Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NAJAVLJENE IZMENE ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI: VLASNIKU RADNJE, KOJI NIJE IZDAO FISKALNI RAčUN, RADNJA ćE BITI ZATVORENA NA SEDAM DANA, A AKO SE PREKRšAJ PONOVI NA 14 DANA, A SLEDEćI PUT NA 30 DANA


"Država bi do kraja 2014. suzbijanjem sive ekonomije mogla da prihoduje 100 miliona evra, a to će se postići većim brojem kontrola i inspektora, a od 1. jula, planirano je da se kroz izmene poreskih zakona povećaju i kazne za utaju poreza", izjavio je državni sekretar Ministarstva finansija Nikola Ćorsović.

Od 1. jula Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji biće predviđeno da vlasniku radnje, koji je uhvaćen da nije izdavao fiskalni račun, bude zatvorena radnja na sedam dana prvi put, a ako se prekršaj ponovi, radnja će biti zatvorena 14 dana.

Ako i treći put bude zatečen da nije izdavao fiskalni račun, moraće da zatvori radnju na još 30 dana, što bi, kaže Ćorsović, značilo i kraj poslovanja te firme.

Na seminaru posvećenom sivoj ekonomiji, koji je organizovala Asocijacija medija, on je rekao da su do sada kazne za neizvršavanje fiskalnih računa bile najniže moguće - 50.000 dinara, što su vlasnici ukalkulisali u trošak.

Prema njegovim rečima, broj kontrola biće povećan od 8 do 10 puta, a broj inspektora 4 puta.

"Pogrešne su procene da budžet od sive ekonomije gubi milijarde, ali ako bi se smanjio udeo sive ekonomije, mogli bismo godišnje da ostvarimo prihod od dodatnih 500 do 700 miliona evra, odnosno između 1,3 i 1,7 odsto BDP-a", rekao je Ćorsović.

On je podvukao da je planiran konsolidovani deficit Srbije za ovu godinu 7,1 odsto BDP-a, što znači da suzbijanje sive ekonomije neće rešiti sve probleme, ali će svakako da pomogne.

"Poreski inspektori će raditi i popodne ali i vikendom, jer najveći broj firmi upravo u to vreme ne izdaje fiskalne račune, znajući da državne službe ne rade", najavio je Ćorsović.

On je precizirao da će biti predviđene mere na kraći rok, koje će pokriti pet oblasti - prva je izdavanje fiskalnih računa i rad na crno, druga pojačana kontrola rizičnih industrija kao što su autoprevoznici i prehrambena industrija, a sledi i sprečavanje šverca akciznih prozvoda duvana i naftnih derivata. Četvrta oblast se odnosi na pranje novca i fantomske firme, gde je Ćorsović najavio još bolju saradnju sa APR-om, dok je poslednja oblast vezana za bogate građane i unakrsnu proveru prihoda imovine.

Na duži rok, rekao je on, planira se institucionalna izgradnja, pre svega Poreske uprave, kako bi se postigla bolja organizacija i bolja kontrola.

On je podsetio da će paralelno sa merama suzbijanja sive ekonomije ići i mere stimulacije za prelazak u legalne tokove, a prema njegovim rečima, jedna od tih mera je da će država finansirati poreze i doprinose za novozaposlene u odnosu 70 prema 30.

"Procene su da u Srbiji udeo sive ekonomije iznosi do 30 odsto BDP-a, a ozbiljnim merama u naredne četiri godine, planirano je da taj udeo smanjimo na nivo regiona, što je između 22 i 25 odsto", kazao je Ćorsović.

Izvor: Vebsajt Ministarstva finansija 14.5.2014.