Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O VRAĆANJU ODUZETE IMOVINE I OBEŠTEĆENJU: Američki državljani ne mogu ostvariti pravo na vraćanje imovine za koju su obavezu obeštećenja preuzele SAD, u skladu sa sporazumima zaključenim između Jugoslavije i Amerike, od 19. jula 1948. godine i od 5. novembra 1964. godine


Zahtev za vraćanje oduzete imovine podnela su 144 američka državljanina (mahom srpskog porekla), kao i veliki broj ljudi koji, pored američkog, imaju i državljanstvo Srbije. Proces restitucije teče normalno, bez ikakvih prepreka, izjavio je Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju.

Američkim državljanima Agencija za restituciju do sada je vratila 132 objekta: 96 poslovnih prostora, 15 stanova i 21 zgradu, ukupne površine 9.012 kvadratnih metara. Vraćeno im je i 970 hektara oranica, 116.733 kvadratna metra neizgrađenog građevinskog zemljišta i oko 17 hektara šuma.

Američki ambasador Kajl Skot izjavio je pre dva dana da je saradnja sa srpskom Agencijom po pitanju restitucije izuzetna, ali i da su mnogobrojni američki građani izgubili imovinu u periodu Holokausta ili komunizma.

- To je ogromna suma. Ne očekujemo da Srbija odjednom vrati sve natrag, ali rešenje treba naći - rekao je Skot.

Sekulić objašnjava da postoji uslov pod kojim državljani SAD po Zakonu o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US) mogu ostvariti pravo na restituciju.

- Oni ne mogu ostvariti pravo na vraćanje imovine za koju su obavezu obeštećenja preuzele SAD, u skladu sa sporazumima zaključenim između Jugoslavije i Amerike. U pitanju su dva sporazuma: od 19. jula 1948. godine i od 5. novembra 1964. Dakle, ukoliko su raniji vlasnici obuhvaćeni navedenim sporazumima, njihovi zakonski naslednici nemaju pravo na povraćaj - kaže Sekulić.

Sporazumima su obuhvaćeni oni koji su bili državljani SAD u momentu oduzimanja imovine, kao i u momentu potpisivanja ugovora, dakle oni koji su imali američko državljanstvo u periodu od 1948. do 1964. Prvim ugovorom bivša Jugoslavija isplatila je Americi tri i po miliona dolara, a drugim 17 miliona, ukupno 20,5 miliona. Ovim novcem obeštećeni su Amerikanci kojima su različitim posleratnim merama oduzete vile, rudnici i fabrike na tlu Jugoslavije.

- Ukoliko raniji vlasnici nisu bili državljani SAD u momentu oduzimanja imovine, već su državljanstvo stekli posle 1964. ili ga nikada nisu stekli, njihovi naslednici, podnosioci zahteva, a koji su državljani SAD, ostvaruju pravo na vraćanje imovine kao i domaći državljani. Sa Amerikom postoji reciprocitet u sticanju prava svojine na nepokretnostima, kako pravnim poslovima među živima, tako i nasleđivanjem - pojašnjava Sekulić.

U Agenciji za restituciju kažu da je procenjena vrednost ukupne imovine koja ne može da se vrati u naturi već mora biti obeštećena 13,6 milijardi evra. Koliko od toga će pripasti državljanima SAD srpskog porekla, tek će se videti.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 13.03.2018.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija