Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PSIHOAKTIVNIM KONTROLISANIM SUPSTANCAMA - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama ("Službeni glasnik RS", br. 99/10) u članu 3. posle tačke 13) dodaju se tač. 14) i 15) koje glase:

"14)      nova psihoaktivna supstanca je supstanca u čistom obliku ili u obliku preparata koja nije propisana prema Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama Ujedinjenih nacija iz 1961. godine, izmenama i dopunama Protokola iz 1972. godine i Konvencijom o psihotropnim supstancama Ujedinjenih nacija iz 1971. godine, a koja može da predstavlja zdravstvenu ili socijalnu pretnju, kao i supstance koje su propisane navedenim Konvencijama;

15)       preparat označava mešavinu koja sadrži jednu ili više novih psihoaktivnih supstanci."

Član 2.

U članu 4. stav 1. menja se i glasi:

"Radi usklađivanja stručnih stavova u oblasti psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, kao i davanja stručnih mišljenja u skladu sa ovim zakonom, Vlada obrazuje Komisiju za psihoaktivne kontrolisane supstance koju čine predstavnici ministarstava nadležnih za: zdravlje, prosvetu, unutrašnje poslove, rad, socijalnu politiku, odbranu, omladinu i sport, kulturu i informisanje, pravdu, poljoprivredu, zaštitu životne sredine, veterinu, državnu upravu i lokalnu samoupravu, finansije – uprava carina, predstavnici Bezbednosno-informativne agencije i Kancelarije za borbu protiv droga, kao i istaknuti stručnjaci u oblasti psihoaktivnih kontrolisanih supstanci (u daljem tekstu: Komisija)."

Član 3.

Posle člana 4. dodaje se član 4a koji glasi:

"Član 4a

Poslove koji se odnose na sistem ranog upozoravanja u cilju brze razmene podataka o proizvodnji, trgovini, upotrebi i rizicima od pojave novih psihoaktivnih supstanci kako bi se sprečile njihove štetne posledice, pravovremeno reagovalo u slučaju pojave nove psihoaktivne supstance na tržištu i postigla brza komunikacija između kompetentnih tela na nacionalnom i evropskom nivou, obavlja Ministarstvo – preko Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga (u daljem tekstu: Centar) u kome se vrše i poslovi kontaktne tačke za saradnju sa EMCDDA i određuje kontakt osoba.

Poslove iz stava 1. ovog člana Centar vrši u saradnji sa ministarstvima nadležnim za: prosvetu, unutrašnje poslove, rad, socijalnu politiku, odbranu, omladinu i sport, kulturu, pravdu, poljoprivredu, zaštitu životne sredine, veterinu, državnu upravu i lokalnu samoupravu, finansije – uprava carina, Kancelarijom za borbu protiv droga, Bezbednosno-informativnom agencijom, organizacijama, institutima i zavodima nadležnim za poslove javnog zdravlja, organizacijama civilnog društva i drugim zainteresovanim subjektima".

Član 4.

Posle člana 14. dodaje se član 14a koji glasi:

"Član 14a

Za dostavljanje uzoraka psihoaktivnih kontrolisanih supstanci i razmenu podataka o analiziranim uzorcima, u skladu sa međunarodnim obavezama, određuje se, u ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, Nacionalna kontaktna tačka za prenos i analizu uzoraka zaplenjenih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci.

Nacionalna kontaktna tačka iz stava 1. ovog člana dužna je da dostavlja polugodišnje i godišnje izveštaje Ministarstvu o obavljenim razmenama uzoraka psihoaktivnih kontrolisanih supstanci.

Ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove propisuje način rada Nacionalne kontaktne tačke iz stava 1. ovog člana.

Fizičko-hemijsku analizu oduzetih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci uključujući i nove psihoaktivne supstance koje su predmet krivičnog dela prema odredbama Krivičnog zakonika, obavljaju ovlašćene laboratorije Ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove i Bezbednosno-informativne agencije.

O identifikovanoj novoj psihoaktivnoj supstanci koja se ne nalazi na Spisku, ovlašćene laboratorije iz stava 4. ovog člana dužne su da obaveste Ministarstvo u roku od 15 dana od dana kada su identifikovale novu psihoaktivnu supstancu."

Član 5.

U članu 20. stav 3. posle tačke 1) dodaje se tačka 1a) koja glasi:

"1a)      vrši poslove ranog upozoravanja o pojavi novih psihoaktivnih supstanci i bez odlaganja obaveštava Ministarstvo zdravlja, koje o tome obaveštava EMCDDA."

Posle stava 5. dodaje se stav 6. koji glasi:

"O izvršenim poslovima iz stava 3. ovog člana referentna laboratorija, na zahtev Ministarstva dostavlja godišnji izveštaj o radu."

Član 6.

U članu 73. posle stava 1. dodaje se stav 2 koji glasi:

"Ustanove iz stava 1. ovog člana dužne su da o svojim aktivnostima iz stava 1. ovog člana redovno podnose izveštaj Centru, koji se nalazi u okviru Ministarstva."

Član 7.

U članu 89. posle reči: "u oblasti psihoaktivnih kontrolisanih supstanci" dodaju se zapeta i reči: "i poslovi Centra iz člana 4a ovog zakona.".

Član 8.

U članu 93. posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Izveštaji koje Ministarstvo dostavlja EMCDDA dostavljaju se i Kancelariji za borbu protiv droga.

Dosadašnji st. 3, 4. i 5 postaju st. 4, 5. i 6."

Član 9.

U članu 96. stav 1. posle reči: "zakonom" dodaju se reči: "i zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor".

U stavu 2. posle reči: "zakonom" dodaju se reči: "i zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor".

U stavu 4. posle reči: "ministar" dodaju se reči: "nadležan za poslove državne uprave".

Stav 5. briše se.

Član 10.

U članu 99. stav 1. posle reči: "zakonom" dodaju se reči: "i zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor".

U stavu 3. posle reči: "zakonom" dodaju se reči: "i zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor".

U stavu 4. posle reči: "zakonom" dodaju se reči: "i zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor".

Član 11.

U članu 101. stav 1. posle reči: "zakonom" dodaju se reči: "i zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor".

Član 12.

Član 104. menja se i glasi:

"Član 104.

Psihoaktivne kontrolisane supstance oduzete na osnovu odluke nadležnog organa u skladu sa zakonom, a koje ne mogu da se upotrebe kao sirovina za proizvodnju ili u druge svrhe, uništavaju se u skladu sa zakonom.

Neposredno posle oduzimanja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci od strane nadležnih organa, vrši se uzorkovanje ukupne količine zaplenjenih supstanci, a neposredno zatim kvalitativna hemijska analiza istih uzoraka. Pre uništavanja ukupne količine navedenih zaplenjenih supstanci može se ponovo vršiti uzorkovanje i kvalitativna hemijska analiza.

Po završenom uzorkovanju i fizičko-hemijskoj analizi u ovlašćenim laboratorijama ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, uzorci se osiguravaju bezbednim zatvaranjem i deponuju na mesta određena za skladištenje ovakvih uzoraka do uništavanja.

Psihoaktivne kontrolisane supstance, osim lekova koji sadrže psihoaktivne kontrolisane supstance, koje su oduzete na osnovu odluke nadležnog organa u skladu sa zakonom, a koje mogu da se upotrebe kao sirovina za proizvodnju ili u druge svrhe u skladu sa zakonom, mogu da se prodaju ili ustupe bez naknade pravnom licu koje ispunjava uslove za proizvodnju, odnosno promet psihoaktivne kontrolisane supstance u skladu sa ovim zakonom.

Sredstva ostvarena prodajom psihoaktivne kontrolisane supstance iz stava 4. ovog člana, prihod su budžeta Republike Srbije.

Pravno lice od koga su oduzete psihoaktivne kontrolisane supstance, u skladu sa ovim zakonom, snosi troškove skladištenja i uništavanja oduzetih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci.

Mesto skladištenja, odnosno uništavanja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci određuje organ koji je naložio meru skladištenja, odnosno uništavanja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci.

Način čuvanja oduzetih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, njihovo skladištenje, uzorkovanje i uništavanje, propisuje Vlada.

Zabranjeno je rukovanje, promet, odnosno upotreba psihoaktivnih kontrolisanih supstanci za koje je nadležni organ izrekao meru uništavanja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci u skladu sa zakonom."

Član 13.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Republika Srbija je potpisnica Jedinstvene konvencije UN o opojnim drogama iz 1961. godine, koja je izmenjena i dopunjena Protokolom iz 1972. godine, zatim Konvencije o psihotropnim supstancama iz 1971. godine i Konvencije protiv nedozvoljene trgovine opojnim drogama i psihotropnim supstancama iz 1988. godine, koje predstavljaju osnovu za intervencije UN u oblasti droga, te samim tim, saradnja sa agencijama i telima UN koji postoje u oblasti politike droga, predstavlja jedinstveni deo nacionalne politike za borbu protiv droga.

Prema rezultatima Nacionalnog istraživanja o stilovima života stanovništva Republike Srbije 2014. godine – korišćenje psihoaktivnih supstanci i igara na sreću, upotreba ilegalnih droga, bar jednom u toku života, zabeležena je kod 8,0% od ukupne populacije, starosti od 18 do 64 godine (10,8% muškaraca i 5,2% žena), sa većom zastupljenošću (12,8%) kod mlađe odrasle populacije od 18 do 34 godine starosti. Najčešće korišćena ilegalna droga među odraslom populacijom je kanabis (marihuana i hašiš), čija je upotreba, bar jednom u toku života, zabeležena kod 7,7% ispitanika uzrasta od 18 do 64 godine (10,4% muškaraca i 4,9% žena). Upotreba drugih ilegalnih droga je vrlo retka, 1,6% ispitanika (2,5% populacije uzrasta 18-34) koristilo je druge ilegalne droge. Lekove iz grupe sedativa i hipnotika u prethodnih godinu dana koristilo je 22,4% ispitanika (13,9% muškaraca i 30,9% žena).

Prema istraživanju ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) sprovedenom 2011. godine među učenicima starosti 16 godina, ukupno 8,0% učenika je barem jednom u životu probalo neku od ilegalnih droga, a 7,0% je barem jednom u životu probalo marihuanu. U poređenju sa ESPAD istraživanjem iz 2008. godine, nije bilo značajnih promena u učestalosti upotrebe droga. Rezultati oba ESPAD istraživanja, pokazuju veću učestalost upotrebe droga među mladićima u poređenju sa devojkama za sve droge, osim za sedative bez preporuke lekara. Mladi koji koriste ilegalne droge najčešće probaju više vrsta. Skoro polovina učenika koji su koristili marihuanu, koristili su i neku drugu legalnu ili ilegalnu supstancu, najčešće sedative bez preporuke lekara i alkohol. U poređenju sa učenicima iz više od 30 evropskih zemalja koje su učestvovale u istraživanju 2011. godine, šesnaestogodišnjaci u Republici Srbiji su u manjem procentu koristili marihuanu i druge ilegalne droge, dok su sedatve bez lekarskog recepta koristili u većem procentu u odnosu na prosečnu vrednost iz svih zemalja.

Kroz čitav period praćenja osoba lečenih zbog zloupotrebe psihoaktivnih droga na lečenju je značajno više muškaraca nego žena. U 2013. godini na osnovu prikupljenih podataka iz 16 metadonskih centara na supstitucionoj terapiji bilo je 324 muškaraca (89,3%) i 39 žena (10,7%). Najveći broj lečenih muških zavisnika bio je u uzrastu od 30-34 godina,ali je visok procenat i u uzrastu od 35-39 godina. Kod žena je najveći procenat,isto kao kod muškaraca, u uzrastu od 30-34 godina. Međutim, kod žena koje dolaze na lečenje gotovo je isti procenat i u uzrastu od 24-29 godina.

Osobe lečene zbog zloupotreba droga prema polu i uzrastu dolaska na lečenje,2013

Uzrast

Muškarci

Žene

Ukupno

broj

%

broj

%

broj

%

<15

/

/

/

/

/

/

15-19

1

0.3

1

2.6

2

0.6

20-24

21

6.5

2

5.1

23

6.3

25-29

77

23.8

11

28.2

89

24.5

30-34

112

34.6

11

28.2

123

33.9

35-39

85

26.2

9

23.1

93

25.6

40-44

18

5.6

0

0.0

18

5.0

>44

10

3.1

5

12.8

15

4.1

Ukupno

324

100

39

100

363

100

Analizom podataka o uzrastu zavisničkog ponašanja možemo pratiti tok razvoja opijatske zavisnosti. Prosečan uzrast prvog uzimanja opijata je 20 godina, prosečan uzrast prvog intravenskog uzimanja droge je 23 godine, dok je uzrast lečenih opijatskih zavisnika između 32 i 33 godine. Znači, od prvog eksperimentisanja sa opijatima do dolaska na lečenje prođe više od 12 godina, odnosno, od prvog intravenskog uzimanja do dolaska na lečenje prođe devet godina, što je zabrinjavajući podatak. Nije zanemarljiv podatak da je 4,1% opijatskih zavisnika prvi put uzelo opijate sa manje od 15 godina. Prema podacima Registra lečenih zavisnika od droga najraniji uzrast prvog uzimanja opijata je 12 godina.

Nacionalna kancelarija za HIV/AIDS pri Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" 2008. i 2011. godine koordinisala je istraživanje vezano za procenu broja injektirajućih korisnika droga (IKD), primenom metode množioca. Prema rezultatima sprovedene procene za 2009. godinu u Republici Srbiji bilo je 30.383 IKD koji su starosti između 15 i 59 godina, uz mogući opseg od 12.682 do 48.083 IKD. Procenjeni broj korisnika koji drogu injektiraju, na osnovu ovih podataka, iznosi 0,7% stanovnika starosti između 15 i 59 godina.

Podaci o zaraznim bolestima povezanim sa upotrebom droga u Republici Srbiji potiču iz nacionalnih registara za HIV i AIDS i iz bio-bihevioralnih istraživanja (sprovedenih 2008. i 2010. godine i 2012. godine među injektirajućim korisnicima droga). Od 1991. godine, procenat IKD među novodijagnostikovanim i prijavljenim slučajevima HIV infekcije, jasno opada iz godine u godinu. Na osnovu rezultata istraživanja, uočava se visoka prevalencija virusne hepatitis C infekcije među injektirajućim korisnicima droga (više od 70% u Beogradu 2008. i 2010. godine), dok je prevalencija HIV infekcije među IKD ispod 5%. Programi razmene igala i špriceva dostupni su samo u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu, i u velikoj meri zavise od eksternog finansiranja (Globalni fond za borbu protiv AIDS, tuberkuloze i malarije). Broj novodosegnutih IKD, bio je u porastu u periodu 2009-2012. godina, ali je obuhvat IKD ovim programima nedovoljan.

Na osnovu analize podataka o smrtnim slučajevima u vezi sa upotrebom droge, uočava se pad broja umrlih u prethodnih pet godina, a većina ovih slučajeva je u vezi sa opijatima.

Zloupotreba sintetičkih droga na području Republike Srbije predstavlja relativno novu pojavu koja je u velikoj meri povezana s novim trendovima u ponašanju mladih u slobodno vreme. Radi zaštite mladih od upotrebe i zloupotrebe sintetičkih droga i novih psihoaktivnih supstanci, potrebno je poštovati nacionalna i međunarodna iskustva u informisanju, a preventivni rad sa decom i omladinom mora se kontinuirano razvijati. Pojave sintetičkih droga u Republici Srbiji prate se kroz brojne aktivnosti državnih institucija i nevladinih organizacija. Uz policijske aktivnosti vezane neposredno za kontrolu i smanjenje prodaje sintetičkih droga, sprovode se i aktivnosti usmerene na smanjenje štetnih posledica zloupotrebe novih sintetičkih droga.

Proizvodnja i krijumčarenje psihoaktivnih kontrolisanih supstanci u Republici Srbiji predstavlja najdominantniji i najprofitabilniji oblik organizovanog kriminala. Republika Srbija je tranzitna zemlja za krijumčarenje PKS. Pored krivičnih dela koja su vezana za proizvodnju, krijumčarenje i distribuciju, prisustvo PKS i njihova zloupotreba neposredno i posredno utiču na druge oblike kriminala, kao što su nasilnički kriminal, maloletnička delinkvencija, ali i prosjačenje, prostitucija, imovinski delikti i druga devijantna ponašanja. Ovaj oblik kriminala, osim bezbednosnih implikacija, proizvodi i implikacije u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, kroz povećane troškove tretmana i lečenja, kao i socijalnog zbrinjavanja zavisnika. Glavne rute za krijumčarenje PKS permanentno se menjaju usled prilagođavanja aktivnostima organa za sprovođenje zakona. Porast ukupne količine zaplenjenih PKS rezultat je sistemske, planske i koordinirane aktivnosti organizacionih jedinica MUP-a i drugih organa za sprovođenje zakona, posebno pojačane kontrole i zaplene PKS na graničnim prelazima (dominantna su granična područja prema Hrvatskoj, Makedoniji Mađarskoj i Crnoj Gori), gde su i zaplenjene najveće količine PKS. To potvrđuje da se teritorija Republike Srbije koristi kao tranzitno područje.U Republiku Srbiju kokain se krijumčari u manjim količinama, uglavnom za potrebe lokalnog tržišta, kako iz zapadnoevropskih zemalja, tako i, u pojedinačnim slučajevima, preko kurira iz južnoameričkih zemalja. Krijumčari se avionom, u specijalno pripremljenom prtljagu za tu namenu ili u telesnim šupljinama (najčešći primer su gutači), kao i putem poštanskih pošiljki. Na lokalnom tržištu u Republici Srbiji prodajna cena kokaina kreće se od 40.000 do 50.000 evra za jedan kilogram, odnosno 80–100 evra za jedan gram na ulici. Prosečno zaplenjene količine kokaina u poslednjih pet godina (oko pet kilograma godišnje), takođe ukazuju na ograničenost tržišta ove PKS u Republici Srbiji.Dostupnost marihuane na lokalnom tržištu posledica je činjenice da se Republika Srbija nalazi na centralnoj balkanskoj ruti za krijumčarenje marihuane, kao i povećanja domaće proizvodnje marihuane u prirodnim uslovima i modifikovane marihuane "skank" u veštačkim uslovima. Marihuana za uličnu prodaju obično se nabavlja u količinama od 0,5 kg do 1 kg, po ceni od 1.000 do 1.500 evra u zavisnosti od dela krijumčarske rute na kojoj se nudi za prodaju. Dislociranje ruta za krijumčarenje heroina na kojima se nalazi Republika Srbija, novi pojavni oblici krijumčarenja pomorskim putem, i preorijentisanost organizovanih kriminalnih grupa na krijumčarenje kokaina, uticaće na kretanje ponude i visinu cene heroina na regionalnom i srpskom tržištu. Zbog smanjene aktuelnosti centralnobalkanske rute za krijumčarenje heroina, kriminalne aktivnosti krijumčarenja u Republici Srbiji sve više se usmeravaju na snabdevanje lokalnog tržišta. Analize zaplenjenog heroina na graničnim prelazima na ulazu u Republiku Srbiju ukazuju da je heroin koji se krijumčari kroz Republiku Srbiju, i koji jednim delom ostaje za potrebe lokalnog tržišta, visokog stepena čistoće. Kilogram krijumčarenog heroina se na lokalnom tržištu može nabaviti po ceni od 19.000 do 22.000 evra. Organizovane kriminalne grupe i kriminalne grupe koje se bave uličnom prodajom heroina zavisnicima nude gram heroina po ceni od 20 do 25 evra.

Geografski položaj Republike Srbije određuje njen tranzitni značaj, jer se nalazi na tzv. centralnobalkanskoj ruti krijumčarenja PKS, koja se koristi i za krijumčarenje sintetičkih droga i prekursora, kako sa zapada na istok (od Holandije, preko drugih zemalja EU, Republike Srbije do Azije), tako i istoka na zapad (od Azije prema zemljama EU). Položaj Republike Srbije omogućava da se jedan deo krijumčarene sintetičke droge i prekursora zadrže na lokalnom tržištu, što povećava njenu dostupnost. Tendencija permanentnog pojavljivanja novih sintetičkih droga, tzv. dizajnerskih droga i komponenti za njihovu proizvodnju na svetskom nivou, prisutna je i na lokalnom tržištu u Republici Srbiji. Lokalno tržište sintetičkih droga u Republici Srbiji snabdeva se i ilegalnom proizvodnjom u zemlji. Tokom 2012. godine evidentirano je 4.775 krivičnih dela u vezi sa drogom i pokrenute su 3.992 krivične prijave. Godine 2013. zabeleženo je 5.642 krivičnih dela u vezi sa drogom i pokrenuto je 4.928 krivičnih prijava. U periodu 2011–2013. godine, količina ukupno zaplenjene droge bila je u stalnom porastu dok je 2013. godine ukupno zaplenjeno 3,4 tone droge.

Dana 27. decembra 2014. godine, Vlada je usvojila Strategiju o sprečavanju zloupotrebe droga (za period od 2014. do 2021. godine) i njen prateći Akcioni plan (za period od 2014. do 2017. godine), koji su objavljeni u Službenom glasniku RS broj 1/15. Ovaj strateški dokument je u skladu sa Strategijom EU za borbu protiv droga (za period od 2013. do 2020. godine) i Akcionim planom EU za borbu protiv droga (za period od 2013. do 2016. godine). On takođe odražava osnovne ciljeve obnovljenog (2013) Akcionog plana EU i Zapadnog Balkana za borbu protiv narkotika, sa fokusom na strateško planiranje, zakonodavstvo i izgradnju institucija, smanjenje potražnje, sprovođenje zakona i pravosudnu saradnju, pranje novca i kontrolu prekursora.

Polazeći od činjenice da je konzumacija narkotika u Republici Srbiji u porastu poslednjih godina, akcenat se stavlja na prevenciju zloupotrebe droga i na lečenje. Nova Strategija i Akcioni plan stoga predviđaju niz aktivnosti u oblasti smanjenja potražnje droga i prevenciju narkomanije, uključujući kampanje za podizanje svesti u visokoškolskim ustanovama, srednjim i osnovnim školama, vrtićima i na drugim mestima, posebno interesantnim za populaciju adolescenata. Smanjenje potražnje za drogama sastoji se od niza podjednako važnih mera, uključujući i prevenciju (univerzalnu, selektivnu i indikovanu), rano otkrivanje i intervencije, smanjenje rizika i štete, lečenje, rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju i oporavak. Posebno je važno obratiti pažnju na promociju i afirmaciju zdravih navika i brige za mlade, kao i prevenciju HIV infekcija i drugih zaraznih bolesti.

Smanjenje ponude droga podrazumeva efikasne i odgovarajuće mere u cilju smanjenja proizvodnje, trgovine i distribucije droga i sprečavanje nezakonite trgovine i korišćenja prekursora, odnosno supstanci koje mogu da se koriste u nedozvoljenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih supstanci, sprečavanje organizovanog kriminala i "pranja novca" stečenog u trgovini drogama. Da bi se uspešno sprovele mere smanjenja ponude droga i efikasno suzbilo krijumčarenje opojnih droga i prekursora od organizovanih kriminalnih grupa, potrebno je uspostaviti međusobnu koordinaciju i saradnju svih merodavnih državnih organa, a naročito Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva fininsija i Ministarstva pravde. Takođe, neophodno je povećati sigurnost u drumskom saobraćaju kroz smanjenje broja udesa koje izazivaju vozači pod uticajem opojnih droga. Neophodno je poboljšati uslove za skladištenje trajno oduzetih količina opojnih droga i u potpunosti pokrenuti sistem za uništavanje oduzete droge.

U postupku usklađivanja oblasti psihoaktivnih kontrolisanih sustanci sa direktivama i propisima Evropske Unije u procesu brže integracije i harmonizacije zakonodavnih sistema, osnov za donošenje predloženog zakona sadržan je u propisima EU u ovoj oblasti i to:

1. Regulation (EC) No 1920/2006 of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction (recast) (OJ L 376, 27.12.2006, p. 1–13, CELEX number: 32006R1920).

2. Council Decision 2005/387/JHA of 10 May 2005 on the information exchange, risk-assessment and control of new psychoactive substances (OJ L 127, 20.5.2005, p. 32–37, CELEX number: 32005D0387).

3. DIRECTIVE (EU) 2017/2103 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 15 November 2017 amending Council Framework Decision 2004/757/JHA in order to include new psychoactive substances in the definition of ‘drug’ and repealing Council Decision 2005/387/JHA

4. Council Decision of 28 May 2001 on the transmission of samples of controlled substances (2001/419/JHA) (OJ L 150, 6.6.2001, p. 1–3, CELEX number: 32001D0419)

5. Council Recommendation of 30 March 2004 regarding guidelines for taking samples of seized drugs (2004/C 86/04)

Pravni osnov za saradnju sa Evropskim centrom za praćenje droga i zavisnosti od droga (European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction- EMCDDA) definisan je u članu 93. Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama ("Službeni glasnik RS", broj 99/10) koji uređuje međunarodnu saradnju Ministarstva zdravlja. U vezi sa tim, Ministarstvo zdravlja je u obavezi da u skladu sa navedenim EU propisima obrazuje kontakt tačku za saradnju sa EMCDDA, čija je uloga da prikuplja, obrađuje, analizira i izveštava EMCDDA o situaciji u oblasti droga u Republici Srbiji u skladu sa protokolima EMCDDA. Sprovođenjem preporuka datih u EU odlukama, prikupljaće se svi značajni i važni podaci u vezi sa ponudom i potražnjom droga u Republici Srbiji. Ova vrsta informacija bi omogućila bolji pregled trenutnog stanja i lakšu analizu stanja u oblasti droga, kao i donošenje mera za smanjenje štetenih posledica zloupotrebe droga. Takođe biće omogućeno bolje razumevanje situacije na nivou EU. Prikupljanje i analiza podataka biće usklađeni sa standardima EMCDDA.

Pored toga, EMCDDA ima ključnu ulogu u odgovoru na pojavu novih psihoaktivnih supstanci u EU u okviru Sistema ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim supstancama. Sprovođenje Odluke Saveta EU 2005/387/JHA o razmeni informacija, proceni rizika i kontroli novih psihoaktivnih supstanci je predviđeno u izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, kako bi Republika Srbija mogla da učestvuje u evropskoj mreži razmene informacija i kontroli rizika od pojave novih psihoaktivnih supstanci kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou.Sistem za rano upozoravanje o novim psihoaktivnim supstancama funkcioniše u okviru Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga koji predstavlja Nacionalnu kontakt tačka za saradnju sa EMCDDA.

Pravilnikom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Ministarstvu zdravlja broj 110-00-27/2016-17 od 22. januara 2016. godine, sistematizovan je Centar za monitoring i zavisnosti od droga u Sektoru za lekove i medicinska sredstva i psihoaktivne kontrolisane supstance i prekursore, gde su raspoređena tri izvršioca (trenutno raspoređen jedan izvršilac u zvanju savetnika).

Imajući u vidu preporuke pododbora u oblasti pravde, slobode i bezbednosti za EU- Republika Srbija sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koje se odnose na povećanje broja zaposlenih u Centru za monitoring droga, kao i na obezbeđivanje finansijskih sredstava za efikasno sprovođenje obaveza u izveštavanju EMCDDA o situaciji u oblasti droga, Ministarstvo zdravlja je u postupku pripremanja novog Pravilnika, gde će se u Sektoru za lekove i medicinska sredstva i psihoaktivne kontrolisane supstance i prekursore, u Odeljenju za za psihoaktivne kontrolisane supstance i prekursore, sistematizovati uža unutrašnja jedinica Grupa za monitoring droga i zavisnosti od droga.

U Grupi za monitoring droga i zavisnosti od droga, obavljaće se poslovi koji obuhvataju: praćenje objektivnih, uporedivih i pouzdanih podataka o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama; izveštavanje o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama; koordinaciju, analizu i praćenje postojeće metodologije prikupljanja i analize podataka; predlaganje njihovog nadograđivanja i usklađivanja u skladu sa preporukama EMCDDA; analiziranje i usklađivanje podataka o ključnim pokazateljima stanja zloupotrebe psihoaktivnih kontrolisanih supstanci; sačinjavanje i analiziranje izveštaja o podacima o zavisnicima od psihoaktivnih kontrolisanih supstanci; izrađivanje standardizovanih izveštaja i godišnjih izveštaja o stanju zloupotrebe psihoaktivnih kontrolisanih supstanci; sprovođenja politike Vlade, planiranje akcija i programa za prevenciju, smanjenje potrošnje i smanjenje štete nastale upotrebom, odnosno zloupotrebom psihoaktivnih kontrolisanih supstanci; saradnju s međunarodnim telima, ustanovama, udruženjima i drugim pravnim i fizičkim licima; uspostavljanje sistema ranog upozoravanja i izveštavanja (EMCDDA) o novim trendovima u korišćenju postojećih psihoaktivnih supstanci, u cilju brze razmene podataka o proizvodnji, trgovini, upotrebi i rizicima od pojave novih psihoaktivnih supstanci; pripremanje dokumentacije i predloga Spiskova psihoaktivnih kontrolisanih supstanci u skladu sa konvencijama UN koje uređuju ovu oblast, kao i prema predlozima nadležnih organa Republike Srbije; saradnja sa Evropskim centrom za praćenje droga i zavisnosti od droga (EMCDDA); praćenje propisa Evropskog zakonodavstva iz oblasti psihoaktivnih kontrolisanih supstanci; usklađivanje domaćih propisa sa propisima Evropske unije; implementaciju modela koji postoje u zemljama Evropske unije; pripremu izveštaja o sprovođenju akcionih planova i drugih dokumenata u oblasti pridruživanja EU; učestvovanje u pripremi zakona i drugih propisa u postupku usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske Unije; pripremu programskih dokumenta i učestvovanje u pripremi projekata; pribavljanje potrebne dokumentacije za nacionalno sufinansiranje projekata radi planiranja budžeta; pripremu izveštaja, informacija, prezentacija i druge dokumentacije u vezi s pripremanjem projekata; kao i druge poslove po nalogu načelnika Odeljenja.

U Grupi za monitoring droga i zavisnosti od droga sistematizovani su jedan savetnik i dva mlađa savetnika. Potrebno je izvršiti prijem za dva izvršioca u zvanju mlađi savetnik.

Mogućnost zakonitog slanja uzoraka zaplenjenih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci i supstanci koje se mogu upotrebiti za izradu opojnih droga između država članica EU u svrhe otkrivanja, istrage i krivičnog gonjenja za krivična dela ili za forenzičku analizu uzoraka povećala bi se efikasnost borbe protiv nezakonite proizvodnje i prometa opojnim drogama. Slanje uzoraka temelji se na sporazumu države pošiljaoca i države primaoca na način koji je pouzdan i koji garantuje da se uzorci koji se šalju ne mogu zloupotrebiti.U tom cilju svaka država članica dužna je da formira Nacionalnu kontakt tačku za slanje uzoraka zaplenjenih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci koja će biti ovlašćena za sprovođenje ove odluke. Republika Srbija još uvek nema zakonsko rešenje o prenosu uzoraka kontrolisanih supstanci. Takođe, ne postoji Nacionalna kontakt tačka određena da nadgleda takav prenos.

U skladu sa preporukom evropske komisije (Council Recommendation of 30 March 2004 regarding guidelines for taking samples of seized drugs (2004/C 86/04)) uvodi se u zakonski okvir postupak uzorkovanja zaplenjenih psihoaktivnih supstanci i obezbeđuje se pravni osnov za donošenje podzakonskih propisa koji će bliže urediti ovu oblast.

Predloženim Zakonom o izmenama i dopunama zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama ("Službeni glasnik RS", broj 99/10) uređuje se Centar za monitoring droga i zavisnosti od droga, sistem za rano upozoravanje o novim psihoaktivnim supstancama i prenos uzoraka kontrolisanih supstanci. Naime, definišu se uloga i poslovi Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga, sistema za rano upozoravanje o novim psihoaktivnim supstancama i prenos uzoraka

kontrolisanih supstanci. Na ovaj način stvaraju se uslovi za praćenje i kontrolu psihoaktivnih supstanci u skladu sa evropskim propisima. Sprovodeći proces harmonizacije propisa Republike Srbije sa propisima EU, sprovedena je i obaveza usklađivanja sa Strategijom EU o drogama za period 2013-2020. godine i njen Akcioni plan za period 2013-2016. godine. Korišćeno je stručno znanje Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti od droga (EMCDDA), UNODC, Pompidou grupe Saveta Evrope i drugih evropskih stručnjaka i tela u ovoj oblasti. Strategija o sprečavanju zloupotrebe droga za period od 2014-2021. godine (u daljem tekstu: Strategija) je ključni dokument u rešavanju problema zloupotrebe droga. Ona je u skladu sa trenutnom nacionalnom situacijom vezanom za droge i u skladu sa naučnim saznanjima o problematici droga kao i sa aktuelnim politikama koje Evropska unija vodi na ovom planu. Ova Strategija definiše spisak ciljeva koje pokušava da postigne u sprovođenju mera koje treba preduzeti u narednom periodu. Strategija se zasniva na principima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, solidarnosti, vladavine prava i ljudskih prava. Strategija ima za cilj da obezbedi i unapredi javno zdravlje, da obezbedi opštu dobrobit kako za pojedinca, tako i za društvo, da osigura i unapredi visok nivo bezbednosti stanovništva, kao i da ponudi balansiran, integrisan pristup problemu droga, zasnovan na dokazima.

Odredbama Uredbe o osnivanju Kancelarije za borbu protiv droga ("Službeni glasnik RS", br. 79/14) Vlada je osnovala Kancelariju za borbu protiv droga i propisala da će Kancelarija, kao stručna služba Vlade, obavljati širok delokrug poslova na području borbe protiv droga. Neophodno je da bar deo ovlašćenja i obaveza koji su Uredbom stavljeni u nadležnost Kancelarije, i koji predstavljaju pravni osnov za saradnju Kancelarije za borbu protiv droga sa organima državne uprave na području borbe protiv droga budu integrisani u tekst Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama.

Pored harmonizacije sa EU propisima ovim zakonskim rešenjem reguliše se nadležnost institucija i saradnja u oblasti psihoaktivnih supstanci.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

U Zakonu o psihoaktivnim kontrolisanima supstancama ("Službeni glasnik RS, br. 99/10) u članu 1. predložena je izmena člana 3. posle tačke 13) dodaju se tačke 14) i 14a) kojim se uvodi pojam nove psihoaktivne supstance u skladu sa EU odlukom (Council Decision 2005/387/JHA of 10 May 2005 on the information exchange, risk-assessment and control of new psychoactive substances (OJ L 127, 20.5.2005, p. 32–37, CELEX number: 32005D0387)) i EU direktivom (DIRECTIVE (EU) 2017/2103 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 15 November 2017 amending Council Framework Decision 2004/757/JHA in order to include new psychoactive substances in the definition of ‘drug’ and repealing Council Decision 2005/387/JHA). Cilj je prepoznavanje značaja za postupanje, razmenu informacija na nivou EU, procenu rizika i stavljanje novih psihoaktivnih supstanci pod kontrolu kako bi se smanjio rizik po zdravlje i mogućnosti povećanja broja krivičnih dela koja su u vezi sa psihoaktivnim supstancama.

Članom 2. propisano je da se član 4. stav 1. menja u cilju omogućavanja celishodnijeg i efikasnijeg rada Komisije. Novim izmenama propisuje se uspostavljanje sastava komisije od predstavnika svih nadležnih institucija i ustanova. Nazivi su uopšteni, kako eventualne promene naziva ministarstava ne bi stvorile nejasnoće pri izboru novih članova Komisije.

Članom 3. propisano je da se posle člana 4. dodaje član 4a, kojim se definišu poslovi i uloga Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga u cilju praćenja, prikupljanja i analize podataka o drogama na nacionalnom nivou, kako bi se donele mere za efikasno smanjenje štetnih posledica zloupotrebe droga, u skladu sa Regulation (EC) No 1920/2006 of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction (recast) (OJ L 376, 27.12.2006, p. 1–13, CELEX number: 32006R1920). Centar za monitoring droga i zavisnosti od droga takođe će vršiti poslove kontaktne tačke za saradnju sa Evropskim centrom za praćenje droga i zavisnosti od droga (EMCDDA), na osnovu obaveza koje su propisane ovim zakonom i određivaće kontakt osobu za ovu saradnju. Centar za monitoring droga i zavisnosti od droga vršiće razmenu informacija u saradnji sa nadležnim ministarstvima i organizacijama, institutima i zavodima nadležnim za poslove javnog zdravlja i drugim zainteresovanim organizacijama.

U članu 4a definiše se uloga Sistema za rano upozoravanje o novim psihoaktivnim supstancama, u cilju efikasnog odgovora na pojavu novih psihoaktivnih supstanci, procenu rizika i predlaganje mera za sprečavanje štetnih posledica od upotrebe novih psihoaktivnih supstanci.Osnivanje Sistema za rano upozoravanje je u skladu sa EU regulativom Council Decision 2005/387/JHA of 10 May 2005 on the information exchange, risk-assessment and control of new psychoactive substances (OJ L 127, 20.5.2005, p. 32–37, CELEX number: 32005D0387).

U članu 4. je propisano je da se posle člana 14. dodaje član 14a, stav 1. radi usklađivanja ovog zakona sa Council Decision of 28 May 2001 on the transmission of samples of controlled substances (2001/419/JHA) (OJ L 150, 6.6.2001, p. 1–3, CELEX number: 32001D0419), kojom se uspostavljaju zakonski mehanizmi transporta uzoraka psihoaktivnih kontrolisanih supstanci između Nacionalnih kontaktnih tačaka država članica Evropske Unije. Mogućnost zakonitog slanja uzoraka zaplenjenih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci i supstanci koje se mogu upotrebiti za izradu opojnih droga između država članica EU u svrhe otkrivanja, istrage i krivičnog gonjenja za krivična dela ili za forenzičku analizu uzoraka povećala bi se efikasnost borbe protiv nezakonite proizvodnje i prometa opojnih droga. U ovom članu takođe se definiše uloga ovlašćenih laboratorija MUP-a (ukupno 5 laboratorija) koje su regionalno raspoređene da opslužuju rad policije, tužilaštava i sudstva na teritoriji Republike Srbije. Broj urađenih predmeta analize psihoaktivnih supstanci je oko 6.500 godišnje, a broj uzoraka je višestruko veći. Laboratorije su akreditovane za ispitivanje prema međunarodnom standardu ISO 17025. Sva ispitivanja sprovode se prema preporučenim metodama ujedinjenih nacija (UNODC), a u radu se koriste i preporuke i uputstva Evropske mreže forenzičkih instituta (ENFSI), čiji je član Nacionalni kriminalističko-tehnički centar MUP od 2009. godine.

Članom 5. propisano je da se član 20. menja i dopunjuje radi preciznijeg definisanja delokruga rada referentne laboratorije.

U članu 6. propisano je da se u članu 73. dodaje stav 2. kako bi se obezbedilo praćenje preventivnih aktivnosti i rezultata sprovedenih aktivnosti. U skladu sa tim Centar za monitoring droga i zavisnosti od droga predložiče mere i aktivnosti za unapređenje preventivnih programa.

Članom 7. propisano je da se član 89. menja i dopunjuje zbog usklađenosti sa novim članom 4a. ovog zakona. Sve informacije šalju se u Centar za monitoring droga i zavisnosti od droga kako bi se obezbedilo praćenje proizvodnje, prometa i primene psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, kao i planiranje mera za smanjenje štetnih posledica zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.

U članu 8. kojima se u članu 93. dodaje se stav 3. kojim se propisuje obaveza Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga za dostavljanje izveštaja Evropskom centru za praćenje droga i zavisnosti od droga (EMCDDA) i Kancelariji za borbu protiv droga Vlade, s obzirom na to da je koordinacija i izveštavanje Vlade Republike Srbije o situaciji u oblasti droga ključni zadatak Kancelarije za borbu protiv droga.

Članovi 9, 10. i 11. menjaju se u cilju usklađivanja sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", broj 36/15).

U članu 12. obezbeđuje se pravni okvir za uzorkovanje i fizičko-hemijsku analizu uzoraka, pakovanje uzoraka nakon izvršenog uzorkovanja i analize, u cilju bezbednog skladištenja istih i sprečavanja njihove zloupotrebe. Takođe se definiše pravni okvir za donošenje podzakonskih propisa koji će regulisati skladištenje, uzorkovanje i uništavanje oduzetih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci.

Članom 13. uređuje se stupanje na snagu ovog zakona.

IV. SREDSTVA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona obezbeđena su sredstva u budžetu Republike Srbije za 2018. godinu, na razdelu 27-Ministarstvo zdravlja, Program 1801- Uređenje i nadzor u oblasti zdravstva, Programska aktivnost 0004 - Nadzor u oblasti lekova i medicinskih sredstava i kontrolisanih psihoaktivnih supstanci i prekursora, ekonomska klasifikacija 411 - Plate, dodaci i naknade zaposlenih (zarade), u iznosu od 21.669.000 dinara, ekonomska klasifikacija 412 - Socijalni doprinosi na teret poslodavca u iznosu od 3.878.000 dinara.

U toku 2019. godine potrebno je zaposliti 2 izvršioca, u zvanju mlađeg savetnika. Zapošljavanje 2 izvršioca u 2019. godini planirano je novim Pravilnikom o unutrašnjim uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Ministarstvu zdravlja (postupak izrade u toku).

Za 2 nova zaposlena, potrebno je obezbediti dodatna sredstva u budžetu za 2019. godinu, u okviru Programa 1801- Uređenje i nadzor u oblasti zdravstva, Programska aktivnost 0004 - Nadzor u oblasti lekova i medicinskih sredstava i kontrolisanih psihoaktivnih supstanci i prekursora, ekonomska klasifikacija 411 - Plate, dodaci i naknade zaposlenih (zarade), u iznosu od 1.250.000 dinara, ekonomska klasifikacija 412 - Socijalni doprinosi na teret poslodavca u iznosu od 225.000 dinara. Ova sredstva će se obezbediti u okviru limita koje odredi Ministarstvo finansija za 2019. i naredne dve godine.

V RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku iz razloga poštovanja roka utvrđenog Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije (NPAA), koji je bio drugi kvartal 2018. godine.

ANALIZA EFEKATA ZAKONA

1. Određenje problema koji zakon treba da reši

Republika Srbija je 2014. godine usvojila Strategiju o sprečavanju zloupotrebe droga za period 2014-2021. godine i Akcioni plan za njeno sprovođenje za period 2014-2017. godine. Strategija se bavi individualnom i društvenom štetom povezanom sa upotrebom droga kao i kriminalom povezanim sa drogama i njihovim posledicama. Ciljevi strategije su struktuirani u okviru dva glavna stuba - smanjenje potražnje za drogama i smanjenje ponude droga. Strategija definiše pet oblasti delovanja politike droga: smanjenje potražnje za drogama; smanjenje ponude droga; koordinacija; međunarodna saradnja; i istraživanja, monitoring i evaluacija.

Prvo reprezentativno istraživanje na nacionalnom nivou među opštom populacijom (General Population Survey(GPS)) u Srbiji je sprovedeno 2014. godine na uzorku od 5385 osoba starosti 18-64 godine. Rezultati istraživanja ukazuju da je upotreba droga u Srbiji još uvek niska u poređenju sa većinom zemalja članica Evropske unije. Približno 8% odrasle populacije u Srbiji je koristilo neku ilegalnu psihoaktivnu supstancu ikada tokom života, pri čemu je upotreba droga zastupljenija među mlađom odraslom populacijom starosti 18-34 godine (12.8%). Najčešće korišćena droga je kanabis, sa 3.3% mlađe odrasle populacije koja je koristila kanabis u toku prethodnih 12 meseci i 1.8% tokom prethodnih mesec dana. Upotreba kanabisa je češća među muškarcima: 7.7% muškaraca starosti 18-34 godine je koristilo kanabis u prethodnih godinu dana, dok je ovaj procenat u ženskoj populaciji iste starosne grupe 1.5%. Upotreba drugih supstanci kao što su amfetamini, kokain i 3,4 methylamphetamine (MDMA/ekstazi) je ređa među opštom populacijom u Srbiji. Istraživanjem je obuhvaćena i upotreba novih psihoaktivnih supstanci (NPS) u opštoj odrasloj populaciji, i utvrđeno je da je približno 0.1% mlađe odrasle populacije (18-34 godine starosti) navelo upotrebu neke NPS tokom prethodne godine.

Podaci o hitnim slučajevima usled upotrebe droge potiču od Klinike za urgentnu i kliničku toksikologiju Nacionalnog centra za kontrolu trovanja Vojno medicinske akademije. Tokom 2014. godine u odeljenju je lečeno ukupno 312 klijenata zbog predoziranja. Osam od 10 klijenata koji su lečeni bilo je starosti 19-40 godina i u istoj proporciji su bili muškog pola. Više od polovine lečenih klijenata je zbrinuto zbog predoziranja heroinom (54.5%) i većina je bila starija od 30 godina. Približno četiri od 10 klijenata je imalo blago trovanje. Ukupno 50 klijenata (16%) je primljeno zbog upotrebe kanabisa, i ovi klijenti su bili mlađi od korisnika opioida, jer je polovina bila starosti 20-24 godina. Kod predoziranja stimulansima, klijenti su najčešće lečeni usled predoziranja amfetaminima (18 slučajeva), zatim kokainom (13 slučajeva) i MDMA (11 slučajeva).

Smrtni slučajevi izazvani drogama se mogu direktno povezati sa upotrebom droga (npr. trovanja ili predoziranja). Prema podacima nacionalnog Zavoda za statistiku, 2015. godine je zabeležen 41 smrtni slučaj izazvan upotrebom droga, što pokazuje trend smanjenja smrtnih slučaja izazvanih upotrebom droga u Srbiji od 2009. godine (2009. godine, 119 smrtnih slučajeva; 2010. godine, 75; 2011, 39; 2012, 50; 2013, 65; 2014, 52). U 2015. godini, 18 smrtnih slučajeva je bilo povezano sa opioidima. Skoro polovina smrtnih slučajeva je bila u starosnoj grupi 25-34 godine. U proseku, godina smrti je bila 33.2 za muškarce i 32.5 za žene. Većina preminulih su bili muškog pola.

Srbija se nalazi na balkanskoj ruti trgovine drogama, koja se koristi za krijumčarenje svih ilegalnih psihoaktivnih supstanci od istoka ka zapadu ili u obrnutom smeru. Kanabis je najčešće zaplenjivana ilegalna droga u zemlji. Kanabis se krijumčari kroz Srbiju, a deo te droge ostaje za domaće tržište. U prethodnim godinama prijavljena je domaća proizvodnja biljnog kanabisa u prirodnim uslovima i takozvanog skanka u veštačkim uslovima. Centralna balkanska ruta se koristi za krijumčarenje heroina; ipak, ova aktivnost je u opadanju i pojavljuju se nove rute i oblici krijumčarenja heroina, kao što su transport preko mora i preorijentisanje organizovanih kriminalnih grupa na krijumčarenje kokaina. Iz ovih razloga, heroin koji ulazi u Srbiju je sve češće namenjen snabdevanju lokalnog tržišta.

Kokain se obično krijumčari u malim količinama, uglavnom za potrebe lokalnog tržišta, iz zapadnih evropskih zemlja, od stane kurira koji prenose drogu u telu (body-packers) iz zemalja Južne Amerike, kao i putem poštanskih pošiljki.

Prethodnih godina je u Srbiji primećen porast prevalencije sintetičkih stimulansa i takođe NPS i njihovih komponenti. Za neke od njih se veruje da se proizvode u kuhinjskim laboratorijama u zemlji. Tokom 2013. godine je otkrivena i razmontirana ilegalna laboratorija za proizvodnju metakvalona. Upotreba sintetičkih droga se uglavnom dešava u noćnim klubovima i na velikim muzičkim festivalima.

U 2015. godini je kroz 6419 zaplena droga zaplenjeno 1.3 tone biljnog kanabisa,11 kg kanabis smole, 97 kg heroina, 26 kg amfetamina i 6 kg (6 287 pilula) MDMA.

Podaci o čistoći i cenama zaplenjenih supstanci su oskudni. Dostupne informacije sugerišu da je heroin koji je zaplenjen na graničnim prelazima velike čistoće. Kanabis biljka se na maloprodajnom nivou obično kupuje u količinama od 0.5 kg do 1 kg, po ceni od 1000 do 1500 evra po kilogramu. Skank se obično prodaje u malim paketima od 0.2 do 0.3 g po ceni od 8-10 evra, dok cena za jedan kilogram varira od 3000-4000 evra. Cena kilograma heroina je od 19000- 22000 evra, dok je maloprodajna cena na uličnom nivou za gram od 20-25 evra. Sintetičke psihoaktivne supstance su obično jeftinije; cena tablete MDMA je 3-5 evra u Beogradu i Novom Sadu, ali u manjim gradovima cena može da poraste i do 10 evra. Cena kilograma amfetamina je oko 3000 evra. Cena kokaina varira od 40 000 do 50 000 za kilogram, ili od 80-100 evra za gram na maloprodajnom nivou.

Iz prikazanih podataka koji ukazuju na trenutnu situaciju u oblasti psihoaktivnih supstanci, proističe potreba za formiranjem službe koja bi se na nacionalnom nivou bavila praćenjem situacije u oblasti psihoaktivnih supstanci. Trenutno ne postoji propis koji definiše osnivanje ovakve službe, zbog čijeg se nepostojanja uočeni problemi teško rešavaju. Naime, neophodno je sagledati potrebu za prikupljanjem podataka vezanim za potražnju i ponudu psihoaktivnih supstanci i u skladu sa dobijenom nalaizom predložiti mere za efikasnu nacionalnu politiku o psihoaktivnim supstancama. Predloženim izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama predviđeno je osnivanje Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga, čiji je cilj praćenje stanja u oblasti psihokativnih supstanci u Republici Srbiji, i u skladu sa analizom stanja na osnovu dobijenih podataka, predlaganje efikasnih mera za smanjenje štetnih posledica izazvanih zloupotrebom psihokativnih supstanci.

Glavni problem je u nepostojanju nacionalnog sistema za prikupljanje podataka u vezi sa ponudom i potražnjom droga u Republici Srbiji. Podaci koji su od velikog značaja u potražnji droga su vezani za epidemiološke indikatore koji su u vezi sa brojem lečenih zavisnika, mortalitetom, infektivnim bolestima (HIV, hepatitis B i C), intravenskom upotrebom droge i predoziranjem. Ovi podaci mogu da ukažu na trendove u ponašanju korisnika psihoaktivnih supstanci, a na osnovu trendova neophodno je planirati preventivne programe koji su najefikasniji u merama za sprečavanje zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Posledice koje se vezuju za problem nepostojanja sistema za prikupljanje podataka su u neadekvatnom sagledavanju obima problema, programa koji se sprovode u oblasti prevencije i lečenja zavisnika, mortalitetu i infektivnim bolestima povezanim sa upotrebom psihoaktivnih supstanci, broju intoksikacija i predoziranja. Kao ključna posledica neadekvatnog sagledavanja obima problema je nemogućnost da se predlože efikasne mere koje će unaprediti programe za prevenciju i lečenje zavisnika od psihoaktivnih supstanci.

Podjednako je važno i sagledavanje situacije u oblasti ponude droga. Nemogućnost sagledavanja problema o trendovima zaplene droge, vrsti i čistoći droge, krivičnim delima povezanim sa drogom ima za posledicu nemogućnost praćenja trendova na tržištu droge, dostupnost droge na ulici i na osnovu toga efikasne mere za smanjenje ponude droga, posebno među mlađom pouplacijom koja sve češće eksperimentiše sa novim psihoaktivnim supstancama.

Od izuzetnog značaja je usopstavljanje Sistema za rano upozoravanje o novim psihoaktivnim supstancama. Na tržištu je sve veći broj ovih supstanci, a mogu se lako nabaviti i putem interneta. Ove supstance se ne nalaze na Listi psihoaktivvnih kontrolisanih supstanci, zbog čega je njihovu pojavu teško pratiti. Obzirom da su nove psihoaktivne supstance sintetičkog porekla, lako se proizvode u ilegalnim laboratorijama i cena im je niska, posledice korišćenja ovih supstanci su u ne malom broju fatalne.

Postoji veliki značaj da se uzorci zaplenjene droge mogu preneti preko granica države u cilju međunarodnih krivičnih istraga. Obzirom na nepostojanje službe za prenos uzoraka zaplenjene droge, posledica je ograničena mogućnost uključivanja u međunarodne postupke u vezi sa zaplenom droge.

Pitanje uzorkovanja, načina čuvanja i skladištenja psihoaktivnih supstanci je od ključnog značaja za efikasno postupanje sa oduzetim supstancama. Urdebom o uništavanju oduzetih psihoaktivnih supstanci regulisano je pitanje uništavanja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci. Međutim, nepostojanje propisa koji uređuje skladištenje psihoaktivnih supstanci ima za posledicu ugroženu bezbednost u prostorijama gde se nalaze oduzete psihoaktivne kontrolisane supstance, ali i opasnost po zdravlje službenika koji dolaze u kontakt sa neadekvatno skladištenim psihoaktivnim supstancama.

2. Ciljevi koji se donošenjem zakona postižu

Donošenjem ovog zakona postići će se sledeći ciljevi:

Uvođenjem uslova koji bi omogućili funkcionisanje nacionalnog sistema za prikupljanje podataka o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, postići će se sagledavanje situacije u oblasti potražnje (prevencije i lečenja zavisnika). Polazna vrednost na kojoj se bazira ciljna vrednost može se postaviti na osnovu pojedinačnih podataka kojima raspolažu ustanove i institucije koje se bave programima za smanjenje potražnje. Obzirom da do sada nije sprovedena evaluacija preventivnih programa koji su ranije sprovedeni u pojedinačnim ustanovama, ne možemo sa sigurnošću utvrditi polaznu vrednost. Možemo se pozvati na ESPAD istraživanja koja su još 2011. godine sprovedena na učenicima od 16 godina i na osnovu kojih je evidentirano da oko 7% učenika koristi marihuanu, a u značajno manjem procentu ostale psihoaktivne supstance i postaviti da ciljna vrednost nakon dve godine od uvođenja preventivnog programa za mlade bude smanjena za 2% u odnosu na poslednje rezultate. Polazna vrednost za broj smrtnih slučajeva povezanih sa upotrebom psihoativnih supstanci je oko 50 umrlih godišnje. Ciljna vrednost bi bila ispunjena ako bi se nakon preduzetih mera ova vrednost smanjila za 10% na godišnjem nivou. Polazna vrednost za broj lečenih zavisnika ne može se sa sigurnošću utvrditi jer trenutno ne postoji sistem za prikupljanje podataka na nacionalnom nivou. U vezi sa tim, ne raspolažemo sa informacijama o programima koji se sprovode u okviru lečenja. Ciljna vrednost bi mogla da bude uvođenje novih programa za lečenje koji podrazumevaju psihosocijalnu terapiju i rehabilitaciju zavisnika.

Uvođenjem Sistema za rano upozoravanje o novim psihoaktivnim supstancama, postiže se cilj koji je u direktnoj vezi sa stavljanjem novih psihoaktivnih supstanci pod zakonsku kontrolu, kao i procena rizika od upotrebe novih psihoaktivnih supstanci. Konačni cilj je informisanje svih subjekata (zdravstva, policije, uprave carina, škola, organizacija civilnog društva) u Republici Srbiji o pojavi novih psihoaktivnih supstanci i merama za smanjenje štetnih posledica izazvanih upotrebom novih supstanci.

Uspostavljanjem nacionalne kontakt tačke za prenos uzoraka zaplenjene droge, postiže se efikasna koordinacija u oblasti krivičnih istraga na međunarodnom nivou.

Obezbeđivanjem zakonskog okvira za uzorkovanje i skladištenje oduzetih psihoaktivnih supstanci, postiže se krajnji cilj koji se odnosi kako na bezbednost u vezi sa čuvanjem zaplenjenih supstanci, tako i na zaštitu zdravlja i životne sredine.

3. Druga mogućnost za rešavanje problema

Imajući u vidu činjenicu da je od donošenja Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama ("Službeni glasnik RS", br. 99/2010), proteklo osam godina, i da se pojavila potreba za drugačijim sistemskim rešenjima u odnosu na osnovni zakon, a koje su proistekle iz potrebe za usklađivanjem sa EU propisima, nije postojala mogućnost da se problemi koji se rešavaju ovim zakonom urede na drugačiji način od donošenja zakona o izmenama i dopunama zakona obzirom da su ova pitanja uređena Zakonom pa je njihova izmena jedino moguća izmenama i dopunama tog propisa čime će se obezbediti donošenje pravnog okvira za donošelje podzakonskih propisa koji će bliže odrediti način funkcionisanja novih institucija koje se uvode ovim izmenama i dopunama.

Pored toga u procesu harmonizacije sa EU propisima, kao i u vezi sa aktivnostima zadatim u Akcionom planu za Poglavlje 24 - Pravda, sloboda, bezbednost, Republika Srbija je u obavezi da ispuni obaveze u vezi sa predloženim rešenjima u Predlogu zakona. Time će se obezbediti da se podaci prate u skladu sa evropskim protoklima, kao i da budu uporedivi sa zemljama EU.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje za rešavanje problema

Obzirom da postojećim propisima nije predviđeno osnivanje pomenutih jedinica, donošenjem zakona steći će se mogućnost da se na nov i efikasan način postigne koordinacija sa svim institucijama u čijoj je nadležnosti sprovođenje programa za smanjenje potražnje i ponude psihoaktivnih supstanci. Informacije o situaciji u oblasti droga na nacionalnom nivou, kojima će raspolagati Centar za monitoring droga imaće pozitivne efekte koji će se ogledati u kontinuiranom unapređenju mera, kako u oblasti prevencije, lečenja i rehabilitacije, tako i u oblasti procene rizika od pojave novih      psihoaktivnih supstanci i mera           potrebnih za efikasno smanjenje ponude psihoaktivnih supstanci. U cilju jasno definisane uloge svih relevantnih institucija doneće se posebni protokoli koji će definisati način saradnje.

5. Na koga će i kako će uticati predložena rešenja

Rešenja predložena ovim zakonom uticaće na sve relevantne institucije i ustanove koje su nadležne za psihoaktivne kontrolisane supstance. Imajući u vidu da efikasno smanjenje štetnih posledica zloupotrebe droga zahteva koordinisan multidisciplinarni pristup svih nadležnih institucija, potrebno je obezbediti uslove koji će omogućiti što bolju saradnju među ministarstvima nadležnim za: zdravlje, prosvetu, unutrašnje poslove, rad, odbranu, omladinu i sport, kulturu, pravdu, poljoprivredu, državne uprave i lokalne samouprave, finansija – Uprava carina, i organizacijama, institutima i zavodima nadležnim za poslove javnog zdravlja i drugim zainteresovanim organizacijama. Uspostavljanjem dobre saradnje među pomenutim ministarstvima obezbediće se dobar kvalitet podataka o ponudi i potražnji psihoaktivnih supstanci na nacionalnom nivou i omogućiti sprovođenje efikasnih mera za smanjenje štetnih posledica zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.

Predloženim zakonskim rešenjem na nov način se uređuje sistem za praćenje situacije o psihoaktivnim supstancama. Naime, predviđa se koordinisan rad svih relevantnih institucija u prikupljanju i analizi podataka o psihoaktivnim supstancama, kao i predlaganje mera za efikasno sprečavanje štetnih posledica zloupotrebe ovih supstanci.

Centar za monitoring droga će na osnovu analize prikupljenih podataka, na pravi način sagledati potrebe koje se odnose na unapređenje programa prevencije, lečenja i rehabilitacije. Obezbediće se uslovi za evaluaciju ovih programa, i na taj način primenjivati programi koji pokazuju efikasan rezultat u oblasti prevencije, lečenja i rehabilitacije zavisnika.

Sistem za rano upozoravanje obezbediće efikasan i brz mehanizam razmene informacija, kako unutar Republike Srbije, tako i na međunarodnom nivou. U vezi sa tim, obezbediće se uslovi za efikasno donošenje mera za smanjenje štetnih posledica od upotrebe novih supstanci, posebno u školama, zdravstvenim ustanovama, ustanovama za izvršenje zatvorskih sankcija, kao i efikasniju kontrolu njihove zloupotrebe od strane policije, sudstva i tužilaštva.

Služba za prenos zaplenjenih supstanci obezbediće uslove za efikasno rešavanje pitanja istraga i van teritorije Republike Srbije.

Obezbeđivanje uslova za uzorkovanje i skladištenje oduzetih psihokativnih supstanci uticaće na sve subjekte koji predlažu mere za sprovođenje ovih aktivnosti, kao i predlaganje uslova za realizaciju ovih zadataka.

6. Troškovi koje će primena Zakona izazvati kod građana i privrede, posebno malih i srednjih preduzeća

Predložena rešenja u izmenama i dopunama zakona neće stvoriti dodatne troškove građanima, privredi i malim i srednjim preduzećima, odnosno troškovi koji će nastati primenom rešenja predviđenih ovom zakonom već postoje, samo su promenjeni načini na koji se sprovode ove aktivnosti.

Za primenu ovog zakona obezbeđena su sredstva u budžetu Republike Srbije za 2018. godinu, na razdelu 27 - Ministarstvo zdravlja, Program 1801 - Uređenje i nadzor u oblasti zdravstva, Programska aktivnost 0004 - Nadzor u oblasti lekova i medicinskih sredstava i kontrolisanih psihoaktivnih supstanci i prekursora, ekonomska klasifikacija 411 - Plate, dodaci i naknade zaposlenih (zarade), u iznosu od 21.669.000 dinara, ekonomska klasifikacija 412 - Socijalni doprinosi na teret poslodavca u iznosu od 3.878.000 dinara.

U toku 2019. godine potrebno je zaposliti 2 izvršioca, u zvanju mlađeg savetnika. Zapošljavanje 2 izvršioca u 2019. godini planirano je novim Pravilnikom o unutrašnjim uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Ministarstvu zdravlja (postupak izrade u toku). Za 2 nova zaposlena, potrebno je obezbediti dodatna sredstva u budžetu za 2019. godinu, u okviru Programa 1801- Uređenje i nadzor u oblasti zdravstva, Programska aktivnost 0004 - Nadzor u oblasti lekova i medicinskih sredstava i kontrolisanih psihoaktivnih supstanci i prekursora, ekonomska klasifikacija 411 - Plate, dodaci i naknade zaposlenih (zarade), u iznosu od 1.250.000 dinara, ekonomska klasifikacija 412 - Socijalni doprinosi na teret poslodavca u iznosu od 225.000 dinara. Ova sredstva će se obezbediti u okviru limita koje odredi Ministarstvo finansija za 2019. i naredne dve godine.

Za edukaciju državnih službenika u vezi sa novim poslovima koji prističu iz zakona, u cilju sprovođenja zakona, koristiće se opredeljena sredstva prema planu održivog budžeta Ministarstva, uz podršku raspoloživih EU projekata.

7. Da li pozitivni efekti opravdavaju troškove

Ovim izmenama i dopunama zakona stvaraju se mogućnosti za dalje unapređenje rada svih institucija nadležnih za psihoaktivne supstance, kao i drugih pravnih lica koja se bave psihoaktivnim supstancama.

Pozitivni efekti će se odraziti na sve subjekte koji se bave pitanjima smanjenja potražnje i ponude psihoaktivnih supstanci. Pre svega, pozitivni efekti će se odraziti na unapređenje programa za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju zavisnika, smanjiće se štetni efekti povećane zloupotrebe novih psihoaktivnih supstanci, a takođe i mere u vezi sa aktivnostima koje se odnose na uzorkovanje i bezbedno skladištenje oduzetih psihoaktivnih supstanci.

Uspostavljanjem Centra za monitoring droga obezbediće se sagledavanje sitaucije u oblasti ponude i potražnje psihoaktivnih supstanci. Na osnovu analize stanja, doneće se mere i programi koji će unaprediti program prevencije, lečenja i rehabilitacije, što će direktno uticati na smanjenje rizika od upotrebe psihoaktivnih supstanci, efikasnije i jeftinije lečenje zavisnika, pružanje psihosocijalne podrške u smislu za uključivanja u zajednicu nakon završenog lečenja, što će značajno smanjiti troškove socijalne zaštite, stope kriminaliteta i poboljšati kvalitet života zavisnika i njihovih porodica.

Sistem za rano upozoravanje obezbediće efikasnu identifikaciju i kontrolu novih supstanci, procenu rizika i pravovremeno reagovanje u slučaju njihove pojave, pre svega u cilju zaštite zdravlja korisinika i njihove bezbednosti.

Služba za prenos i analizu uzoraka zaplenjenih psihoaktivnih supstanci će kao pozitivan efekat imati efikasniju kontrolu zloupotrebe i pomoći krivičnim istragama i van teritorije Republike Srbije.

Obezbeđivanje uslova za uzorkovanje i skladištenje oduzetih psihoaktivnih supstanci imaće pozitivan efekat na povećanu bezbednost koja se odnosi na čuvanje oduzetih supstanci, kao i na zaštitu zdravlja i životne sredine od posledica štetnog dejstva psihoaktivnih supstanci.

8. Da li akt stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju

Ovim izmenama i dopunama zakona stvaraju se mogućnosti za dalje unapređenje rada svih institucija nadležnih za psihoaktivne supstance, kao i drugih pravnih lica koja se bave psihoaktivnim supstancama.

9. Da li su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove

Ministarstvo zdravlja je sprovelo javnu raspravu u periodu od 26. decembra 2016. godine do 20. januara 2017. godine, za predstavnike državnih organa, javnih službi, predstavnike zdravstvenih ustanova, stručnu javnost i druge zainteresovane učesnike, a tekst Predloga bio je postavljen na sajtu Ministarstva zdravlja, www.zdravlje.gov.rs.

U toku trajanja javne rasprave organizovane su tri prezentacije Predloga zakona, i to:

  • Beograd, 26. decembra 2016. godine, u periodu od 10:00 do 14:00 časova, u prostorijama Privredne komore Srbije, Beograd, Resavska 13-15 –sala 2 u prizemlju;
  • Novi Sad, 10. januara 2017. godine, u periodu od 10:00 do 14:00 časova, u velikoj sali Skupštine AP Vojvodine, službeni ulaz, Banovinski prolaz, Novi Sad;
  • Kragujevac, 18. januara 2017. godine, u periodu od 10:00 do 13:00 časova, u Skupštinskoj sali Grada Kragujevca, Kragujevac, Trg Slobode 3.

U toku javne rasprave svim učesnicima je predstavljen Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, nakon čega je sprovedena diskusija u vezi predloga, primedbi i sugestija koje su date na gore pomenuti Predlog. Dogovoreno je da se svi predlozi, primedbe, sugestije dostave u pismenoj formi u zaključkom propisanom roku.

Najveći broj pristiglih primedbi odnosi se na odredbe kojima se uređuje uzgoj industrijske konoplje i primena kanabisa u medicinske svrhe. Predlozi koji se odnose na uzgoj konoplje su prihvaćeni, imajući u vidu da je važećim Zakonom o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama već određen dozvoljen procenat THC u biljci, zbog čega smo bili saglasni da ne treba novim zakonskim rešenjem smanjiti procenat THC u industrijskoj konoplji, kako privreda ne bi imala posledice koje bi proistekle iz smanjene mogućnosti za uzgoj sorti koje se već niz godina uzgajaju u Republici Srbiji. Nisu prihvaćeni predlozi za legalizaciju ulja kanabisa u medicinske svrhe, obzirom da je stav stručne javnosti da ne postoje kliničke studije na ljudima koje bi potvrdile ove stavove, kao i na činjenicu da postoje registrovani lekovi na bazi kanabisa, zbog čega nema osnova uvoditi legalizaciju ulja kanabisa za medicinsku upotrebu.

10. Koje će mere biti preduzete da bi se ostvarili razlozi donošenja zakona   

Nadležni organi i organizacije u cilju sprovođenja zakona, kako bi se obezbedila puna primena istog, sprovodiće sledeće mere i aktivnosti:

Regulatorne: U cilju realizacije svih obaveza koje proističu iz zakona, Vlada Republike Srbije će doneti propis kojim se bliže određuje način čuvanja oduzetih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, njihovo skladištenje, uzorkovanje i uništavanje, u roku od 12 meseci nakon donošenja zakona, obzirom da je potrebno sprovesti procenu kapaciteta za skladištenje oduzetih psihaoktivnih supstanci. Pored toga Ministarstvo zdravlja će uz saglasnost Ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove doneti propis kojim se bliže uređuju uslovi u pogledu prostora, opreme i kadra koje moraju da ispunjavaju ovlašćene laboratorije. Ministarstvo zdravlja će u roku od 12 meseci nakon usvajanja zakona doneti sve protokole o saradnji sa ostalim organima i organizacijama, kako bi se obezbedilo efikasno prikupljanje podataka u skladu sa EU protokolima.

Institucionalno upravljačke: Obzirom da će se izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama obezbediti pravni okvir za osnivanje Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga i Sistema za rano upozoravanje o novim psihoaktivnim supstancama u Ministarstvu zdravlja će se u Centru za monitoring droga i zavisnosti od droga primiti dva nova izvršioca u zvanju mlađeg savetnika, obzirom da se trenutno na poslovima Ministarstva zdravlja koja se bave pitanjem analize stanja u oblasti droga nalazi jedan izvršilac u zvanju savetnika.

Aktivnosti koje se odnose na unapređenje međuinstitucionalne saradnje i koordinacije će se odvijati putem organizovanja nacionalnih seminara, edukacija i sastanaka na kojima će se razmenjivati iskustva sa drugim institucijama i donositi zajednički akcioni planovi za određene aktivnosti u oblasti smanjenja potražnje i ponude psihoaktivnih supstanci.

U cilju sprovođenja EU direktive koja se odnosi na određivanje Nacionalne kontakt tačke za prenos i analizu zaplenjene droge u Ministarstvu unutrašnjih poslova, nije neophodno menjati organizacionu strukturu, niti menjati broj zaposlenih. Neophodno je odrediti osobu u okviru postojećih organizacionih i kadrovskih kapaciteta koja će biti zadužena za sprovođenje ove obaveze.

Neregulatorne mere: Radi stalnog unapređenja kapaciteta za sprovođenje aktivnosti u oblasti praćenja situacije u oblasti psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, sprovodiće se niz informacionih i obrazovnih kampanja i edukacija službenika zaposlenih u organizacijama koje su uključene u saradnju u oblasti psihoaktivnih supstanci.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 12.07.2018.