Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USTAV RS: Očekuje se objava teksta izmene Ustava u oblasti pravosuđa


Sredinom ove nedelje biće objavljen prvi radni tekst izmene Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) u oblasti pravosuđa, što je obaveza iz Poglavlja 23 pregovora sa EU, izjavila je ministarka pravde, Nela Kuburović.

"Nadam da ćemo tokom nedelje konačno da objavimo tekst nacrta amandmana, s obzirom da se predstavnik Venecijanske komisije, odnosno ekspert ispred Venecijanske komisije nalazi u Srbiji. Ovo je njegova druga poseta, jedna je bila pre mesec dana, kada smo načelno razgovarali u kom smeru treba da idu ustavni amandmani i šta je to prihvatljivo za Venecijansku komisiju", rekla je Kuburovićeva.

"Analiziramo naš rad i upravo u saradnji sa gospodinom Hamiltonom biće objavljeni amandmani tokom nedelje, kada se ponovo otvara javna rasprava, a s druge strane, tekst nacrta se šalje na mišljenje Venecijanskoj komisiji", navela je ona.

Nadam se, rekla je ministarka, da ćemo imati priliku da na zasedanju tokom juna naš predlog bude predstavljen i razmatran, da dobijemo mišljenje i posle toga može da se uđe u proceduru pred Narodnom skupštinom.

Prema njenim rečima, ono što je najvažnije i što upravo Akcioni plan za Poglavlje 23 zahteva, to je jačanje nezavisnosti pravosuđa. "Pre svega odnosi se na postupak izbora sudija i javnih tužilaca, da se isključi bilo Vlada, bilo Narodna skupština, odnosno zakonodavne i izvršne vlasti u postupku izbora nosilaca pravosudnih funkcija".

"To je svakako ono što će biti ispoštovano ustavnim amandmanima i pratećim zakonima koji budu doneti, kada je reč o Zakonu o sudijama ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 58/2009 - odluka US, 104/2009, 101/2010, 8/2012 - odluka US, 121/2012, 124/2012 - odluka US, 101/2013, 111/2014 - odluka US, 117/2014, 40/2015, 63/2015 - odluka US, 106/2015, 63/2016 - odluka US i 47/2017) i Zakonu o javnom tužilaštvu ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 38/2012 - odluka US, 121/2012, 101/2013, 111/2014 - odluka US, 117/2014, 106/2015 i 63/2016 - odluka US), što znači da Narodna skupština više neće birati sudije, kao što je do sada bio slučaj, kada se biraju sudije na prvi trogodišnji mandat, niti će birati zamenike javnih tužilaca. To će biti isključivo u nadležnosti Visokog saveta sudstva (VSS) i Državnog veća tužilaca (DVT)", rekla je Kuburovićeva.

Drugo sporno pitanje je, kaže ona, sastav VSS i DVT.

"Do sada su njima bili predstavnici zakonodavne vlasti, pre svega predstavnik Odbora za pravosuđe Narodne skupštine. Ono što je sasvim sigurno da on ubuduće neće biti deo ni jednog ni drugog tela, ostaje sporno pitanje, da li ministar pravde treba da bude član Saveta ili ne", rekla je Kuburovićeva, ističući da Ministarstvo pravde nije to koje insistira da ministar pravde bude član Saveta.

Na pitanje da li će se promena Ustava odnositi samo na pravosuđe ili može očekivati promena i u vezi političkog sistema ili preambule koja je vezana za pitanje Kosova i Metohije, ona je navela da se obaveze Ministarstva pravde isključivo odnose na izmene koje se tiču pravosuđa, odnosno sudske grane vlasti.

"Da li će se u međuvremenu doneti odluka da se radi izmena celokupnog Ustava, to je još otvoreno pitanje. Ministarstvo pravde mora da završi svoju, a to je da u što skorije vreme predloge amandmana uputi Vladi i Narodnoj skupštini, kada je reč o obavezama iz Poglavlja 23, a na državnom nivou će se doneti odluka da li ćemo raditi izmenu celokupnog Ustava ili ne", rekla je ministarka.

Na pitanje, pošto su odlaganje izvršenja obaveza, zapravo zamerke Evropske komisije, kada možemo da očekujemo promenu Ustava, Kuburovićeva je rekla da sve zavisi na kraju i od mišljenja Venecijanske komisije, kada konačno bude dostavljeno, jer bez pozitivnog stava i mišljenja koje budemo dobili, ne možemo da govorimo o izmenama Ustava.

"Ukoliko to bude u junu, verujem da ćemo tokom leta moći da predlog uputimo Vladi, a Vlada dalje u proceduru u Narodnu skupštinu", ukazala je ona.

Kuburovićeva je podsetila da je procedura za izmenu Ustava vrlo komplikovana, da nije kao donošenje bilo kog zakona, zato što zahteva i dvotrećinsku većinu u Skupštini, a s druge strane, ove izmene zahtevaju potvrdu i na referendumu.

"Tako da se postavlja pitanje, da li je celishodno ići samo sa delimičnom izmenom kada se već radi ili ići na izmenu celog Ustava. Ali u svakom slučaju to je nešto o čemu će se razmatrati i razgovarati tokom ove godine, a na Ministarstvu pravde je da u što skorije vreme ispuni svoje obaveze", zaključila je ministarka.

Izvor: Vebsajt RTV, 12.01.2018.
Naslov: Redakcija