Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROCESUIRANJE RATNIH ZLOČINA ZA PERIOD OD 2016- 2020. GODINE: CILJEVI STRATEGIJE SU SUZBIJANJE NEKAżNJIVOSTI RATNIH ZLOčINA, PODRšKA PRAVOSUđU KROZ UNAPREđENJE REGIONALNE SARADNJE I UJEDNAčAVANJE SUDSKE PRAKSE RADI POSTIZANJA PROPORCIONALNOSTI U KAżNJAVANJU, KAO I UNAPREđENJE MEHANIZMIMA ZAšTITE I PODRšKE SVEDOCIMA I żRTVAMA


Suzbijanje nekažnjivosti ratnih zločina, bez obzira na svojstva i status učinioca, podrška pravosuđu kroz unapređenje regionalne saradnje i ujednačavanje sudske prakse radi postizanja proporcionalnosti u kažnjavanju, kao i unapređenje mehanizmima zaštite i podrške svedocima i žrtvama, glavni su ciljevi Nacrta Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina za period od 2016-2020, a kojim se teži značajnom unapređenju efikasnosti istrage i procesuiranja ratnih zločina u Srbiji.

Na osnovu Nacrta, Tužilaštvo za ratne zločine sačiniće sopstvenu strategiju, "za isti vremenski period, sa ciljem da poveća efikasnost istraga i procesa optuženja i približi se fazi u kojoj će kompletirati svoj rad, uzimajući u obzir protok vremena i starosnu dob svedoka i osumnjičenih".

U Nacrtu se ukazuje da se u poslednjih nekoliko godina primećuje sve manji broj optužnica u predmetima ratnih zločina. Takođe, sve veći broj predmeta odnosi se na događaje sa manjom krivičnopravnom posledicom, manjim brojem optuženih, odnosno žrtava ili na izolovane događaje. Kako se dodaje, u znatnom je porastu broj oslobađajućih presuda pred prvostepenim sudom i ukidajućih pred drugostepenim sudom.

Imajući u vidu identifikovane probleme, prioriteti delovanja i ciljevi čije se postizanje očekuje sprovođenjem ove strategije su:

  • da svi prioritetni i ozbiljni navodi o ratnim zločinima budu valjano istraženi i potom procesuirani u skladu sa standardima međunarodnog krivičnog prava; postizanje proporcionalnosti u kažnjavanju;
  • obezbeđivanje jednakog tretmana osumnjičenih, bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku i versku pripadnost ili društveni status;
  • povećana bezbednost svedoka i davalaca informacija, kao i unapređen rad Jedinice za zaštitu;
  • obezbeđena poverljivost istraga i svedočenja o ratnim zločinima;
  • unapređeni kapaciteti i rad Službe za pomoć i podršku oštećenim i žrtvama;
  • unapređena regionalna saradnja u oblasti istrage i procesuiranja;
  • unapređen nivo svesti i odnosa javnosti prema potrebi suđenja za ratne zločine.

Predlaže se i dalje unapređenje postupanja tužioca u cilju otkrivanja podataka o masovnim grobnicama, intenziviranje saradnje sa Haškim tribunalom i Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale "kako bi se na nacionalno pravosuđe preneli dokazi o učinjenim ratnim zločinima i na osnovu njih otvorili prioritetni predmeti", ali i da bude olakšana dostupnost informacija o suđenjima.

Inače, u Nacrtu strategije piše da se manjkavosti administrativnih kapaciteta ogledaju na polju broja i strukture zaposlenih, a potom i u nedostatku kontinuirane specijalizovane obuke. Ističe se da je broj zaposlenih daleko manji od broja predviđenog važećim aktima o sistematizaciji. Javna rasprava o Nacionalnoj strategiji će trajati do 31. decembra 2015. godine.

U Nacrtu strategije se ukazuje da je Tužilaštvo dosad optužilo 175 lica. "U ukupno 38 predmeta koji su pravnosnažno okončani, izrečena je presuda za 101 lice, od čega je 68 lica osuđeno, a 33 oslobođeno. Još osam prvostepenih presuda se nalazi u postupku po žalbi - u tim prvostepenim presudama 17 lica je osuđeno, a 14 oslobođeno. U toku je 12 prvostepenih suđenja protiv 43 optužena. Vode se i 24 istrage protiv 89 osumnjičenih, kao i veći broj predistražnih postupaka", piše u Nacrtu strategije.

Izvor: Vebsajt Danas, J. Diković, 11.12.2015.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija