a jedan maloletnik je iskoristio pravo da ne svedoči protiv svojih roditelja.

Javnost je bila isključena u 62 odsto slučajeva, ali treba imati u vidu da je polovina presuda doneta na osnovu sporazuma o priznanju krivičnog dela, kada javnost po zakonu nije prisutna.

- Može se zaključiti da je ovakvo postupanje i dalje posledica nerazumevanja osetljivog položaja žrtava i zanemarivanja prava i interesa žrtava od organa postupka, kao i činjenice da se oštećene osobe i dalje tretiraju prvenstveno kao izvor informacija o krivičnom delu, uz zanemarivanje svih aspekata zaštite u pogledu položaja i prava žrtava - navode istraživači.

Hroničan problem ovih procesa jeste i nemogućnost žrtava da ostvare pravo na odštetu u krivičnom postupku, već bivaju upućeni na dugotrajne parnice. Samo u sedam presuda postoji odluka o imovinskopravnom zahtevu kojom se oštećeni upućuju na parnicu, a tokom prethodnih devet godina samo dve žrtve trgovine ljudima uspele su da ostvare pravo na odštetu.

- Neophodno je promeniti praksu u pravcu rešavanja imovinskopravnog zahteva u krivičnom procesu, kako bi se izbegle duge i skupe procedure u građanskim postupcima i žrtva poštedela ponovnog vođenja procesa, svedočenja i sudsko-medicinskih veštačenja - naglašavaju istraživači.

U 73 odsto slučajeva osuđenima je izrečena kazna ispod tri godine zatvora, a u 20 odsto kazna od tri do pet godina zatvora, a od toga je jedan broj uslovnih kazni. Samo u sedam odsto presuda izrečene su kazne preko pet godina zatvora. Najteža kazna za posredovanje u vršenju prostitucije je godinu i po dana zatvora, a za trgovinu ljudima je u četvrtini slučajeva izrečena sankcija veća od pet godina zatvora.

- Podaci za 2019. godinu ukazuju da je kaznena politika i dalje blaga. Sankcije se u većini slučajeva izriču u visini zakonom propisanog minimuma ili blizu njega. Kao olakšavajuće okolnosti pri odmeravanju kazne i dalje se najčešće cene lične i porodične prilike okrivljenih, a kao otežavajuća okolnost prethodna osuđivanost. I dalje se beleže slučajevi u kojima sud određene lične i porodične prilike okrivljenog ("porodičan čovek", "otac maloletne dece") ceni kao olakšavajuće, pa i kada su krivičnim delom maloletne oštećene osobe bile izložene seksualnoj eksploataciji, čak i slučaju okrivljenog koji je svog maloletnog sina i pastorku primoravao na prosjačenje - navode istraživači "Astre".

Predlažu osnivanje državnog fonda za kompenzaciju žrtava i pooštravanje kaznene politike za krivična dela trgovine ljudima i druga dela koja su u vezi sa tim. Naglašavaju da je neophodna stalna edukacija zaposlenih u pravosuđu, u cilju unapređenja položaja žrtava, uz opremanje pravosudnih institucija opremom koja bi omogućila bolje uslove za saslušanje posebno osetljivih svedoka i svih maloletnih žrtava.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 13.07.2020.
Naslov: Redakcija