Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O POPISU STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA 2021. GODINE - Tekst propisa


I. UVODNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se priprema, organizacija i sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine u Republici Srbiji (u daljem tekstu: Popis), period popisivanja, način prikupljanja podataka, jedinice koje se obuhvataju Popisom, sadržaj Popisa, obaveze državnih i drugih organa i organizacija u pripremi, organizaciji i sprovođenju Popisa, finansiranje Popisa, dužnosti lica koja obavljaju poslove u vezi sa Popisom, dužnosti lica koja se obuhvataju Popisom, objavljivanje popisnih rezultata i upotreba i zaštita podataka prikupljenih u Popisu.

Značenje pojedinih izraza

Član 2.

Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

1) popisivanje je pojedinačno i sveobuhvatno prikupljanje podataka o licima, domaćinstvima i stanovima koje država organizuje u jednakim vremenskim intervalima, najčešće na svakih deset godina;

2) kontrola kvaliteta podataka prikupljenih popisom je statističko istraživanje koje se sprovodi neposredno nakon završetka popisivanja, u cilju provere obuhvata i kvaliteta podataka prikupljenih u popisu;

3) popisni krug je najmanja prostorna jedinica o kojoj se vode podaci u Registru prostornih jedinica i koja se formira za potrebe popisa, radi preciznog raspoređivanja popisivača na terenu i obezbeđivanja potpunog obuhvata popisnih jedinica;

4) popisivač je lice koje je ovlašćeno da na terenu prikuplja podatke neposredno od lica koja se popisuju;

5) instruktor je lice koje je ovlašćeno da obučava popisivače i da prati i kontroliše njihov rad tokom terenskog prikupljanja podataka;

6) prebivalište je mesto u kojem se građanin nastanio sa namerom da u njemu stalno živi;

7) boravište je mesto u kojem građanin privremeno boravi;

8) stranac je lice koje nema državljanstvo Republike Srbije, bilo da je strani državljanin ili lice bez državljanstva;

9) administrativni izvori jesu službene evidencije koje vode državni organi;

10)       digitalni ortofoto je georeferencirana digitalna slika dela površine zemlje, određenih dimenzija, koja ima karakteristike ortogonalne projekcije.

Svi izrazi u ovom zakonu odnose se podjednako na lica muškog i ženskog pola, bez obzira na to u kojem su gramatičkom rodu izraženi.

II. SPROVOĐENjE POPISA

Period i način popisivanja

Član 3.

Popisivanje se sprovodi od 1. do 30. aprila 2021. godine.

Neposredno po završetku popisivanja, vrši se kontrola kvaliteta podataka prikupljenih Popisom ponovnim popisivanjem u izabranim popisnim krugovima.

Popisivanje i kontrola kvaliteta podataka prikupljenih Popisom sprovode se prema stanju na dan 31. marta 2021. godine u 24.00 sata.

Podatke prikupljaju popisivači neposredno od građana, metodom intervjua.

Jedinice koje se obuhvataju Popisom

Član 4.

Popisom se obuhvataju:

1) državljani Republike Srbije sa prebivalištem ili boravištem u Republici Srbiji;

2) državljani Republike Srbije sa privremenim boravištem u inostranstvu;

3) stalno nastanjeni stranci, stranci kojima je odobren privremeni boravak u Republici Srbiji, tražioci azila i lica kojima je odobreno pravo na azil ili privremena zaštita, kao i lica sa izbegličkim statusom;

4) domaćinstva;

5) stanovi i druge nastanjene prostorije.

Jedinice koje se ne obuhvataju Popisom

Član 5.

Popisom se ne obuhvataju diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava u Republici Srbiji, predstavnici međunarodnih organizacija i tela, kao ni članovi njihovih porodica koji sa njima borave u Republici Srbiji.

Popisom se ne obuhvataju stanovi u vlasništvu stranih država u kojima stanuje strano diplomatsko ili vojno osoblje.

Podaci o licima

Član 6.

U Popisu se prikupljaju sledeći podaci o licima: ime i prezime, ime jednog roditelja, pol, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana, državljanstvo, mesto rođenja, mesto iz kojeg se lice doselilo, datum i razlog doseljenja, period boravka u inostranstvu, naziv države i razlog doseljenja/povratka u Republiku Srbiju, bračni status, da li lice živi u vanbračnoj zajednici, broj živorođene dece i godine njihovog rođenja, nacionalna pripadnost, maternji jezik, veroispovest, najviše stečeno obrazovanje, pohađanje škole, mesto školovanja, pismenost, ekonomska aktivnost, zanimanje, delatnost, status zaposlenog lica, mesto rada i funkcionalna sposobnost lica za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Pored podataka iz stava 1. ovog člana, o odsutnim članovima domaćinstva prikupljaju se sledeći podaci: razlog i dužina odsustva, mesto boravka i učestalost vraćanja u mesto stalnog stanovanja, dok se o licima koja su privremeno prisutna u mestu popisa prikupljaju sledeći podaci: razlog i dužina prisustva, mesto stalnog stanovanja i učestalost vraćanja u mesto stalnog stanovanja.

Podaci o domaćinstvima

Član 7.

U Popisu se prikupljaju sledeći podaci o domaćinstvima: adresa stanovanja, ukupan broj članova domaćinstva, srodnički i porodični sastav, osnov po kome domaćinstvo koristi stan u kojem se popisuje i da li se članovi domaćinstva bave sopstvenom poljoprivrednom proizvodnjom.

Podaci o stanovima i drugim nastanjenim prostorijama

Član 8.

U Popisu se prikupljaju sledeći podaci o stanovima i drugim nastanjenim prostorijama: vrsta stambenog prostora, korišćenje stana, oblik svojine, površina stana, broj soba, opremljenost instalacijama i pomoćnim prostorijama, vrsta energenta koji se koristi za grejanje, sprat na kojem se stan nalazi, kao i podaci o osnovnim karakteristikama zgrade u kojoj se stan nalazi.

III. OBAVEZE DRŽAVNIH I DRUGIH ORGANA I ORGANIZACIJA U PRIPREMAMA, ORGANIZACIJI I SPROVOĐENJU POPISA

Organi za sprovođenje Popisa

Član 9.

Popis priprema, organizuje i sprovodi Republički zavod za statistiku.

Određene poslove pripreme, organizacije i sprovođenja Popisa na teritoriji opština, gradova i Grada Beograda Republički zavod za statistiku obavlja preko popisnih komisija, u skladu sa ovim zakonom.

U pripremi, organizaciji i sprovođenju Popisa, u okviru svoje nadležnosti, učestvuju i:

−  ministarstva i posebne organizacije,

−  jedinice lokalne samouprave, i

−  drugi organi, organizacije i institucije.

Republički zavod za statistiku

Član 10.

Republički zavod za statistiku obavlja sledeće poslove: stara se o blagovremenom i potpunom sprovođenju ovog zakona; definiše međunarodno uporedivu metodologiju Popisa; propisuje sadržaj popisnih upitnika u skladu sa nacionalnim potrebama i međunarodnim obavezama; izrađuje upitnike, uputstva i druge metodološke i organizacione instrumente Popisa; sarađuje sa ministarstvima, posebnim organizacijama, jedinicama lokalne samouprave i drugim organima, organizacijama i institucijama, koordinira zajedničke aktivnosti u vezi sa pripremom, organizacijom i sprovođenjem Popisa i, u skladu sa ovim zakonom, daje instrukcije, pruža stručnu pomoć i traži izveštaje o realizaciji popisnih aktivnosti; obezbeđuje potpuno, tačno i pravovremeno obaveštavanje stanovništva o značaju i ciljevima Popisa i načinu i vremenu njegovog sprovođenja; formira popisne komisije u opštinama, gradovima i Gradu Beogradu i definiše njihove obaveze; dostavlja popisnim komisijama metodološka i organizaciona uputstva, kao i opremu za terensko prikupljanje podataka; raspoređuje i prenosi finansijska sredstva popisnim komisijama; izrađuje finansijska uputstva o korišćenju sredstava namenjenih za sprovođenje Popisa i kontroliše upotrebu finansijskih sredstava; definiše kriterijume i procedure za izbor neposrednih učesnika u Popisu; sprovodi stručnu obuku i organizuje i koordinira instruktaže neposrednih učesnika u Popisu; izdaje propisana ovlašćenja za rad u Popisu; organizuje terensko prikupljanje podataka i kontrolu kvaliteta podataka prikupljenih Popisom; obrađuje i analizira podatke; objavljuje popisne rezultate; arhivira popisnu građu i obezbeđuje zaštitu podataka u skladu sa zakonom i drugim propisima.

U Republičkom zavodu za statistiku formira se posebno upravljačko telo sa zadatkom da organizuje i koordinira rad svih učesnika u Popisu. Na čelu ovog tela je direktor Republičkog zavoda za statistiku, a članovi su lica odgovorna za organizaciju i realizaciju specifičnih popisnih aktivnosti.       

Popisna komisija

Član 11.

Popisna komisija se formira za svaku opštinu, grad i gradsku opštinu Grada Beograda.

Članove popisne komisije imenuje direktor Republičkog zavoda za statistiku na predlog jedinice lokalne samouprave, odnosno gradske opštine Grada Beograda.

Popisnu komisiju mogu sačinjavati od tri do sedam članova, u zavisnosti od broja stanovnika, broja naseljenih mesta i površine prostorne jedinice za koju je zadužena, s tim što je jedan član predstavnik Republičkog zavoda za statistiku. Izuzetno, direktor Republičkog zavoda za statistiku može imenovati dodatne članove popisne komisije.

Popisna komisija dužna je da, u skladu sa instrukcijama Republičkog zavoda za statistiku, blagovremeno preduzme sve mere neophodne za kvalitetnu pripremu, organizaciju i sprovođenje Popisa na teritoriji za koju je zadužena.

Popisna komisija obavlja sledeće poslove: obaveštava stanovništvo o značaju i ciljevima Popisa, načinu i vremenu njegovog sprovođenja, kao i o pravima i dužnostima građana u Popisu; obezbeđuje prostorije za selekciju i obuku kandidata za instruktore i popisivače, za smeštaj popisnog materijala i opreme i druge prostorije neophodne za rad; izdaje popisivačima i instruktorima propisana ovlašćenja za rad; prati rad popisivača i instruktora, pruža im pomoć i rešava sporne situacije na terenu; organizuje dežurstva u vreme sprovođenja Popisa; angažuje stručnjake iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija za podršku tokom obuke neposrednih učesnika u Popisu i tokom terenske realizacije Popisa; angažuje dodatno stručno osoblje za obavljanje pojedinih popisnih zadataka; stara se o pravilnom rasporedu i racionalnoj upotrebi finansijskih sredstava određenih za Popis, izrađuje obračun utrošenih sredstava i dostavlja izveštaje; obavlja i druge poslove u vezi s pripremom i sprovođenjem Popisa, u skladu sa uputstvima Republičkog zavoda za statistiku.

Ministarstva i posebne organizacije

Član 12.

U okviru svog delokruga i zadataka utvrđenih ovim zakonom, u izvršenju pojedinih poslova u vezi sa Popisom učestvuju:

1) Ministarstvo odbrane,

2) Ministarstvo pravde,

3) Ministarstvo spoljnih poslova,

4) Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja,

5) Republički geodetski zavod,

6) Komesarijat za izbeglice i migracije, i

7) druga ministarstva i posebne organizacije.

Ministarstvo odbrane

Član 13.

Ministarstvo odbrane obezbeđuje uslove za popisivanje vojnih i civilnih lica koja u vreme Popisa stanuju u kasarnama, vojnim školama i drugim vojnim ustanovama, kao i za popisivanje pripadnika Vojske Republike Srbije koji su angažovani u multinacionalnim operacijama.

Način popisivanja lica iz stava 1. ovog člana utvrđuje se posebnim uputstvom, koje donosi direktor Republičkog zavoda za statistiku uz saglasnost nadležnog ministra.

Ministarstvo pravde

Član 14.

Ministarstvo pravde obezbeđuje uslove za popisivanje lica koja se nalaze u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija.

Način popisivanja lica iz stava 1. ovog člana utvrđuje se posebnim uputstvom, koje donosi direktor Republičkog zavoda za statistiku uz saglasnost nadležnog ministra.

Ministarstvo spoljnih poslova

Član 15.

Ministarstvo spoljnih poslova obezbeđuje uslove za organizaciju i sprovođenje Popisa građana Republike Srbije na radu u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Srbije, delovima privrednih društava u inostranstvu, delovima banaka i drugih lica u finansijskom sektoru u inostranstvu, predstavništvima Privredne komore Srbije u inostranstvu, Organizaciji ujedinjenih nacija, njenim organima i specijalizovanim agencijama i drugim međunarodnim organizacijama, kao i članova njihovih domaćinstava koji sa navedenim licima borave u inostranstvu.

Način popisivanja lica iz stava 1. ovog člana utvrđuje se posebnim uputstvom, koje donosi direktor Republičkog zavoda za statistiku uz saglasnost nadležnog ministra.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja

Član 16.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja obezbeđuje uslove za popisivanje lica smeštenih u ustanovama socijalne zaštite, kao i za popisivanje beskućnika u prihvatilištima i svratištima.

Način popisivanja lica iz stava 1. ovog člana utvrđuje se posebnim uputstvom, koje donosi direktor Republičkog zavoda za statistiku, uz saglasnost nadležnog ministra.

Republički geodetski zavod

Član 17.

Republički geodetski zavod, u saradnji sa Republičkim zavodom za statistiku, izrađuje metodološko-organizaciona uputstva za ažuriranje granica statističkih i popisnih krugova i pripremu mapa za potrebe terenskog prikupljanja podataka.

U skladu sa uputstvima iz stava 1. ovog člana, Republički geodetski zavod dužan je da ažurira granice statističkih i popisnih krugova najkasnije do 30. novembra 2020. godine, da pripremi mape popisnih krugova i da za potrebe izrade elektronskih mapa omogući korišćenje veb-servisa geoprostornih podataka Registra prostornih jedinica, Adresnog registra i digitalnog ortofotoa.

Komesarijat za izbeglice i migracije

Član 18.

Komesarijat za izbeglice i migracije obezbeđuje uslove za popisivanje izbeglica, interno raseljenih lica, povratnika po Sporazumu o readmisiji, tražilaca azila i migranata u potrebi bez utvrđenog statusa koji su smešteni u kolektivnim centrima, centrima za azil i drugim objektima namenjenim za smeštaj tražilaca azila i prihvatnim centrima.

Druga ministarstva i posebne organizacije

Član 19.

Ministarstva i posebne organizacije, pored navedenih u članovima 14 - 18. ovog zakona, obavezni su da pruže stručnu pomoć Republičkom zavodu za statistiku u pripremi i sprovođenju Popisa, u okviru svog delokruga utvrđenog zakonom.

Jedinica lokalne samouprave

Član 20.

Jedinica lokalne samouprave obavlja sledeće poslove: predlaže članove popisne komisije, obezbeđuje prostorije za rad popisne komisije, prati sprovođenje Popisa na svojoj teritoriji, pruža pomoć popisnoj komisiji u izvršavanju popisnih zadataka i obavlja druge poslove u skladu sa uputstvima Republičkog zavoda za statistiku.

Drugi organi, organizacije i institucije

Član 21.

Drugi državni organi, organi autonomne pokrajine, organizacije, agencije, kancelarije i službe Vlade obavezni su da, ukoliko je potrebno, pruže stručnu pomoć Republičkom zavodu za statistiku u procesu pripreme i realizacije Popisa, u okviru svog delokruga utvrđenog zakonom.

Upotreba administrativnih izvora podataka

Član 22.

Za potrebe pripreme i organizacije Popisa, praćenja obuhvata popisnih jedinica i unapređenja kvaliteta prikupljenih podataka, Republički zavod za statistiku ima pravo pristupa administrativnim izvorima podataka u državnim organima, organizacijama i institucijama.

Vlasnici administrativnih izvora podataka obavezni su da na zahtev Republičkog zavoda za statistiku omoguće preuzimanje podataka od značaja za Popis, uključujući identifikatore.

Republički zavod za statistiku je dužan da preduzme sve mere zaštite podataka preuzetih iz administrativnih izvora, u skladu sa zakonom.

IV. FINANSIRANJE POPISA

Finansiranje poslova Republičkog zavoda za statistiku

Član 23.

Sredstva za finansiranje poslova u vezi sa Popisom obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije i prenose se Republičkom zavodu za statistiku putem posebnog računa.

Deo sredstava iz stava 1. ovog člana Republički zavod za statistiku putem posebnih podračuna prenosi popisnim komisijama za sprovođenje Popisa.

Popisne komisije vode evidenciju o utrošku sredstava iz stava 2. ovog člana i dostavljaju izveštaj Republičkom zavodu za statistiku, na njegov zahtev.

Sredstva iz stava 1. ovog člana koja se ne utroše u jednoj godini prenose se u narednu godinu.

Naknade licima koja učestvuju u Popisu

Član 24.

Lica koja obavljaju poslove u vezi sa Popisom imaju pravo na novčanu naknadu.

V. DUŽNOSTI LICA KOJA OBAVLJAJU POSLOVE U VEZI SA POPISOM I LICA KOJA SE OBUHVATAJU POPISOM

Dužnosti lica koja obavljaju poslove u vezi sa Popisom

Član 25.

Popisivač, instruktor i drugo fizičko ili pravno lice angažovano u Popisu dužno je da sve poslove koji su mu povereni obavlja blagovremeno i na propisan način.

Popisivač, instruktor i drugo fizičko lice angažovano u Popisu dužno je da strogo vodi računa o tačnosti upisa podataka koje su dali davaoci podataka, odnosno o tačnoj obradi podataka prikupljenih Popisom.

Lice iz stava 2. ovog člana dužno je da čuva kao tajnu sve podatke o popisanim licima do kojih dođe tokom obavljanja poslova koji su mu povereni.

Dužnosti lica koja se obuhvataju Popisom

Član 26.

Lice koje se obuhvata Popisom dužno je da u njemu učestvuje, odnosno da odgovori na sva popisna pitanja i da na svako pitanje da tačan i potpun odgovor. Podatke o odsutnim članovima domaćinstva daje član domaćinstva kome su podaci najviše poznati, a o deci mlađoj od petnaest godina podatke daje roditelj, usvojitelj ili staratelj.

Lice koje se obuhvata Popisom nije dužno da se izjašnjava o nacionalnoj pripadnosti i veroispovesti.

Ako popisivač u vreme Popisa ne zatekne u stanu lice koje se obuhvata Popisom, a podatke ne može da prikupi na način predviđen u stavu 1. ovog člana, ostavlja pismeno obaveštenje da je to lice dužno da se najkasnije do 30. aprila 2021. godine javi nadležnom organu radi davanja podataka u vezi s Popisom.

VI. OBJAVLjIVANjE REZULTATA POPISA I UPOTREBA I ZAŠTITA PODATAKA PRIKUPLjENIH U POPISU

Objavljivanje rezultata Popisa

Član 27.

Republički zavod za statistiku objavljuje:

1) preliminarne rezultate Popisa, u roku od 30 dana od dana završetka popisivanja, i

2) konačne rezultate Popisa, u skladu sa planom publikovanja, sukcesivno do 31. decembra 2022. godine.

Rezultati Popisa objavljuju se isključivo u vidu agregiranih podataka i dostupni su svima pod jednakim uslovima.

Upotreba podataka prikupljenih u Popisu

Član 28.

Individualni podaci prikupljeni u Popisu koriste se isključivo u statističke svrhe i Republički zavod za statistiku ih ne može ustupati drugim fizičkim i pravnim licima.

Podaci prikupljeni u Popisu ne mogu se upotrebljavati u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti se mogu koristiti kao dokaz za ostvarivanje prava građana.

Republički zavod za statistiku može koristiti podatke prikupljene Popisom za uspostavljanje statističkih registara.

Za potrebe korišćenja popisnih podataka u naučnoistraživačke svrhe, Republički zavod za statistiku obrazuje posebnu bazu sa individualnim podacima bez identifikatora.

Zaštita podataka prikupljenih u Popisu

Član 29.

Republički zavod za statistiku dužan je da preduzme sve propisane administrativne, tehničke i organizacione mere neophodne za zaštitu podataka prikupljenih u Popisu od nelegalnog pristupa, objavljivanja ili korišćenja, u skladu sa zakonom kojim se reguliše oblast informacione bezbednosti.

Na poverljivost individualnih podataka prikupljenih Popisom primenjuju se odredbe zakona kojim se reguliše zaštita podataka o ličnosti.

VII. KAZNENE ODREDBE

Član 30.

Novčanom kaznom od 20.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice koje se obuhvata Popisom ili lice koje je dužno da dâ podatke o odsutnim članovima domaćinstva, odnosno roditelj, usvojitelj ili staratelj za dete mlađe od petnaest godina, ako odbije da odgovori na pitanja u popisnim upitnicima ili dâ netačne i nepotpune odgovore (član 26. stav 1.).

Član 31.

Novčanom kaznom od 30.000 do 50.000 dinara kazniće se popisivač, instruktor i drugo lice koje je zaduženo za obavljanje poslova u vezi s Popisom, kao i odgovorno lice u pravnom licu koje obavlja poslove u vezi s Popisom, ako:

1) ne obavlja poslove Popisa blagovremeno i na propisan način (član 25. stav 1.),

2) ne vodi računa o tačnosti upisa podataka koje su dali davaoci podataka, odnosno o tačnoj obradi podataka prikupljenih Popisom (član 25. stav 2.),

3) postupa suprotno obavezi čuvanja tajne (član 25. stav 3.), i

4) protivno volji lica obuhvaćenog Popisom zahteva da se to lice izjašnjava o nacionalnoj pripadnosti ili veroispovesti (član 26. stav 2.).

VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Propisivanje i objavljivanje metodoloških instrumenata Popisa

Član 32.

Direktor Republičkog zavoda za statistiku propisuje osnovne popisne upitnike (Popisnica i Upitnik za domaćinstvo i stan) i organizaciono-metodološko uputstvo za sprovođenje Popisa.

Sadržaj upitnika iz stava 1. ovog člana objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Privremeno obustavljanje izmena naziva i granica teritorijalnih jedinica i imena ulica i trgova u naseljenim mestima

Član 33.

Nadležni organi od 1. do 30. aprila 2021. godine neće menjati nazive i granice teritorijalnih jedinica: opština, gradova i naseljenih mesta, kao ni imena ulica i trgova u naseljenim mestima.

Stupanje na snagu ovog zakona

Član 34.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova predstavlja najvažniji statistički izvor pojedinačnih podataka o stanovništvu jedne države.

Naredni popis u Republici Srbiji planiran je za 2021. godinu, u skladu sa već ustaljenom desetogodišnjom periodikom sprovođenja popisa u našoj zemlji i sa našim međunarodnim obavezama. Naime, Ekonomski i socijalni savet UN (ECOSOC) doneo je Rezoluciju br. 2015/10, kojom se sve države članice UN pozivaju da u periodu 2015-2024. sprovedu najmanje jedan popis stanovništva, naglašavajući značaj popisa kako za državu kao celinu, tako i za svaku njenu najmanju teritorijalnu jedinicu. U 2021. godini popis stanovništva planiraju da sprovedu sve države članice EU (Uredba 763/2008 Evropskog parlamenta i Saveta za popise stanovništva i stanova) i članice EFTA, kako bi se, pored metodološke, obezbedila i optimalna vremenska uporedivost popisnih podataka na međunarodnom nivou.

Sprovođenje popisa na našem tlu ima vrlo dugu tradiciju, koja se može pratiti još od davne 1834. godine. Od tog "popisa ljudstva" pa do Prvog svetskog rata popisi su, u proseku, sprovođeni skoro na svakih pet godina, što svedoči o vrlo dinamičnom istorijskom razdoblju, koje je nametalo potrebu za čestim snimanjem promena teritorijalnog rasporeda i sastava stanovništva, kao i ekonomskih dobara, a naročito u oslobođenim krajevima. Stoga, podaci tih ranih popisa i danas imaju izuzetan istoriografski značaj. U periodu između dva svetska rata sprovedena su samo dva popisa stanovništva, i to 1921. i 1931. godine. Nakon Drugog svetskog rata, zbog potrebe da se u što kraćem roku prikupe podaci o štetama nastalim usled ratnih razaranja, kako bi podnošenje zahteva međunarodnim forumima za naknadu ratne štete počivalo na objektivnoj statističkoj dokumentaciji, 1948. godine izvršen je tzv. "skraćeni" popis, a već 1953. i prvi kompletan posleratni popis stanovništva. Počev od Popisa 1961. godine, ponovo se, shodno preporukama UN, uspostavlja desetogodišnja periodika sprovođenja popisa stanovništva, tako da su u narednom periodu izvršeni popisi: 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. Prvi popis u 21. veku sproveden je 2002. godine, čime je delimično narušena desetogodišnja popisna periodika, prvenstveno zbog nemogućnosti da se obezbede neophodna finansijska sredstva za njegovo sprovođenje u 2001. godini, ali i zbog insistiranja vlasti u Crnoj Gori, sa kojom je Republika Srbija bila u državnoj zajednici, da se popis odloži (popis u Crnoj Gori sproveden je tek u oktobru 2003. godine). Naredni popis u Republici Srbiji, čije je sprovođenje bilo planirano za april 2011, zbog nedostatka finansijskih sredstava realizovan je nakon šest meseci, u oktobru 2011. godine, uz znatnu finansijsku podršku Evropske komisije.

Svaki popis je svojim sadržajem i specifičnim organizacionim rešenjima prevazilazio prethodne popise, pa tako i Popis 2021. karakteriše unapređenje svih faza pripreme, organizacije i realizacije.

Popisom 2021. biće utvrđen ukupan broj stanovnika, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji i njihov raspored po nižim prostornim jedinicama: upravnim okruzima, gradovima, opštinama i naseljenim mestima. Obezbediće se pouzdani podaci o vitalnim, etničkim, ekonomskim, obrazovnim, migracionim i drugim obeležjima stanovništva, koji su neophodni za snimanje trenutnog stanja, ali i za projekcije budućih kretanja, a naročito za realno sagledavanje obima i posledica iseljavanja stanovništva u inostranstvo u poslednjih deset godina, pada fertiliteta i ubrzanog starenja stanovništva - društvenih pojava koje najneposrednije utiču na promene u demografskom potencijalu Republike Srbije.

Rezultati Popisa 2021. koristiće se i kao osnova za izradu i praćenje realizacije strateških ciljeva Vlade, a naročito za generisanje indikatora značajnih za ocenu efikasnosti donetih mera, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Podaci dobijeni popisom od posebnog su značaja za sprovođenje pojedinih zakona i drugih pravnih akata, pre svega iz oblasti ostvarivanja prava nacionalnih manjina, ali i za definisanje mera za poboljšanje položaja osetljivih grupa stanovništva i smanjenje socijalne isključenosti (osobe sa invaliditetom, stari i dr.). Popisom se obezbeđuju i podaci za potrebe međunarodnih institucija i organizacija (UN, Evrostat, Unesko i dr.). Pored toga, u procesu pridruživanja Republike Srbije Evropskoj uniji, popisni podaci važni su za izveštavanje o napretku u više pregovaračkih poglavlja.

Za razliku od svih dosadašnjih popisa, u kojima su podaci prikupljani popunjavanjem papirnih upitnika, u Popisu 2021. godine prvi put će se za prikupljanje podataka koristiti prenosivi računari. Takođe, prvi put će u popisu biti uspostavljen mehanizam za povezivanje popisnih i geoprostornih podataka na nivou kućnog broja, čime će se obezbediti uslovi za agregiranje popisnih podataka po delovima naseljenih mesta, urbanističkim zonama i drugim najmanjim prostornim jedinicama. Popisni podaci poslužiće i za definisanje stepena urbanizacije, tipologije ruralnih i urbanih područja, kao i za izradu drugih klasifikacija koje nedostaju a koje se baziraju na preciznim podacima o prostornom razmeštaju stanovništva. Veća vrednost i upotrebljivost informacija o prostornoj distribuciji stanovništva dobijenih na ovaj način zadovoljiće potrebe najšireg kruga korisnika.

Popis 2021. specifičan je i po tome što bi trebalo da bude poslednji popis u Republici Srbiji koji se sprovodi na tradicionalan način, tj. neposrednim pojedinačnim popisivanjem svih jedinica (lica, domaćinstava i stanova). Imajući u vidu brojne aktivnosti koje se na nivou države sprovode u oblasti unapređenja postojećih i uspostavljanja novih administrativnih baza podataka, realno je očekivati da će se u narednom periodu steći uslovi za sprovođenje popisa na bazi registara. Upravo će rezultati Popisa 2021. poslužiti za proveru obuhvata i kvaliteta podataka koji se vode u administrativnim registrima, ali i za uspostavljanje statističkog registra stanovništva, koji će se ažurirati iz administrativnih izvora i biti osnov za sprovođenje narednog popisa, 2031. godine. Osnovna prednost popisa baziranih na registrima jeste da se, za razliku od tradicionalnih popisa, koji se zbog visokih troškova i kompleksne organizacije sprovode u razmacima od deset godina, mogu po potrebi realizovati u daleko kraćim vremenskim intervalima.

Popis stanovništva je najkompleksnije statističko istraživanje - kako po sadržaju i metodološkim rešenjima, tako i po svojoj specifičnoj organizaciji.

Cilj donošenja ovog zakona jeste da se na jedinstven način pravno regulišu nadležnosti i obaveze ministarstava i drugih organa i organizacija u vezi s pripremama i sprovođenjem Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. (u daljem tekstu: Popis), a posebno poslovi i zadaci Republičkog zavoda za statistiku, koji ima ključnu ulogu u svim fazama njegovog sprovođenja, kao i zadaci popisnih komisija, koje se za potrebe sprovođenja Popisa formiraju u opštinama, gradovima i Gradu Beogradu. Pored toga, ovim zakonom regulišu se obaveze i dužnosti lica koja se obuhvataju Popisom i lica koja neposredno obavljaju poslove Popisa, upotreba i zaštita podataka prikupljenih Popisom i objavljivanje rezultata Popisa. Na kraju, cilj ovog zakona jeste i da se regulišu pitanja u vezi sa finansiranjem Popisa.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Glavom I. Uvodne odredbe, članovima 1. i 2. predloga Zakona, definisan je predmet ovog zakona i dat je pojmovnik izraza korišćenih u njemu. Članom 1. uređuju se priprema, organizacija i sprovođenje Popisa, period popisivanja, način prikupljanja podataka, jedinice koje se obuhvataju Popisom, sadržaj Popisa, obaveze državnih i drugih organa i organizacija u pripremi, organizaciji i sprovođenju Popisa, finansiranje Popisa, dužnosti lica koja obavljaju poslove Popisa, dužnosti lica koja se obuhvataju Popisom, objavljivanje popisnih rezultata, kao i upotreba i zaštita podataka prikupljenih u Popisu. Članom 2. definiše se terminologija koja je od značaja za razumevanje i primenu ovog zakona, odnosno pojmovnik izraza korišćenih u njemu, kao što su: popisivanje, kontrola kvaliteta podataka prikupljenih Popisom, popisni krug, popisivač, instruktor, administrativni izvori, digitalni ortofoto i dr. Jasno definisanje ovih izraza bitno je kako bi se učesnici Popisa i građani upoznali sa specifičnom popisnom terminologijom i ulogom pojedinih učesnika u terenskom prikupljanju podataka.

Glavom II. Sprovođenje Popisa, članovima 3-8. definisan je period popisivanja, način na koji će se prikupljati podaci i obuhvat jedinica Popisa. Popisivanje se sprovodi od 1. do 30. aprila 2021. godine. U odnosu na prethodni popis (2011), kada je terensko prikupljanje podataka trajalo 15 dana, s tim što je u velikim gradovima produženo za dva do pet dana, u Popisu 2021. predviđeno je da popisivanje traje 30 dana. Osnovni razlozi za određivanje dužeg perioda popisivanja jesu izmene u načinu prikupljanja podataka. Naime, za razliku od Popisa 2011, kada su popunjavani papirni upitnici i kada je za rad na terenu angažovano više od 36.000 popisivača, predviđeno je da se u Popisu 2021. podaci prikupljaju pomoću laptopova i da se za taj posao angažuje između 15.000 i 16.000 popisivača koji poseduju osnovna znanja iz oblasti rada na računaru. Pažljiva selekcija kandidata za terensko prikupljanje podataka i njihova kvalitetna i dobra obuka od posebnog su značaja za uspeh ovog popisa. Angažovanjem manjeg broja neposrednih učesnika obezbeđuju se uslovi za bolju selekciju i temeljniju obuku kandidata. Neposredno po završetku Popisa, u maju 2021. sprovodi se akcija ponovnog popisivanja na izabranom uzorku, u cilju kontrole kvaliteta prikupljenih podataka. Svi podaci u Popisu prikupljaju se prema stanju na dan 31. marta 2021. u 24.00 sata, odnosno u ponoć između 31. marta i 1. aprila 2021. Ovaj trenutak u statistici se naziva "kritični momenat popisa". Podaci se prikupljaju neposredno od građana, metodom intervjua, pri čemu će popisivači pomoću laptopova unositi u elektronske upitnike odgovore građana na popisna pitanja (član 3.).

Predlogom Zakona (član 4.) definisano je da se Popisom obuhvataju državljani Republike Srbije sa prebivalištem ili boravištem u Republici Srbiji, odnosno sa privremenim boravištem u inostranstvu, stalno nastanjeni stranci, stranci kojima je odobren privremeni boravak u Republici Srbiji, tražioci azila i lica kojima je odobreno pravo na azil ili privremena zaštita, kao i lica sa izbegličkim statusom. Pored navedenih lica, Popisom se obuhvataju domaćinstva (porodična, neporodična i kolektivna), stanovi i druge nastanjene prostorije (poslovne prostorije i prostorije nastanjene iz nužde). Popisom se ne obuhvata diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava u Republici Srbiji, kao ni predstavnici međunarodnih organizacija i tela i članovi njihovih porodica koji zajedno sa njima borave u Republici Srbiji. Ne obuhvataju se ni stanovi u vlasništvu stranih država u kojima stanuje strano diplomatsko ili vojno osoblje (član 5). Članovima 6-8. predloga Zakona preciziran je sadržaj Popisa, odnosno podaci koji se u ovom popisu prikupljaju o licima, domaćinstvima, stanovima i drugim nastanjenim prostorijama. Sadržaj Popisa definisan je u skladu sa nacionalnim potrebama, zahtevima korisnika popisnih podataka i međunarodnim preporukama za popise oko 2020. godine.

Glavom III. Obaveze državnih i drugih organa i organizacija u pripremama, organizaciji i sprovođenju Popisa, definisano je da Popis priprema, organizuje i sprovodi Republički zavod za statistiku, pri čemu određene poslove u vezi sa Popisom na teritoriji opština, gradova i Grada Beograda Republički zavod za statistiku obavlja preko popisnih komisija. U pripremi i realizaciji Popisa, u okviru svoje nadležnosti, učestvuju i ministarstva i posebne organizacije, jedinice lokalne samouprave i drugi organi, organizacije i institucije.

Republički zavod za statistiku, kao neposredni nosilac aktivnosti u vezi sa pripremama, organizovanjem i sprovođenjem Popisa, stara se o utvrđivanju jedinstvenih metodoloških rešenja i standarda u cilju dobijanja što sadržajnijih i validnijih podataka, koji će biti kompatibilni ne samo sa rezultatima prethodnih popisa sprovedenih na teritoriji Srbije nego i s podacima popisa drugih zemalja, koji se, takođe, prikupljaju u skladu s međunarodnim preporukama. Republički zavod za statistiku se stara o blagovremenom i potpunom izvršavanju ovog zakona, propisuje sadržaj popisnih upitnika u skladu sa nacionalnim potrebama i međunarodnim obavezama, izrađuje upitnike, uputstva i druge metodološke i organizacione instrumente Popisa. Pored toga, Republički zavod za statistiku obezbeđuje potpuno, tačno i pravovremeno obaveštavanje stanovništva o značaju i ciljevima Popisa, načinu i vremenu njegovog sprovođenja, definiše kriterijume i procedure za izbor neposrednih učesnika u Popisu, vrši stručnu obuku, organizuje i koordinira instruktaže neposrednih učesnika u Popisu, izdaje propisana ovlašćenja za rad u Popisu, organizuje terensko prikupljanje podataka i kontrolu kvaliteta podataka prikupljenih Popisom, obrađuje i analizira podatke, objavljuje popisne rezultate, arhivira popisnu građu i obezbeđuje zaštitu podataka u skladu sa zakonom i drugim propisima. Polazeći od svoje koordinacione uloge u statističkom sistemu, Republički zavod za statistiku sarađuje sa ministarstvima, posebnim organizacijama, jedinicama lokalne samouprave i drugim organima, organizacijama i institucijama, koordinira zajedničke aktivnosti na pripremi, organizaciji i sprovođenju Popisa i, u skladu sa ovim zakonom, daje instrukcije, pruža stručnu pomoć i traži izveštaje o realizaciji popisnih aktivnosti, formira popisne komisije u opštinama, gradovima i Gradu Beogradu i definiše njihove obaveze, dostavlja popisnim komisijama metodološka i organizaciona uputstva i opremu za terensko prikupljanje podataka, raspoređuje i prenosi finansijska sredstva popisnim komisijama, izrađuje finansijska uputstva o korišćenju sredstava namenjenih za sprovođenje Popisa i kontroliše upotrebu finansijskih sredstava. S obzirom na to da je za uspešnu realizaciju popisa neophodno višegodišnje planiranje i koordinacija rada izuzetno velikog broja učesnika, potrebno je uspostaviti jasnu upravljačku strukturu. Osnovni zadatak upravljačkog popisnog tela jeste da obezbedi vertikalnu sinhronizaciju rada svih učesnika u popisu i podršku državnih organa, civilnog sektora, sredstava javnog informisanja i drugih subjekata, kao i da redovno informiše stručnu, ali i najširu javnost, o planiranim i realizovanim popisnim aktivnostima.

Postupak formiranja popisnih komisija u opštinama, gradovima i Gradu Beogradu i zadaci popisnih komisija definisani su članom 11. predloga Zakona. Članove popisne komisije imenuje direktor Republičkog zavoda za statistiku, na predlog jedinice lokalne samouprave, odnosno gradske opštine Grada Beograda. Propisano je i da popisna komisija može imati od tri do sedam članova, u zavisnosti od broja stanovnika, broja naseljenih mesta i površine prostorne jedinice za koju je zadužena, s tim što je jedan član predstavnik Republičkog zavoda za statistiku. Popisna komisija, u skladu sa instrukcijama Republičkog zavoda za statistiku, obavlja poslove u vezi sa sprovođenjem Popisa na svojoj teritoriji i stara se o obaveštavanju stanovništva o značaju i ciljevima Popisa, načinu i vremenu njegovog sprovođenja, kao i o pravima i dužnostima građana u Popisu. Pored toga, popisna komisija pruža logističku podršku za sprovođenje Popisa (obezbeđuje prostorije za obuku instruktora i popisivača, obezbeđuje stručni kadar za informatičku podršku tokom obuke i tokom terenske realizacije Popisa, organizuje dežurstva za pružanje informacija građanima tokom popisivanja i dr.), prati realizaciju Popisa i obavlja druge popisne zadatke.

U okviru svog delokruga, određene poslove i zadatke iz domena pripreme, organizacije i sprovođenja Popisa vrše: Ministarstvo odbrane, Ministarstvo pravde, Ministarstvo spoljnih poslova, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Republički geodetski zavod, Komesarijat za izbeglice i migracije i druga ministarstva i posebne organizacije (član 12.). Obaveze ministarstava i posebnih organizacija precizirane su članovima 13-19. predloga Zakona. Članom 20. definisane su obaveze jedinica lokalne samouprave, a članom 21. obaveze drugih državnih organa, organa autonomne pokrajine, organizacija, agencija, kancelarija i službi Vlade, da, u slučaju potrebe, pruže stručnu pomoć Republičkom zavodu za statistiku u procesu pripreme i realizacije Popisa, u okviru svog delokruga utvrđenog zakonom.

Upotreba administrativnih izvora podataka za potrebe pripreme i organizacije Popisa i praćenja obuhvata i unapređenja kvaliteta podataka prikupljenih u Popisu regulisana je članom 22. predloga Zakona. Ovaj član usklađen je sa članom 31. Zakona o zvaničnoj statistici ("Službeni glasnik RS", br. 104/09), kojim se reguliše pravo pristupa Republičkog zavoda za statistiku administrativnim izvorima podataka u državnim organima, organizacijama i institucijama. Posebno je naglašena obaveza vlasnika administrativnih izvora podataka da na zahtev Republičkog zavoda za statistiku omoguće preuzimanje podataka od značaja za Popis, uključujući identifikatore.

Glavom IV. Finansiranje popisa, predviđeno je da se sredstva za finansiranje poslova Popisa obezbeđuju u budžetu Republike Srbije i da se prenose Republičkom zavodu za statistiku putem posebnog računa (član 23.). Zbog složenosti, obima i višegodišnjeg trajanja poslova na pripremi, organizovanju i izvršenju Popisa, sredstva se obezbeđuju u budžetu za svaku godinu posebno, u periodu 2019-2022. godine, pri čemu se sredstva koja se ne utroše u jednoj godini prenose u narednu godinu. Deo sredstava za finansiranje pojedinih zadataka u Popisu Republički zavod za statistiku prenosi popisnim komisijama u jedinicama lokalne samouprave putem posebnih podračuna. Pravo lica koja su angažovana za obavljanje popisnih poslova na novčanu naknadu regulisano je članom 24. predloga Zakona.

Glavom V. Dužnosti lica koja obavljaju poslove Popisa i lica koja se obuhvataju Popisom, propisano je da su popisivači, instruktori i druga fizička i pravna lica koja su angažovana u Popisu dužna da blagovremeno i na propisan način obave sve poslove koji su im povereni. Pored toga, sva fizička lica koja prikupljaju podatke od građana, kao i lica koja učestvuju u obradi prikupljenih popisnih podataka, dužna su da strogo vode računa o tačnosti upisa, odnosno o tačnoj obradi podataka i da čuvaju kao tajnu sve podatke o popisanim licima do kojih dođu tokom obavljanja poslova koji su im povereni (član 25.).

Dužnosti lica koja se obuhvataju Popisom regulisana su članom 26. predloga Zakona. Propisano je da je lice koje se obuhvata Popisom dužno da odgovori na sva popisna pitanja i da na svako pitanje dâ tačan i potpun odgovor, s tim što je posebno naglašeno da ono nije dužno da se izjašnjava o nacionalnoj pripadnosti i veroispovesti, što je u skladu sa Ustavom Republike Srbije. Takođe, u članu 26 navedeno je da podatke o odsutnim članovima domaćinstva može da daje punoletan član domaćinstva kome su podaci najviše poznati, kao i da podatke o deci mlađoj od petnaest godina daje roditelj, usvojitelj ili staratelj deteta. U slučaju kada popisivač ni na jedan od načina predviđenih uputstvima nije u mogućnosti da prikupi podatke o licu koje se obuhvata Popisom, predviđena je obaveza lica koje se obuhvata Popisom da se najkasnije do 30. aprila 2021. javi nadležnom organu radi popisivanja.

Glavom VI. Objavljivanje rezultata Popisa, upotreba i zaštita podataka prikupljenih u Popisu, propisuje se da popisne rezultate objavljuje Republički zavod za statistiku, i to isključivo u vidu agregiranih podataka, pri čemu su podaci dostupni svima pod jednakim uslovima. Republički zavod za statistiku dužan je da u roku od 30 dana od dana završetka popisivanja objavi preliminarne rezultate Popisa, dok se konačni rezultati objavljuju sukcesivno, u skladu sa planom publikovanja, do decembra 2022. godine (član 27.). Članom 28. predloga Zakona propisano je da se individualni podaci prikupljeni u Popisu mogu koristiti isključivo u statističke svrhe i da ih Republički zavod za statistiku ne može ustupati drugim fizičkim i pravnim licima, kao i da se podaci prikupljeni u Popisu ne mogu upotrebljavati u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti se mogu koristiti kao dokaz za ostvarivanja prava građana. Pored toga, u članu 28 naglašeno je da Republički zavod za statistiku može koristiti podatke prikupljene Popisom za uspostavljanje statističkih registara. Takođe, ovim članom definisano je da za potrebe korišćenja popisnih podataka u naučnoistraživačke svrhe Republički zavod za statistiku obrazuje posebnu bazu sa individualnim podacima bez identifikatora. Zaštita podataka prikupljenih u Popisu regulisana je članom 29., po kojem je Republički zavod za statistiku dužan da preduzme sve propisane administrativne, tehničke i organizacione mere neophodne za zaštitu podataka od nelegalnog pristupa, objavljivanja ili korišćenja, u skladu sa zakonom kojim se reguliše oblast informacione bezbednosti, kao i da se na poverljivost individualnih podataka prikupljenih Popisom primenjuju odredbe zakona kojim se reguliše zaštita podataka o ličnosti.

Glavom VII. Kaznene odredbe, članovima 30. i 31. utvrđene su kaznene mere za prekršaj za fizičko lice koje odbije da odgovori na popisna pitanja ili dâ netačne i nepotpune odgovore o sebi, odsutnim članovima domaćinstva ili o deci mlađoj od petnaest godina i kaznene mere za popisivača, instruktora i drugo lice koje je angažovano za obavljanje popisnih poslova ako postupi suprotno pojedinim odredbama ovog zakona, odnosno ako ne obavlja poslove na propisan način, ako ne vodi računa o tačnosti upisa i tačnoj obradi podataka, ako postupa suprotno obavezi čuvanja tajne i ako protivno volji lica obuhvaćenog Popisom zahteva da se to lice izjašnjava o nacionalnoj pripadnosti ili veroispovesti.

Glavom VIII. Prelazne i završne odredbe, definisano je propisivanje metodoloških instrumenata Popisa i objavljivanje osnovnih popisnih upitnika (član 32.). Pored toga, članom 33. predloga Zakona propisano je da se u periodu terenskog popisivanja, od 1. do 30. aprila 2019. godine, privremeno obustave izmene naziva i granica svih prostornih jedinica o kojima se podaci vode u Registru prostornih jedinica (gradovi, opštine, naseljena mesta, statistički krugovi, popisni krugovi), kao i da se privremeno obustave izmene imena ulica i trgova u naseljenim mestima, kako bi se obezbedila ažurnost pripremljene grafičke dokumentacije, a pre svega ažurnost mapa popisnih krugova koje služe za precizan raspored popisivača i njihovo snalaženje na terenu, s ciljem da nijedna popisna jedinica ne bude izostavljena niti višestruko popisana. Članom 34. određeno je stupanje na snagu ovog zakona.

Izvor: Vebsajt Republički zavod za statistiku, 11.04.2019.