Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZRAĐEN NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVATNOM OBEZBEĐENJU: PRODUżENJE ROKA ZA USKLAđIVANJE RADA PRAVNIH LICA I PREDUZETNIKA, OBAVEZA ZAPOSLENIH DA OBAVEZE PROPISANE ZAKONOM ISPUNE DO JANUARA 2016.


Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao ovlašćeni predlagač (u daljem tekstu: predlagač zakona), pripremilo je Nacrt zakona o odbrani od grada (u daljem tekstu: Nacrt zakona).

Nacrt zakona predviđa tri krupne izmene i dopune važežeg Zakona o privatnom obezbeđenju ("Službeni glasnik RS", br. 104/2013) (u daljem tekstu: Zakon). Nacrtom zakona prvenstveno se predlaže produženje rokova propisanih Zakonom, a u kojima je potrebno da pravna i fizička lica svoje poslovanje usklade sa odredbama Zakona. Pri donošenju Zakona, zakonodavac je ostavio rok od 18 meseci od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje sa novim pravnim okvirom, kao i rok od šest meseci za donošenje podzakonskih akata. Međutim, kako je navedeno u Obrazloženju Nacrta zakona, zbog kompleksnosti materije koja je predmet uređenja podzakonskih akata, rad na njihovoj izradi trajao je znatno duže od propisanog roka, zbog čega se ne može očekivati usklađenost privatnog sektora sa novim pravnim režimom budući da bez podzakonskih propisa usklađivanje nije ni moglo da bude započeto. Stoga, Nacrtom zakona je predlaženo produženje roka za usklađivanje rada pravnih lica i preduzetnika koji su na dan stupanja na snagu Zakona obavljali delatnost privatnog obezbeđenja sa odredbama Zakona, i to do januara 2016. godine. Takođe, predviđena je i obaveza fizičkih lica koja su u vreme stupanja na snagu zakona bila zaposlena kod pravnih lica koja su vršila poslove privatnog obezbeđenja u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina, da uslove propisane Zakonom ispune do januara 2016. godine (osim uslova u vezi sa minimalnim stručnim obrazovanjem koji moraju biti ispunjeni u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona).

Nacrtom zakona, takođe, predložena je dopuna Zakona da se za izdavanje legitimacije za službenike privatnog obezbeđenja koju izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova plaća taksa u smislu propisa kojima je uređen budžetski sistem Republike Srbije, pri čemu visinu takse propisuje nadležni ministar nadležan za unutrašnje poslove. Predlagač propisa je obrazložio da predložena dopuna ni na koji način ne utiče na stvaranje dodatnih obaveza za pravna i fizička lica u privatnom sektoru. Ovo zbog toga što se za spise i izvršene radnje državnog organa naplaćuje republička administrativna taksa saglasno Zakonu o republičkim administrativnim taksama ("Službeni glasnik RS", br. 43/2003, 51/2003 - ispr., 61/2005, 101/2005 – dr. zakon, 5/2009, 54/2009, 50/2011, 70/2011 – usklađeni din. izn., 55/2012 – usklađeni din. izn., 93/2012, 47/2013 – usklađeni din. izn., 65/2013 – dr. zakon i 57/2014 – usklađeni din. izn.), a za pravne subjekte i fizička lica bilo je izvesno da će morati da nadoknade troškove izrade i izdavanja predmetnih legitimacija, kao i za svaku drugu radnju i izdatu ispravu od strane državnog organa. Kako je predlagač propisa naveo u Obrazloženju Nacrta zakona, usvajanjem predložene dopune, samo se menja način propisivanja iznosa takse za izdate legitimacije - umesto Zakonom o republičkim administrativnim taksama biće propisana podzakonskim aktom, a akt kojim se visina takse propisuje nema uticaj na određivanje njene visine, budući da se prilikom njenog određivanja u oba slučaja koristi metodologija propisana Zakonom o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013 i 142/2014).

Nacrt zakona, takođe, predlaže i dopunu člana kojim se uređuju obavezno obezbeđeni objekti. Naime, član 4. Zakona uređuje da su obavezno obezbeđeni objekti - objekti od strateškog značaja za Republiku Srbiju i njene građane, kao i objekti od posebnog značaja čijim bi oštećenjem ili uništenjem mogle da nastupe teže posledice po život i zdravlje ljudi ili koji su od interesa za odbranu zemlje, pri čemu se pod obavezno obezbeđenim objektima smatra i prostor na kome se nalaze ti objekti i čine njihov sastavni deo, kao i prateći objekti koji su u funkciji tih objekata. Nacrtom zakona predviđen je izuzetak od navedenog, a odnosi se na objekte čiju zaštitu obavljaju državni organi i objekata čija se zaštita obavlja saglasno propisima iz oblasti odbrane. Kako je predlagač propisa naveo u Obrazloženju Nacrta zakona, cilj ove dopune je jasno izuzimanje određenih objekata čija se zaštita obavlja saglasno posebnim propisima (kao što su propisi kojima se uređuje obavezna zaštita određenih objekata koju obavljaju državni organi, prvenstveno policija, propisi iz oblasti odbrane kojima se uređuje obavezna zaštita objekata od značaja za odbranu zemlje, i dr.), od primene odredaba Zakona o privatnom obezbeđenju. Takođe, predlagač propisa obrazložio je da je do sada, preširoko postavljen pravni osnov iz Zakona o privatnom obezbeđenju otežavao rad na izradi podzakonskog akta kojim treba da se utvrde kriterijumi za određivanje predmetnih objekata.

U prelaznim i završnim odredbama Nacrta zakona, predviđeno je da predložene izmene i dopune Zakona stupe na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku".

Izvor: Redakcija, 14.4.2015.