Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PODZAKONSKA REGULATIVA U OBLASTI UPRAVLJANJA OTPADNIM VODAMA: Privedni subjekti će imati obavezu da vrše adekvatan monitoring otpadnih voda iz industrijskih postrojenja sprovodeći zadata merenja u kontinuitetu. Moraće, da na propisan način o stanju i sadržaju otpadnih voda redovno obaveštavaju Agenciju za zaštitu životne sredine


Na stručnom skupu "Novi pristup u zaštiti voda u Republici Srbiji", koji je nadavno održan u Privrednoj komori Beograda, predstavljena je nova regulativa u ovoj oblasti, koja donosi i nove obaveze privredi.

Na skupu, koji su organizovali Privredna komora Beograda i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, rečeno je da novi pravilnici i uredbe uvode monitoring otpadnih voda i mnogo ozbiljnije nego do sada suočavanje sa zadacima, koje pred zemlje kandidate postavlja Evropska unija.

Otvarajući skup, izvršni direktor Privredne komore Beograda, Svetozar Krstić rekao je da je ovo važna tema, jer voda spada u resurse kojima Srbija nije bogata, te da se takav odnos mora menjati u procesu pregovaranja o pristupanju Srbije EU

On je podsetio da je Poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, veoma zahtevno i da se obaveze mere milijardama evra. Pred nama je obaveza da zavedemo red i kontrolu zagađivača i počnemo da primenjujemo nove standarde EU, istakao je Krstić.

Šef Odseka za zaštitu voda u Ministarstvu poljoprivrede i životne sredine, Dušanka Stanojević predstavila je nova podzakonska akta koja prate Zakon o vodama ("Sl. glasnik RS", br. 30/2010 i 93/2012). Iako je ovaj Zakon donet 2010. godine i već se priprema novi, dva podzakonska akta, od ukupno četiri kojima se zaokružuje ova regulativa, doneta su tek ove godine.

To je Uredba o izmenama i dopunama uredbe o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje ("Sl. glasnik RS", br. 1/2016) i Pravilnik o načinu i uslovima za merenje količine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda i sadržini izveštaja o izvršenim merenjima ("Sl. glasnik RS", br. 33/2016).

Ova akta sadrže veoma jednostvane zadatke, ali teške za izvršenje, navela je Stanojević. Ona je objasnila da će privedni subjekti od sada imati obavezu da vrše adekvatan monitoring otpadnih voda iz industrijskih postrojenja sprovodeći zadata merenja u kontinuitetu. Moraće, takođe, da na zakonom propisan način o stanju i sadržaju otpadnih voda redovno obaveštavaju Agenciju za zaštitu životne sredine, navela je Stanojević.

Svaka društveno odgovorna kompanija morala bi odmah da počne da primenjuje ove zakonske odredbe i na taj način doprinese boljoj zaštiti životne sredine, rekao je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, Božo Dalmacija.

On je istakao da je uloga Privredne komore Beograda da ohrabri proizvođače i operatere, koji emituju otpadne vode, jer na taj način mogu bolje i da sagledaju situaciju u svojoj kompaniji. Ako rade na dobar način i prate rad fabrike onda će znati da li neko štedi vodu ili pravi više otpadnih voda nego što treba i time će uštedeti energiju i sirovine i ostvariti veće ukupne uštede u poslovanju.

"U Srbiji je veoma nepovoljna situacija jer se prečišćava do 10 odsto otpadnih voda i zato imamo čest pomor riba, naročitio leti. Moramo mnogo da ulažemo u sisteme za prečišćavanje, pre svega vode za piće, što su velika sredstva", rekao je Dalmacija. On je objasnio da su zato dati malo duži rokovi za dostizanje graničnih vrednosti, kako bi ljudi mogli da se pripreme za onaj stepen otpadnih voda kakav je u razvijenim zemljama. Mađari već sada prečišćavaju preko 60 odsto otpadnih voda, Austrijanci ptreko 90 odsto, Nemci skoro 100 odsto, a mi smo za sada skoro gori od Albanije, zato što je Tirana već napravila postrojenje za prečišćavanje voda, naglasio je Dalmacija.

On je naveo da je rok za dostizanje graničnih vrednosti emisije zagađujućih materijala u vodu u Srbiji 2025. za industriju, a za komunalne otpadne vode je 2040. godina. Potrebno nam je stvarno više od 20 godina da napravimo postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Koliko je samo potrebno da Beograd napravi takva postrojenja, a nema ih ni Novi Sad ni Niš, niko u Srbiji nema takva komunalna postrojenja, istakao je Dalmacija.

On je ukazao da se industrija tera da to malo brže uradi zato što je jednostavno u pitanju manja količina vode, manje košta i može se brže uraditi. Rok za praćenja već je stupio na snagu i svi koji zagađuju životnu sredinu moraju, već sad, da prate kvalitet vode i da smanje količinu zagađujućih materija, bar u procesu proizvodnje, a onda kasnije da tačno znaju kakvo postrojenje po obimu treba da naprave i za koju količinu vode. Monitoring je jako bitan jer služi i za dobijanje podataka za projektovanje prečistača i uopšte upravljanje otpadnim vodama, ocenio je Dalmacija.

Izvor: Vebsajt Privredna komora Beograda, 10.06.2016.
Naslov: Redakcija