Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI - TEKST PROPISA


PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Član 1.

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon, 88/2010, 99/2010, 57/2011, 119/2012, 45/2013 - dr. zakon, 93/2014 i 96/2015), u članu 48. stav 2. tačka 2) reči: "i kliničko-bolnički centar" brišu se.

U tački 3) posle reči: "institut" dodaje se zapeta i reči: "kliničko-bolnički centar".

Član 2.

U članu 130. stav 4. posle reči: "instituta " dodaje se zapeta i reči: "kliničko-bolničkog centra".

Član 3.

U članu 141. stav 4. posle reči: "instituta" dodaje se zapeta i reči: "kliničko-bolničkog centra".

Član 4.

U članu 185. stav 2.briše se.

Član 5.

Čl. 198a i 198b brišu se.

Član 6.

Član 199. menja se i glasi:

"Član 199.

Zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi i drugom pravnom licu koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: drugo zaposleno lice), koji radi puno radno vreme, može da obavlja određene poslove iz svoje struke kod drugog poslodavca, van redovnog radnog vremena, zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa drugim poslodavcima u ukupnom trajanju do jedne trećine punog radnog vremena.

O zaključenom ugovoru o dopunskom radu sa drugim poslodavcima zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo zaposleno lice dužan je da pismeno obavesti direktora zdravstvene ustanove, odnosno osnivača privatne prakse i drugog pravnog lica koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, gde radi puno radno vreme.

Zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa i drugo pravno lice koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, o ugovorima o dopunskom radu koje su zaključili, dužni su da vode evidenciju.

Jedan primerak originala ugovora o dopunskom radu, u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora, zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo zaposleno lice dostavlja zdravstvenoj inspekciji radi kontrole obavljanja dopunskog rada u oblasti zdravstva. "

Član 7.

Čl. 200. i 201. brišu se.

Član 8.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Postojećim zakonskim rešenjem utvrđeno je da je osnivač kliničko-bolničkog centra grad. Imajući u vidu da kliničko-bolnički centar pored uslova predviđenih zakonom za obavljanje sekundarne zdravstvene zaštite, obavlja i visoko specijalizovanu zdravstvenu delatnost, koja podrazumeva i visok nivo opremljenosti zdravstvene ustanove za obavljanje zdravstvene delatnosti, stvorili su se uslovi za osnivanje ove vrste zdravstvene ustanove od strane Republike. Naime, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da je osnivač zdravstvenih ustanova na primarnom nivou zdravstvene zaštite opština, odnosno grad, kao i da je osnivač zdravstvenih ustanova na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite Republika, a na teritoriji autonomne pokrajine – autnomna pokrajina. S obzirom na to da je kliničko-bolnički centar stacionarna zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koja je od posebnog značaja za Republiku, imajući u vidu i ostale odredbe Zakona, osnivačka prava nad kliničko-bolničkim centrima treba da vrši Republika.

Predloženim zakonskim rešenjem na nov način se uređuje institut dopunskog rada u zdravstvenom sistemu. Naime, predviđa se da zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi i drugom pravnom licu koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, koji radi puno radno vreme, može da obavlja određene poslove iz svoje struke kod drugog poslodavca, van redovnog radnog vremena, zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa drugim poslodavcima u ukupnom trajanju do jedne trećine punog radnog vremena. O zaključenom ugovoru o dopunskom radu sa drugim poslodavcima zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo zaposleno lice dužano je da obavesti direktora zdravstvene ustanove, odnosno osnivača privatne prakse i drugog pravnog lica koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, u kojima radi puno radno vreme. Zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa, dužni su da vode evidenciju o ugovorima o dopunskom radu koje su zaključili. Jedan primerak originala ugovora o dopunskom radu zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo zaposleno lice dostavlja zdravstvenoj inspekciji, u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora. Na ovaj način stvaraju se uslovi za praćenje i kontrolu primene istituta dopunskog rada u oblasti zdravstva.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA IPOJEDINAČNIH REŠENJA

U članu 1. predviđeno je da osnivač kliničko-bolničkog centra bude Republika. Kroz preuzimanje osnivačkih prava od strane Republike nad kliničko-bolničkim centrima postiže se pre svega stvaranje pravnog osnova za kapitalna ulaganja od strane Republike, a samim tim i poboljšanje uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti, imajući u vidu da je kliničko-bolnički centar stacionarna zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite i od posebnog je značaja za Republiku.

U članu 2. utvrđeno je da direktora, zamenika direktora, članove upravnog i nadzornog odbora kliničko - bolničkog centra, čiji je osnivač Republika, imenuje i razrešava Vlada.

U članu 3. utvrđeno je da na statut klinike, kliničko - bolničkog centra, instituta i kliničkog centra, kao i Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Ministarstva unutrašnjih poslova, čiji je osnivač Republika, saglasnost daje Vlada. 

U članu 4. propisano je da se u članu 185. stav 2.osnovnog Zakona briše.

Naime, dosadašnje zakonsko rešenje nije celishodno iz razloga što specijalizacija stranih državljana koji su završili fakultet zdravstvene struke, a ne obavljaju zdravstvenu delatnost u Republici Srbiji ne bi trebalo da budu u nadležnosti Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Naime, celishodnije i efikasnije rešenje je da Ministarstvo zdravlja države u kojoj stranac obavlja zdravstvenu delatnost kao profesiju može odobriti specijalizaciju odnosno užu specijalizaciju u skladu sa zakonom, i uputiti kandidate da se upišu direktno na neki od fakulteta zdravstvene struke u Republici Srbiji. Uslove, način i postupak upisa fakulteti bi regulisali međusobnim sporazumom.

Članom 5. propisano je da se član 198a i 198b brišu.

Izdavanje, obnavljanje i oduzimanje licence jeste postupak koji sprovodi nadležna komora radi utvrđivanja stručne osposobljenosti zdravstvenih radnika za samostalni rad. O izdatoj, obnovljenoj ili oduzetoj licenci rešenje donosi direktor nadležne komore. Obzirom da su zdravstveni saradnici iz različitih oblasti zaposleni u zdravstvenim ustanovama, a Zakon o komorama zdravstvenih radnika ne propisuje licenciranje zdravstvenih saradnika, zdravstveni saradnici treba da se licenciraju u nadležnim komorama odnosno udruženjima.

U članu 6. na nov način se propisuje obavljanje dopunskog rada u oblasti zdravstva. Naime, zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo zaposleno lice u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi i drugom pravnom licu koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, koji radi puno radno vreme, može da obavlja određene poslove iz svoje struke kod drugog poslodavca, van redovnog radnog vremena, zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa drugim poslodavcima u ukupnom trajanju do jedne trećine punog radnog vremena.

O zaključenom ugovoru o dopunskom radu sa drugim poslodavcima zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo zaposleno lice dužano je da pismeno obavesti direktora zdravstvene ustanove, odnosno osnivača privatne prakse i drugom pravnom licu koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, u kojima radi puno radno vreme. O ugovorima o dopunskom radu koje su zaključili, zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa i drugo pravno lice koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, dužni su da vode evidenciju.

Jedan primerak originala ugovora o dopunskom radu, u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora, zaposleni dostavlja zdravstvenoj inspekciji radi kontrole obavljanja dopunskog rada u oblasti zdravstva.

Članom 7. propisano je da se čl. 200. i 201. osnovnog zakona brišu.

Na ovaj način se dopunski rad u zdravstvenom sistemu usklađuje sa odredbama Zakona o radu.

 IV. SREDSTVA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona potrebno je obezbediti sredstva iz budžeta Republike Srbije, u odnosu na sredstva koja su već obezbeđena za rad i obavljanje zdravstvene delatnosti u zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže zdravstvenih ustanova.

Naime, preuzimanjem osnivačkih prava nad kliničko-bolničkim centrima od strane Republike, potrebno je obezbediti sredstva iz budžeta Republike Srbije, obzirom da ova vrsta ustanove pored sekundarne zdravstvene zaštite obavlja i visoko specijalizovanu zdravstvenu delatnost, koja podrazumeva i visok nivo opremljenosti zdravstvene ustanove, a takođe je neophodno obezbediti sredstva za investiciona ulaganja.

Ostala rešenja predviđena ovim zakonom već postoje u zdravstvenom sistemu, odnosno samo su promenjeni subjekti koji su nosioci tih poslova.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlažemo da se Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, donese po hitnom postupku kako bi se izbegle eventualne štetne posledice za funkcionisanje zdravstvene službe, kao i celokupnog zdravstvenog sistema.

Takođe bi se stvorili uslovi da se što hitnije omogući primena pravnog instituta dopunskog rada u oblasti zdravstva, na nov način.

Iz svih navedenih razloga, predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku, kako bi se izbegle okolnosti koje mogu da prouzrokuju štetne posledice po zdravstveni sistem Srbije.

Izvor: Press služba Skupštine Srbije, 11.12.2015.