Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU: Zakon predviđa da oni koji se tri puta ogluše o poziv na skrining preglede, a kasnije obole, plate čak 35 odsto lečenja, iako imaju zdravstveno osiguranje


"Halo, zovem iz Vašeg Dom zdravlja, trebalo bi da dođete na preventivni pregled."

Ovakvi pozivi trebalo bi da postanu uobičajeni u Srbiji, nakon što je, 11. aprila 2019. godine, stupio na snagu novi Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 25/2019 - dalje: Zakon).

Ovaj Zakon predviđa i da oni koji se tri puta ogluše o poziv na skrining, a kasnije obole, plate čak 35 odsto lečenja, iako imaju zdravstveno osiguranje.

Udruženja obolelih i aktivisti kažu da je odluka o uvođenju preventivnih pregleda neophodna, kao i da je država morala da uradi nešto kako bi podstakla građane da zdravlje proveravaju na vreme.

Oni, ipak, upozoravaju da zdravstvene ustanove za sada nemaju kapaciteta da širom zemlje organizuju preventivne preglede za sve građane, kako to predviđa Zakon. Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo na pitanja o novom Zakonu i pregledima.

Obavezni pregledi organizovaće se za tri bolesti za koje se u Srbiji rade skrinig testovi: rak dojke, grlića materice i debelog creva.

Novi Zakon predviđa da domovi zdravlja građane na preventivne, takozvane skrining testove, pozivaju telefonom ili slanjem pozivnog pisma, kažu u Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".

Skrining je vrsta preventivnog pregleda čiji je cilj da se eventualno oboljenje otkrije u što ranijoj fazi.

"Organizovani skrining radi se u ciklusima od nekoliko godina (dve ili tri godine)", objašnjavaju iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".

Preventivni pregledi raka dojke, raka grlića materice i kolorektalnog karcinoma se u Republici Srbiji sprovode od decembra 2012. godine.

Kada je u pitanju rak dojke pozivaju se sve žene uzrasta od 50 do 69 godina, stoji u Uredbi o Nacionalnom programu ranog otkrivanja karcinoma dojke ("Sl. glasnik RS", br. 73/2013).

Organizovani skrining raka grlića materice obuhvata žene uzrasta od 25 do 64 godine, a kolorektalnog karcinoma stanovništvo oba pola uzrasta od 50 do 74 godine.

Rak dojke je jedan od vodećih uzroka smrtnosti kod žena u Srbiji. Od njega godišnje oboli oko 4.000 žena, a umre oko 1.600. Statistika kaže da od 100.000 žena, njih 65 oboli od te bolesti.

"Da su neke naše članice išle na preventivne preglede, mnoge bi danas bile žive", kažu iz Udruženja žena obolelih i lečenih od raka dojke Budimo zajedno.

Samo jedan taj pregled može da vam spasi život, jer je karcinom dojke bolest koja može da se izleči, ako se otkrije u ranoj fazi.

"Naša statistika je pokazala da je samo 30 odsto žena išlo na ovaj pregled. Država treba nešto da uradi da motiviše građane da dolaze, pa i na ovaj način."

Od raka grlića materice u Srbiji godišnje oboli 1.200 žena, a više od 600 premine, podaci su "Batuta". Na poslednjim skrining testovima, rak je dijagnostikovan po stopi od 370 slučajeva na 100.000 pregleda.

Tamara S. ima 37 godina i nikada nije primila poziv iz Doma zdravlja. Ni na mobilni ni na fiksni telefon.

Ona je podstanar i ne živi na adresi koja joj je u ličnoj karti.

"Čak i da su mi slali poziv, nikada ne bih mogla da ga dobijem. Takođe, nikada nisam kod kuće, kako da se javim ako zovu na fiksni?"

Dodaje da ni njena mama, koja ima 65 godina, nikada nije dobila pozivno pismo iz Doma zdravlja.

Nije jasno ni kako će se država ponašati tokom eventualnih štrajkova pošte, zbog kojih su nekoliko puta u toku prethodne tri godine kasnile pošiljke i po 20 dana.

U Srbiji se samo u 17 domova zdravlja uopšte sprovodi skrining pregled grlića materice, kažu u jednom od njih - Domu zdravlja Novi Sad.

U njemu je u prethodne tri godine na preventivni pregled grlića materice došao najveći broj pacijentkinja - oko 70 odsto žena od 24 do 65 godine života koje su pacijentkinje ovog doma zdravlja.

"Kod nas postoji kol centar, pa tako zovemo žene jednom godišnje", kaže doktorka Ljerka Popov, ginekolog akušer i pomoćnica direktora u toj ustanovi.

Pregled je "vrlo jednostavan, a lečenje skupo i komplikovano", dodaje Popov.

U Domu zdravlja Novi Sad se skrining programi rade u toku regularnog radnog vremena.

Ipak, doktorka Popov kaže da bi, sa povećanim odzivom žena, trebalo da se organizuju pregledi mimo regularnog proseca rada.

"Sada se dosta mučimo, ali stižemo sve. Ako bi došlo više žena, morali bismo da izdvojimo dodatno vreme za to."

Još uvek nije jasno kako će građani koje žive daleko od ambulanti dolaziti na preventivne preglede, niti da li će broj domova zdravlja u kojima se ovi pregledi obavljaju biti povećan.

"Mnoge žene koje su obolele su rekle da nikakve pozive za skrininge nisu dobijale, a da im o tome nisu govorili ni u Domu zdravlja kada bi dolazili na regularno lečenje", kažu iz Udruženja žena obolelih i lečenih od raka dojke Budimo zajedno.

"Neiformisanost nije opravdanje, ali je potrebno da se napravi kampanja i pozovu građani, ne samo da im se preti finansijskom kaznom."

Aktivisti nevladinih organizacija usprotivili su se ovoj odluci Narodne skupštine i nazvali je "nehumanom".

"Nepojmljiv je nivo neodgovornosti koji su pokazale Vlada predlaganjem, a Narodna skupština usvajanjem Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju. Učešće u 35% troškova lečenja kancera je pitanje života i smrti u ovoj zemlji", napisao je Danilo Ćurčić iz Inicijative za ekonomska i socijalna prava "A11".

Ćurčić je dodao da u Srbiji nije bilo nikakve analize efekata ove odluke.

Građani su se na društvenim mrežama pitali i kako će to u praksi da funkcioniše - ko će pozivati i kako, šta se dešava kada država pozove na skrining, a onda se na rezultate čeka mesecima.

Izvor: Vebsajt BBC, Marija Janković, 11.04.2019.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija