IZMENE ZAKONA O OZAKONJENJU NELEGALNO IZGRAĐENIH OBJEKATA PRED POSLANICIMA: Sve nelegalno sagrađene nekretnine, koje nisu dobile građevinsku dozvolu jer ne ispunjavaju uslove za legalizaciju, opštine, ili nadležni državni organi, moći će da sruše odmah posle drugostepene odluke
Vlasnik parcele na kojoj je izgrađen bespravni objekat, a takvih je oko dva miliona u Srbiji, biće odgovoran za nelegalnu gradnju.
Ovo je predviđeno izmenama Zakona o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015), koje je u četvrtak usvojila vlada po hitnom postupku i o kojima bi već početkom naredne sedmici trebalo da raspravljaju poslanici u Skupštini Srbije.
Sve nelegalno sagrađene nekretnine, koje nisu dobile građevinsku dozvolu jer ne ispunjavaju uslove za legalizaciju, opštine, ili nadležni državni organi, moći će da sruše odmah posle drugostepene odluke. Više neće morati da se čeka ishod eventualnog upravnog spora. Ovo je jedna od najvažnijih promena u zakonu i mera vlade u cilju zaustavljanja bespravne gradnje i sprečavanja zloupotreba u ovoj oblasti.
Do sada su nelegalni graditelji, čak i kada bi bili odbijeni u postupku ozakonjenja, pokretali spor na Upravnom sudu koji traje po nekoliko godina. Za to vreme ovi objekti nisu mogli da budu rušeni, a vreme trajanja spora nelegalni investitori su koristili da završe bespravnu zgradu i prodaju stanove. Prema podacima Ministarstva građevinarstva tokom 2016. i 2017. na području cele Srbije srušeno je oko 500 nelegalnih građevina.
Ovaj propis uvodi obaveznu proveru vidljivosti na satelitskom snimku za sve nekretnine koje se legalizuju, kako bi se sprečile zloupotrebe i doziđivanje spratova.
Novina je i to da će bespravni graditelji imati obavezu da podnesu poresku prijavu za porez na imovinu pre dobijanja rešenja o ozakonjenju. To bi trebalo da utiče na povećanje broja poreskih obveznika budući da u Beogradu trenutno samo pet odsto vlasnika ozakonjenih objekata plaća porez na imovinu.
Bespravnim graditeljima biće zabranjeno naknadno priključenje njihovih objekata na javnu infrastrukturu. Za javna preduzeća koja to dozvole, predviđene su kazne od 1,5 do tri miliona dinara ili krivična odgovornost u ponovljenom postupku.
Precizirano je i da nijedan objekat koji je izgrađen posle stupanja na snagu Zakona o ozakonjenju (27. novembar 2015. godine) ne može biti legalizovan. Svi započeti postupci ozakonjenja moraju se završiti u roku od pet godina , a ako se to ne desi, nadležni organ donosi rešenje kojim se zahtev odbija. S obzirom na to da je Zakon o ozakonjenju na snazi već tri godine, to znači da je ukupan rok da se ozakone nelegalni objekti osam godina.
Kao što je poznato divljom gradnjom do sada se bavilo šest propisa, ali nijedan nije dao očekivani rezultat. Ona nije zaustavljena, iako se tretira kao krivično delo. A nije ni legalizovan impozantan broj građevina.
Evo kako to izgleda u brojkama. Prema jedinstvenoj bazi podataka, koja je prvi put formirana, u Srbiji postoji oko dva miliona bespravno sagrađenih objekata. Ovo je navedeno u obrazloženju izmena i dopuna Zakona o ozakonjenju. Ta brojka je daleko manja od procene Republičkog geodetskog zavoda, prema kojoj takvih objekta ima oko pet miliona.
Prema prethodnim zakonima podneto je 771.000 zahteva i za tih 15 godina, to jest do novembra 2015, legalizovano je 151.000 objekata. Dok je u poslednje dve godine, od kada se primenjuje Zakon o ozakonjenju, doneto 176.984 rešenja o legalizaciji.
Grad Beograd podržava odluku Vlade Srbije da se pristupi izmenama Zakona o ozakonjenju objekata i Zakona o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014) čime će se omogućiti efikasna i uspešna borba protiv bespravne gradnje, izjavio je juče zamenik gradonačelnika Goran Vesić.
On je naglasio da bespravni graditelji ne plaćaju nikakve obaveze prema državi, grade nepoštujući bezbednosne standarde, opterećuju postojeću infrastrukturu i stvaraju probleme ljudima koji žive u legalnim objektima.
"Izmenama propisa data je mogućnost Gradu Beogradu da deo legalizacije prebaci na gradske opštine. Mi ćemo to i uraditi. Objekte do 200 kvadrata prebacićemo do kraja godine na gradske opštine, tako da će gradske opštine rešavati te poslove legalizacije, a mi ćemo, kao Grad Beograd, raditi one koji su preko 200 kvadrata", rekao je Vesić.
Izmene Zakona o ozakonjenju:
- Pooštrena odgovornost izvođača radova
- Skraćeni rokovi za postupanje nadležnih organa
- Građevinski inspektor bez odlaganja može da zatvori gradilište
- Više se neće plaćati taksa katastru na određivanje kućnog broja.
Izmene Zakona o planiranju i izgradnji:
- Elektronska izrada planske dokumentacije
- Rokovi za donošenje i izmenu planova skraćeni na 12 i šest meseci
- Donošenje planskih dokumenata proglašeno javnim interesom
- Gradnjom će moći da se bave samo privredna društva koja imaju licencu
Izvor: Vebsajt Politika, 14.10.2018.Naslov: Redakcija