Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ODLUKA O MERAMA ZA OČUVANJE STABILNOSTI FINANSIJSKOG SISTEMA U VEZI S KREDITIMA INDEKSIRANIM U STRANOJ VALUTI: BANKE DRASTIčNO SMANJILE KAMATNE STOPE NA ZAJMOVE U šVAJCARSKIM FRANCIMA, TAKO DA SE STAMBENA POZAJMICA MOżE REFINANSIRATI U EVRIMA, PO CENI OD 2,77 ODSTO NA GODIšNJEM NIVOU ILI IZABRATI DINARI PO KAMATI OD šEST ODSTO. UZ TO, ONI KOJI SU OSIGURANI KOD NACIONALNE KOORPORACIJE PLAćAćE ZA JEDAN DO JEDAN I PO ODSTO MANJU PROVIZIJU, NEGO NA KREDITE U šVAJCARSKIM FRANCIMA


Građani koji imaju stambene kredite u švajcarskim francima neće dobiti više nikakve pogodnosti od onih koje im je Narodna banka Srbije ponudilaOdlukom o merama za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema u vezi s kreditima indeksiranim u stranoj valuti ("Sl. glasnik RS", br. 21/2015 i 51/2015)pre više od godinu dana.

Banke su drastično smanjile kamatne stope na ove zajmove, tako da se stambena pozajmica može refinansirati u evrima, po ceni od 2,77 odsto na godišnjem nivou ili izabrati dinari po kamati od šest odsto. Uz to, oni koji su osigurani kod Nacionalne koorporacije plaćaće za jedan do jedan i po odsto manju proviziju, nego na kredite u švajcarskim francima.

Pojedine banke kod kojih građani imaju stambene kredite u francima, a prestali su da ih otplaćuju, već su napravile "pakete" i čekaju da se usvoji novi propis po kome će moći da ih prodaju fondovima. U ovom slučaju, jedan deo obaveza biće otpisan, a drugi će ili nastaviti da se otplaćuje, ili će stan biti oduzet.

"Za građane kojima je teško da otplaćuju stambene kredite u "švajcarcima", najbolje je da pređu u drugu valutu i tako smanje mesečne obaveze. Kurs franka niko ne može da vrati unazad, ali može da se dobije povoljnija kamata u evrima i da se eventualno produži rok otplate. Za samohrane majke, invalide i druge posebne kategorije građana postoje povlastice", kažu u jednoj stranoj banci koja je odobrila najviše ovih pozajmica u Srbiji.

Bankari najavljuju da i pored dužeg kašnjenja u otplati rata, neće ove klijente svrstavati u lošiju kategoriju, već će dobiti jednako povoljnu kamatu kao i građani koji nemaju kašnjenje po evidenciji Kreditnog biroa.

"Ustupaka više nema i zaduženi u francima sve mogu da reše u svojoj banci. Za rešenje problema NBS je ponudila četiri modela koje je iskoristilo nešto više od deset odsto zaduženih. I dalje u bankama mogu da izaberu jednu od mogućnosti", kažu u jednoj državnoj instituciji.

Udruženja za zaštitu finanijskih korisnika "Efektiva" zatražila su od Republičkog javnog tužioca da poništi ukupno 20.000 kredita u švajcarcima. Prema Zakonu o obligacionim odnosima ("Sl. list SFRJ", br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, "Sl. list SRJ", br. 31/93 i "Sl. list SCG", br. 1/2003 - Ustavna povelja), kako navode u "Efektivi", ima mogućnosti da se ponište ugovori s bankama. Ukoliko ne bude pozitivne odluke, zaduženi u "švajcarcima" biće prinuđeni da se obrate međunarodnim organizacijama radi zaštite prava korisnika kredita u švajcarskim francima.

Udruženje navodi da su od 2006. do 2011. godine banke u Srbiji i u okolnim zemljama nudile građanima stambene kredite u švajcarskim francima, što su predstavljale kao najpovoljnije, ali se to pokazalo kao neistinito. Banke su, tako, navele klijente da "donesu pogrešnu ekonomsku odluku koju, da su znali za stvarne izloženosti rizicima, nikada ne bi doneli".

Valja reći da je bilo i banaka koje uopšte nisu odobravale ove zajmove upravo zbog rizika, dok su neke u pismenoj formi obaveštavale klijente da su to rizični krediti. I tadašnji guverner NBS je javno pozvao građane da ne uzimaju te zajmove. Ipak, zbog značajno povoljnih kamata, 20.000 građana je rizikovalo.

Vrhovni sud Federacije BiH ocenio je kako su krediti građanima u švajcarskim francima s valutnom klauzulom i promenljivom kamatnom stopom bili zakoniti. Na taj način razrešio je dilemu koju je imao opštinski sud u Mostaru, pred kojim se nalazi veliki broj sporova zbog zajmova u "švajcarcima". U BiH su 9.802 osobe podigle kredite u švajcarskim francima.

Izvor: Vebsajt B92, 13.06.2016.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija