Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVATNOM OBEZBEĐENJU: Mišljenje Zaštitnika građana o Nacrtu zakona


Zaštitnik građana dostavio je Ministarstvu unutrašnjih poslova Mišljenje na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatnom obezbeđenju.

Zaštitnik građana podržava napore predlagača da unapredi Zakon o privatnom obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 104/2013 i 42/2015) kroz preciziranje odredaba i nužno usaglašavanje sa izmenama i dopunama Zakona o policiji ("Sl. glasnik RS", br. 6/2016 i 24/2018), kao i sa drugim relevantnim propisima. Istovremeno, Zaštitnik građana koristi priliku da ukaže i na moguće pravce poboljšanja rešenja i dodatnog preciziranja pojedinih odredaba sadržanih u Nacrtu zakona.

I

Odredbom člana 5. Nacrta propisani su opšti uslovi za dobijanje svake od utvrđenih vrsta licenci, kao i posebni uslovi koje treba da ispuni pravno lice, odnosno preduzetnik da bi dobili neku od utvrđenih vrsta licenci.

Zaštitnik građana ukazuje na mogućnost dopune navedene odredbe na način da se kao poseban uslov za obavljanje poslova obezbeđenja objekata koje koriste deca i mladi (škole, predškolske ustanove, centri za socijalni rad, zdravstvene ustanove) propiše da pravno lice mora da ima zaposlene službenike koji imaju odgovarajuću obuku u oblasti prava deteta i postupanja sa decom. Tako je, primera radi, članom 70. Zakona o policiji propisano da policijski službenici koji postupaju sa decom moraju imati odgovarajuću obuku za rad sa decom. Bez dopune pomenute odredbe Nacrta za pripadnike privatnog obezbeđenja, čije usluge koriste brojne ustanove koje koriste deca (škole, predškolske ustanove, centri za socijalni rad, zdravstvene ustanove), postavljaju se niži, odnosno blaži uslovi u odnosu na pripadnike policije.

II

Odredbom člana 7. stav 2. tačke 1) i 2) Nacrta propisano je kada postoji bezbednosna smetnja, odnosno čije nepostojanje je uslov za izdavanje licence za vršenje poslova privatnog obezbeđenja.

Iako je predlagač verovatno imao u vidu član 138. stav 2. Zakona o policiji i član 11. Zakona o oružju i municiji ("Sl. glasnik RS", br. 20/2015) Zaštitnik građana smatra svrsishodnim da se još jednom razmotri odnos ovih odredaba prema već pomenutoj odredbi člana 7. stav 2. Nacrta. Naime, imajući u vidu obim ovlašćenja službenika privatnog obezbeđenja i predloženo rešenje za propisivanje bezbednosnih smetnji, kao i upoređujući navedeno sa policijskim ovlašćenjima iz člana 64. i propisanim bezbednosnim smetnjama iz 138. stav 2. Zakona o policiji može se zaključiti da je već sam obuhvat krivičnih dela koja su propisana kao bezbednosne smetnja za vršenje poslova privatnog obezbeđenja u tački 1) uži, (npr. pravosnažna osuda na kaznu zatvora za krivična dela propisana određenim glavama posebnog dela Krivičnog zakonika) u odnosu na one koje predstavljaju bezbednosne smetnje za rad u Ministarstvu (npr. ako je lice osuđivano zbog krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti). Tom prilikom trebalo bi razmotriti, za sve navedene odredbe, da li postoji mogućnost unapređenja tako što će se propisati da bezbednosna smetnja postoji i ukoliko je licu pravnosnažnom presudom izrečena mera bezbednosti zabrane približavanja i komunikacije sa oštećenim, za vreme na koje je mera izrečena; ukoliko su licu u skladu sa Porodičnim zakonom ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon i 6/2015) izrečene mere zaštite od nasilja u porodici, za vreme na koje su mere izrečene i ukoliko su, u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici ("Sl. glasnik RS", br. 94/2016), licu izrečene hitne mere za vreme na koje su mere izrečene.

Zaštitnik građana smatra značajnim propisivanje određenih mera bezbednosti kao bezbednosnih smetnji, ali ukazuje da i mere koje nadležni državni organi izriču pre okončanja odgovarajućih postupaka (hitne mere, mere zaštite od nasilja) treba da budu propisane kao bezbednosne smetnje, dok traju. Izricanje ovih mera rezultat je odgovarajućih procena nadležnih organa o postojanju određenog nivoa rizika od događanja ili ponavljanja nasilja na strani lica protiv koga su mere izrečene, te je stoga opravdano da se ove mere – dok traju – smatraju bezbednosnim rizikom za vršenje detektivske delatnosti.

III

Zaštitnik građana ukazuje i na mogućnost unapređenja odredbe člana 22. Nacrta na način da se ona, saglasno vrsti, broju i prirodi ovlašćenja dodeljenih privatnom obezbeđenju upodobi standardima i uslovima koji su propisani u članovima 70, 76, 107, 116. i 124. Zakona o policiji, a naročito da prema maloletnim licima mogu da postupaju samo službenici obezbeđenja koji su završili obuku u oblasti prava deteta i postupanja sa decom, kao i da su službenici obezbeđenja, kada primenjuju ovlašćenja prema maloletnim licima, dužni da vode računa o dostojanstvu ličnosti maloletnog lica, psihičkim, emocionalnim i drugim ličnim svojstvima i zaštiti njegove privatnosti. Naime, razlog tome nalazi se u činjenici da važeći Zakon o privatnom obezbeđenju i Nacrt zakona ne sadrže zaštitne mere namenjene maloletnim licima, kakve postoje u Zakonu o policiji, Zakonu o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005) i Uputstvu o postupanju policijskih službenika prema maloletnim i mlađim punoletnim licima. Dodatno, za razliku od rada policijskih službenika koji je pod nadzorom brojnih internih i spoljnih kontrolnih mehanizama, rad pripadnika privatnog obezbeđenja ne podleže takvoj vrsti kontrole, te je svrsishodno precizno urediti obaveze i granice u postupanju pripadnika privatnog obezbeđenja, uz eventualno odgovarajuće kaznene odredbe, odnosno razmotriti propisivanje mogućnosti oduzimanja licence u slučaju nezakonitog i nepravilnog postupanja.

IV

Zaštitnik građana nalazi da nije u duhu poštovanja prava osoba sa invaliditetom odredba člana 22. stav 2. kojom se propisuje da se sredstva prinude ne mogu upotrebljavati prema "teškim invalidima". Ukazujemo da je neophodno obezbediti punu zaštitu svih osoba sa invaliditetom, bez prepuštanja proceni službenika privatnog obezbeđenja da li je reč o "teškom" invaliditetu ili ne. Na ovakav način formulisana odredba, u praksi bi mogla da dovede da službenik obezbeđenja procenjuje težinu invaliditeta, za šta nema potrebna ovlašćenja ni stručnost. Zaštitnik građana dodatno ukazuje na neadekvatnost pojma "invalid" koji se koristi u Nacrtu, a koji je davno napušten upravo u cilju sprečavanja stigmatizacije i isključivanja osoba sa invaliditetom.

V

Odredbom člana 27. stav 1. Nacrta zakona propisana je upotreba fizičke snage na način da: "Pod upotrebom fizičke snage smatra se upotreba različitih zahvata borilačkih veština ili njima sličnih postupaka na telu drugog lica kojima se prisiljava na poslušnost kada su za to ispunjeni zakonski uslovi. Stavom 5. navedenog člana Nacrta propisano je da: "Sa upotrebom fizičke snage se prestaje čim prestane napad ili otpor lica prema kome je upotrebljena."

Zaštitnik građana ukazuje da je potrebno dopuniti odredbe navedenog člana tako što će se izričito propisati da upotreba fizičke snage mora biti srazmerna napadu koji se odbija, kao što je to propisano članom 53. stav 2. važećeg Zakona, a u skladu sa ustavnom garancijom da se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može smanjivati.

VI

U Nacrtu zakona nisu propisani oni razlozi, koji mogu ili postoje u stvarnom životu, a suštinski predstavljaju smetnju za obavljanje navedenih poslova. Radi ostvarivanja svrhe njegovog donošenja, Zaštitnik građana nalazi da je potrebno razmotriti potrebu da neka postupanja pravnog lica, preduzetnika ili fizičkog lica mogu biti razlog za oduzimanje licence za vršenje poslova privatnog obezbeđenja. Ističemo da bi kao razlog trebalo da bude propisano postupanje koje predstavlja grubo kršenje prava, višestruko kršenje prava i/ili obaveza, i takvo ponašanje prema većem broju građana kao i ponašanje suprotno odredbama Nacrta kojima se uređuju ovlašćenja službenika obezbeđenja, naročito prema građanima u osetljivom položaju (deca, trudnice, roditelji sa decom, osobe sa invaliditetom, bolesna lica i dr). Prema predloženim rešenjima iz Nacrta, nezakonita i nepravilna primena odredaba samog Nacrta nije predviđena kao razlog za oduzimanje licence.

Izvor: Vebsajt Zaštitnika građana, 02.08.2018.
Naslov: Redakcija