Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O SPREČAVANJU KORUPCIJE: Proširen krug podataka koje javni funkcioneri dostavljaju kada prijavljuju imovinu


Političari i javni funkcioneri moraće ubuduće da prijavljuju Agenciji za borbu protiv korupcije ne samo svoju imovinu, prihode i gotovinu, već, ako Agencija to zatraži, i imovinu roditelja, usvojitelja, dece ili usvojenika. Ovo predviđa novi Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, koji se dugo čekao, a od nedavno se nalazi na sajtu Ministarstva pravde.

Značajna novina je da Agencija može pokrenuti postupak ako sumnja na korupciju i na osnovu anonimne prijave, što do sada nije bio slučaj, a detaljnije je uređeno i njeno postupanje po predstavkama. Nacrtom zakona je proširen krug podataka koje će javni funkcioneri u budućnosti morati da dostave kada prijavljuju imovinu.

Među obaveznim informacijama sada su i podaci o finansijskim instrumentima koje imaju u vlasništvu (akcije, obveznice, depoziti...), preduzetničkoj delatnosti, ako se time bave pored vršenja javne funkcije, o gotovom novcu, zakupljenim sefovima i vrednim stvarima koje imaju, kao što su dragocenosti i umetnički predmeti veće vrednosti.

Objavljena verzija rezultat je nedavno okončane javne rasprave. Nacrt zakona poslat je na ekspertizu u Brisel, a posle unošenja eventualnih sugestija, biće prosleđen Vladi, pa poslanicima.

Novo je, na primer, i ovlašćenje Agencije da, ako je posumnjala na nepravilnosti u radu organa vlasti, može da podnese predlog za nadzor organu koji mu je nadređen. Ona može i, ako oceni da u radu državnog organa postoje okolnosti koje mogu prouzrokovati korupciju, da izda preporuku sa merama za otklanjanje takvog stanja.

Detaljnije se uređuju i pojmovi organa javne vlasti, javnog funkcionera i funkcije, a pooštrena su pravila kad su u pitanju duple funkcije. Proširene su nadležnosti Agencije, pa će ona imati ovlašćenje da daje mišljenje o proceni rizika od korupcije u nacrtima zakona. To znači da će nadležna ministarstva u postupku pripreme zakona iz oblasti posebno rizičnih za nastanak korupcije morati da pribavljaju mišljenje Agencije.

Precizirane su odredbe koje se odnose na postupak u kome se odlučuje o povredi zakona. Ovaj postupak se vodi u slučaju sumnje u postojanje sukoba interesa, nespojivosti javne sa drugim funkcijama i poslovima funkcionera, povrede pravila koje se odnose na kumulaciju javnih funkcija i prijem poklona, odnosno prijavljivanje imovine i prihoda.

Kaznene odredbe za neprijavljivanje imovine ili davanje lažnih podataka su zadržane, ali je proširen broj prekršaja koji se mogu izreći. Produžen je i rok za pokretanje i vođenje prekršajnih postupaka na dve godine od dana kada je prekršaj učinjen.

Agencija može pribavljati podatke od banaka, finansijskih institucija i drugih pravnih lica, ali samo uz saglasnost javnog funkcionera. To znači da bankarska tajna, uprkos nekim spekulacijama, ostaje neprikosnovena.

Zakon je izrađen radi usklađivanja pravnog okvira kojim se uređuje sprečavanje korupcije sa preporukama GREKO, ali i zato što je aktuelni Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 53/2010, 66/2011 - odluka US, 67/2013 - odluka US, 112/2013 - autentično tumačenje i 8/2015 - odluka US) na snazi punu deceniju. Ime zakona je promenjeno jer, osim što uređuje nadležnost i rad Agencije, on sadrži i odredbe vezane za sprečavanje sukoba interesa, kumulaciju javnih funkcija, prijavljivanje imovine i prihoda...

Izvor: Vebsajt Novosti, V. C. S. - D. M. S., 13.07.2018.
Naslov: Redakcija