Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI NOVI MODEL FINANSIRANJA NAUČNIH PROJEKATA: Tekući projektni ciklus kroz koji se finansira nauka biće produžen za još šest meseci, a očekuje se da odluku o tome Vlada RS donese u naredne dve nedelje. Naučna zajednica, koja broji 12.000 ljudi, već od marta 2017. godine moći će da prijavljuje projekte za novi ciklus, koji će trajati najverovatnije tri godine. Biće napravljena drugačija mreža instituta, pripremljen novi model finansiranja, kombinovani, institucionalno-projektni, koji će početi da se primenjuje od 2019. godine


Tekući projektni ciklus kroz koji se finansira nauka biće produžen za još šest meseci, a očekuje se da odluku o tome Vlada Republike Srbije donese u naredne dve nedelje. Naučna zajednica, koja broji 12.000 ljudi, već od marta 2017. godine moći će da prijavljuje projekte za novi ciklus, koji će trajati najverovatnije tri godine. U međuvremenu, država će promisliti o tome kakva nam je nauka potrebna, šta su prioriteti i kako ih podržati i finansirati. Biće napravljena drugačija mreža instituta, pripremljen novi model finansiranja, kombinovani, institucionalno-projektni, koji će početi da se primenjuje od 2019. godine.

Ovo su planovi za unapređenje nauke, koje najavljuje dr Nikola Tanić, pomoćnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, zadužen za nauku.

- Prelazno rešenje, koje će trajati naredne tri godine, potrebno nam je da bismo resetovali sistem i omogućili da se u projekte uključe mladi istraživači, da se reorganizuju istraživački timovi i da se omogući istraživačima da definišu nove teme istraživanja - objašnjava Tanić.

Na nivou Vlade Republike Srbije formirana je radna grupa koja se bavi trajnim modelom finansiranja naučne zajednice koji će prvi put biti kombinovan - institucionalni i projektni. To znači da će naučnici biti zaposleni u institutima i na osnovu toga dobijati osnovnu platu. Dodatak plate dobijaće se za učešće u projektima. Reč je o složenom modelu, koji treba dobro da se osmisli, kao i to čime će se instituti baviti kako bi zaradili institucionalni deo finansiranja.

Tanić najavljuje i strategiju "pametne" specijalizacije koja će, na osnovu postojeće naučne infrastrukture i potreba privrede, odrediti u kom regionu je potrebno razvijati koju vrstu istraživanja i u kojoj oblasti. U naredne dve godine instituti će prvo ocenjivati sami svoj rad, pa će dobiti spoljne ocene, i to će poslužiti kao osnova za dalju reorganizaciju. Na nivou Vlade biće odlučeno šta sa onima koji dobiju loše ocene. Srbija danas ima 63 naučna instituta, a za tri godine naša naučna mapa mogla bi da izgleda sasvim drugačije.

Izdvajanja za nauku, prema Tanićevim rečima, trenutno su u okviru mogućnosti države i iznose 130 miliona evra na godišnjem nivou. Neke članice Evropske unije, kao, na primer, Bugarska, dobijaju tri puta veća sredstva, ali bez obzira na tu razliku, srpski naučnici ostvaruju odlične rezultate. Ipak, budžet za narednu godinu je puniji, jer će plate istraživača, kako kaže, biti veće za pet odsto. Deluje realno da do 2020. godine, sa sadašnjih 0,42 odsto BDP, bude povećan na 0,6 odsto, kako je predviđeno Strategijom naučnog i tehnološkog razvoja.

Izvor: Vebsajt Novosti, I. Mićević, 12.12.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija