Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

SKUPŠTINA GRADA BEOGRADA: Usvojen rebalans budžeta za 2019. godinu i veći broj odluka


Odbornici Skupštine grada Beograda su usvojili Odluku o izmenama i dopunama Poslovnika Skupštine Beograda. Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević precizirao je da se radi, pre svega, o pravno-tehničkom usaglašavanju odredbi poslovnika s obzirom na to da je pre nekoliko meseci Narodna skupština Republike Srbije usvojila novi Zakon o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon i 47/2018) i novi Zakon o glavnom gradu("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon i 37/2019).

Nikodijević je podsetio da je posledica usvajanja tih zakona bilo usvajanje novog Statuta Grada Beograda("Sl. list grada Beograda", br. 39/2008, 6/2010 i 23/2013, "Sl. glasnik RS", br. 7/2016 - odluka US i "Sl. list grada Beograda", br. 60/2019).

- Neophodno je uskladiti članove poslovnika Skupštine Grada Beograda sa novim statutom. Najvažniji delovi koji se usaglašavaju, a nema ih mnogo, tiču se izbora sekretara i zamenika sekretara Skupštine grada, a na jasniji način biće definisan i izbor gradonačelnika, zamenika gradonačelnika i članova Gradskog veća - rekao je Nikodijević.

Kada je u pitanju izmena broja radnih tela, po novom poslovniku ograničen je na 25, naveo je predsednik Skupštine grada.

- Zakon kaže da je to maksimum, što nas ne sprečava da ih eventualno bude manje. Prva od dve ključne stvari, kada je u pitanju promena poslovnika, jeste uvođenje Instituta javnog slušanja, koji proizilazi iz novog zakona koji je usvojen i koji od ranije koriste zemlje sa razvijenom parlamentarnom demokratijom. Poslovnik definiše način na koji se može doći do javnog slušanja. Radna tela svojim odlukama po pitanjima koja su od velikog značaja za Skupštinu Grada Beograda mogu podneti predloge Skupštini grada u vezi tematike koja će omogućiti javnu sednicu sa javnim slušanjem. Nakon javnog slušanja, radno telo ili istaknuti pojedinci mogu pisanim putem da dostave primedbe ili sugestije sekretaru Skupštine grada. Druga važna stvar među izmenama je i mogućnost zakazivanja Skupštine grada po hitnom postupku u roku od 24 časa. Kao predsedniku Skupštine Beograda bilo mi je čudno da poslovnik ne predviđa mogućnost zakazivanja sednice u roku kraćem od sedam dana u nekim ekstremnim situacijama koje iziskuju hitno održavanje sednice. To je naravno nešto što nećemo koristiti van opisanih situacija, ali ako se ukaže potreba, moći ćemo da je iskoristimo. Sve promene imaju za cilj efikasniji rad gradskog parlamenta - dodao je Nikodijević.

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić ocenio je da je rebalans budžeta za 2019. godinu tehnički, budući da do toga ne bi ni došlo da Vlada Republike Srbije nije usvojila rebalans kojim se reguliše povećanje zarada zaposlenih u javnom sektoru. On je podsetio da je Vlada RS donela odluku da se zaposlenima u ustanovama kulture povećaju zarade za deset odsto, u ustanovama socijalne zaštite za devet, a zaposlenima u državnoj upravi za osam odsto.

- Suština ovog rebalansa jeste da se obezbede sredstva za isplatu povećanih zarada zaposlenih. Za to je obezbeđeno 427 miliona dinara, odnosno 3,38 odsto budžeta. Naravno, u budžetu za narednu godinu biće obezbeđen novac za povećane plate zaposlenih. Još 15. oktobra utvrdili smo Nacrt odluke o budžetu grada za 2020. godinu, koji je potom "ostavljen" na javnoj raspravi na sajtu Skupštine grada. Stiglo je više hiljada predloga građana, koji su primani do 10. novembra, i dosta tih predloga biće objavljeno tokom narednih dana, posle čega će Gradsko veće konačno usvojiti Nacrt budžeta, koji će biti upućen Skupštini grada. Mogu da obećam da ćemo, u skladu sa zakonom, budžet za narednu godinu usvojiti do 30. novembra. Ukupna sredstva Grada Beograda, prema ovom rebalansu, iznose 134.316.365,422 dinara, dok će budžet za narednu godinu iznositi nešto više od 143 milijarde dinara - rekao je Vesić.

On je istakao da bi, osim što će zaposleni dobiti povećanje plata, trebalo podsetiti da Grad Beograd već drugu godinu zaredom isplaćuje solidarnu pomoć od 41.800 dinara zaposlenima u komunalnom sistemu.

- Pored toga, isplaćena je i solidarna pomoć u iznosu od 20.000 dinara zaposlenima u predškolskim ustanovama. Grad je zaposlenima u predškolskim ustanovama obezbedio dodatnih šest odsto povećanja zarada, ne računajući republičko, pa oni dobijaju šest odsto veću platu od zaposlenih u predškolskim ustanovama u unutrašnjosti Srbije. Takođe, rebalansom je obezbeđen novac za isplatu solidarne pomoći zaposlenima u Gradskoj upravi u iznosu od 41.800 dinara, dok će zaposleni u ustanovama kulture i socijalne zaštite, koji do sada nisu dobijali solidarnu pomoć, dobiti istu u iznosu od 20.000 dinara - dodao je Vesić.

On je istakao da će ove godine suficit u gradskim javnim preduzećima biti pet-šest milijardi dinara.

Vesić je naveo primer "Gradskih pijaca", podsećajući da promet na godišnjem nivou preduzeća iznosi oko milijardu dinara. Isto preduzeće je u poslednje dve godine uložilo u nove pijace 2,5 milijardi dinara.

- Pijace moraju da budu uređene da bi izdržale konkurenciju supermarketa, koji pružaju istu uslugu korisnicima kao i pijace. Da bi pijace mogle da funkcionišu, moramo da ih uređujemo, zato je samo u Palilulsku pijacu uloženo 1,3 milijarde dinara. Uskoro će biti završena Palilulska pijaca, koja će biti uređena kao svaka pijaca u Evropi. Trenutno se čeka dobijanje upotrebne dozvole, nakon čega ćemo pokazati slike prethodnog stanja te pijace. Zato je potpuno normalno da grad ulaže u svoja preduzeća jer time povećava vrednost gradske imovine - ukazao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je dodao da će "Gradske pijace" ove godine imati dobit od 84 miliona dinara i podsetio da svu dobit u poslednje tri godine reinvestiraju u nove pijace.

- Inače "zelene pijace" u ingerenciji "Gradskih pijaca" donose dobit samo 20 odsto i zbog toga će se tražiti partneri za svaku pijacu, kako bi one bile bolje za naše građane - ukazao je zamenik gradonačelnika.

Jedan od primera ulaganja u gradska preduzeća jeste i kupovina 65 novih kamiona za čišćenje snega.

- Ove godine ćemo imati prvi put sto operativnih kamiona za čišćenje snega, uz 30 kamiona u rezervi. Kupili smo takođe 25 novih kamiona za čišćenje ulica, 35 novih smećara, obnavlja se mehanizacija - naveo je Vesić.

Sekretarka za finansije Tatjana Milivojević je istakla da, kada se izuzmu preneta sredstva i sopstveni prihodi indirektnih korisnika, na raspolaganju ostaje godišnji obim javnih sredstava budžeta grada i budžeta gradskih opština u visini od 124,3 milijarde dinara. Sredstva budžeta grada, kako je precizirala, iznosiće 111 milijardi dinara koje čine tekući prihodi i primanja od prodaje nefinansijske imovine. U budžetu gradskih opština ostaje na raspolaganju 12,9 milijardi dinara i dodatna sredstva, koja su povećana u skladu sa Zakonom o poreskom sistemu u visini od 323 miliona dinara, zaključila je Milivojevićeva.

Odbornici Skupštine grada usvojili su i Odluku o bespovratnom sufinansiranju aktivnosti na investicionom održavanju i unapređenju svojstava zgrada i Odluku o radnom vremenu ugostiteljskih objekata na teritoriji Beograda.

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić istakao je da je doneto nekoliko važnih odluka koje su značajne za bolji život građana, između kojih je i Odluka o uređenju fasada stambenih zgrada, za koju je rekao da je "kruna" skoro dvogodišnjeg rada.

- Fasade stambenih zgrada su u vlasništvu stanara i to je dovodilo lokalnu samoupravu do problema da nije mogla da uloži sredstva iz budžeta. Zato smo 2016. godine prilikom donošenja novog Zakona o stanovanju i održavanju zgrada ("Sl. glasnik RS", br. 104/2016) insistirali da se uvede javni interes kada je reč o liftovima, fasadama i krovovima. U poslednjih pet godina smo uložili novac u 500 fasada zgrada koje su pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ovom odlukom sada možemo da sa stanarima uređujemo i fasade stambenih zgrada koje nisu pod zaštitom - rekao je Vesić i dodao da će Grad Beograd i opštine moći da pomognu i do 90 odsto sredstava.

Da bi se donela ova odluka, podsetio je Vesić, potrebno je bilo da se donese novi Zakon o Gradu Beogradu, što je i učinjeno ovog leta.

- Novim Statutom smo došli do ove odluke da uređujemo zajedno fasade. Siguran sam da ćemo u toku sledeće godine urediti nekoliko hiljada fasada i ovo je bio jedini način da se uključimo u to. Mnogi žele da se uključe u uređenje fasada, ali nemaju dovoljno novca, te je bilo neophodno naći način da se to reši. Ova odluka i nove fasade doprineće da zgrade budu lepše, da se podignu cene stanova, poboljša energetska efikasnost i smanje računi za energiju - naveo je zamenik gradonačelnika.

Prema njegovim rečima, kada se pogledaju uređene fasade u Karađorđevoj i drugim ulicama, potpuno je drugačija slika grada. On je dodao da postoje čitavi blokovi širom grada gde su fasade u veoma lošem stanju i da zbog toga grad izgleda ružno.

U okviru ove odluke usvojen je i novi kućni red u zgradama na osnovu Zakona o stanovanju.

Goran Vesić je rekao da je inicijativu za Odluku o radnom vremenu ugostiteljskih objekata podnela Opština Vračar i da se odnosi na zabranu emitovanja muzike u ugostiteljskim objektima u širini od 50 metara vazdušne linije od stambene zgrade.

On je rekao da ovo nije celovito rešenje, a da bi ono to postalo, potrebna je izmena Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009 i 88/2010), na čemu se trenutno radi.

- Sada će svaki komunalni milicioner i inspektor imati merač buke, te će na licu mesta biti pisane kazne svakom ko bude emitovao muziku koja je glasnija od dozvoljenog, odnosno objekti će biti zatvarani ukoliko se bude to ponavljalo nekoliko puta. Istovremeno, na Mašinskom i Građevinskom fakultetu biće utvrđeni građevinski standardi za zaštitu buke - naveo je on i dodao da se trenutno radi i na rešavanju problema pare i mirisa iz ugostiteljskih objekata.

Odbornici su usvojili i Odluku o komunalnoj miliciji koja se donosi na osnovu izmene Zakona o komunalnoj miliciji. Prema rečima v. d. sekretara za poslove komunalne milicije Ivana Divca, ovo je samo jedan u nizu koraka koje Grad Beograd preduzima kako bi od komunalne milicije napravili službu koja će biti ponos grada i njegovih građana.

On je posebno naglasio saradnju sa JKP "Parking servis" i inspekcijskim organima grada.

Na sednici je usvojena i Druga izmena i dopuna Programa uređivanja i dodele građevinskog zemljišta za 2019. godinu.

Dostavljanje robe sa javnih površina od 1. decembra moguće je samo od 20 časova uveče do sedam ujutru, a onaj ko to ne bude poštovao, platiće kaznu, najavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

- Više neće biti moguća dostava između devet ujutro i 14 časova po podne, jer su se na taj način stvarale velike gužve u gradu. Ova odluka odnosi se samo na dostavu sa javnih površina, saobraćajnica i trotoara. Oni restorani koji imaju svoje parkinge i dvorišta mogu da dostavljaju robu kada god žele. Građani su svedoci da zbog parkiranog dostavnog vozila stoji tramvaj ili autobus, što ne može više da se dozvoli. Mi ne možemo da dopustimo da se zbog toga čitave trake zaustavljaju. To je praksa svuda u svetu i nema razloga da ne bude tako i u Beogradu - istakao je Vesić.

Sekretarka za socijalnu zaštitu Nataša Stanisavljević je obrazlažući Odluku o izmeni i dopuni Odluke o pravima i uslugama socijalne zaštite istakla da je na inicijativu tog sekretarijata izmenjen član Pravilnika o bližim uslovima i standardima za pružanje usluga socijalne zaštite, čime se omogućava da uslugu "Predah" mogu da koriste i odrasli i stariji korisnici.

- Ova usluga neće biti dostupna samo korisnicima od pet do 26 godina života, kao što je to bio slučaj do sada. Smatrali smo da su nepravedno izostavljeni i odrasli i stariji korisnici koji su kandidati za korišćenje ove usluge. Njihovi roditelji su stariji i imaju dosta poteškoća sa korisnicima, tako da im je potrebna naša veća pomoć i podrška. Iz tog razloga, Sekretarijat za socijalnu zaštitu je inicirao izmene ovog pravilnika, što je pre desetak dana i urađeno, tako da smo predložili da se ova izmena uvrsti i u našu odluku o pravima i uslugama socijalne zaštite - pojasnila je Nataša Stanisavljević.

Ona je podsetila da se usluga "Predah" odvija i pruža u posebnom objektu koji je za te namene izgrađen i otvoren ove godine, a omogućava kratkoročan i povremeni smeštaj dece sa smetnjama u razvoju.

- To se odnosi na dnevni smeštaj, smeštaj tokom vikenda ili na višednevni smeštaj, čime se pruža podrška i detetu i porodici deteta. Takođe, na ovaj način se održava i poboljšava kvalitet njihovog života sa ciljem ostanka dece u porodici - zaključila je Stanisavljevićeva.

Gradski odbornici usvojili su na sednici Skupštine grada Odluku o izmenama Odluke o snabdevanju toplotnom energijom u gradu Beogradu. Sekretarka za energetiku Nina Jandrić pojasnila je da je u pitanju usklađivanje sa Zakonom o energetici ("Sl. glasnik RS", br. 145/2014 i 95/2018 - dr. zakon), Zakonom o glavnom gradu i Statutom Grada Beograda.

- Naime, Grad Beograd je Zakonom o energetici dobio kao izvornu delatnost izdavanje energetskih dozvola za proizvodnju, snabdevanje, distribuciju toplotne energije od 0,1 do 1 megavat. Na osnovu toga, u obavezi smo da donesemo ko je nadležan u drugom stepenu u vezi sa žalbom za izdavanje ovih dozvola. To je po Statutu Grada Beograda i Zakonu o lokalnoj samoupravi Gradsko veće Grada Beograda. Tako je sada i rok za izjavljivanje žalbe na rešenje kojim se izdaje energetska dozvola petnaest dana umesto osam dana, kako je bilo propisano ranije - pojasnila je Nina Jandrić i dodala da je Gradsko veće u drugom stepenu nadležno i za žalbe na osnovu rešenja koje izdaje JKP "Beogradske elektrane".

Gradska sekretarka za zdravstvo Vera Dražić obrazložila je na sednici izmenjenu i dopunjenu Odluku o osnivanju Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju, kao i Rešenje o davanju saglasnosti na Odluku o izmeni Statuta Apoteke "Beograd". Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 25/2019) nalaže da domovi zdravlja i zavodi prelaze u nadležnost republike.

- Budući da i Zavod za biocide koji je u gradu radio poslove dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije prelazi u nadležnost republike, on više nema isključivo pravo na to, kao ni nad poslovima monitoringa štetnih organizama u Beogradu. Ova odluka primeniće se po objavljivanju u "Službenom listu Grada Beograda" od 1. decembra - istakla je ona.

Vera Dražić je obrazložila i da je zbog promene Bojanske ulice u Ulicu Velimira Bate Živojinovića, gde je sedište Apotekarske ustanove "Beograd", moralo da dođe do promene statuta. Ona je dodala da republika ne preuzima osnivačka prava nad ovom ustanovom, već da ona ostaje u nadležnosti grada.

Sekretar za upravu Nikola Prelević naveo je da je izmenjena i Odluka o Gradskoj upravi zbog usklađivanja sa Statutom Grada Beograda i Zakonom o glavnom gradu. Odluka se menja u domenu Sekretarijata za zaštitu životne sredine. Na sednici je dato i pozitivno mišljenje na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije.

Izvor: Vebsajt Beoinfo, 12.11.2019.
Naslov: Redakcija