Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: Tužioci tvrde da tužilačka istraga nikada nije zaživela u punom kapacitetu. Analiza Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca pokazuje da su ključni problemi tužilaca neujednačenost broja predmeta u radu svakog tužioca, njihov prevelik i neujednačeni priliv, kao i prevelik ukupan broj predmeta u radu


Tužilačka istraga, kao jedna od najkrupnijih izmena domaćeg pravosuđa, nikada nije zaživela u punom kapacitetu, tvrde tužioci. Analizirajući stanje u tužilaštvu, došli su do podataka koji pokazuju da ih država zanemaruje i da im smanjuje efikasnost.

Da li su tužioci najveći problem srpskog pravosuđa? Analiza Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca (UTS) pokazuje drugu stranu, koju javnost retko vidi - da država za njih nema sluha.

Analiza je pokazala da su ključni problemi: ekstremna neujednačenost broja predmeta u radu svakog tužioca, njihov prevelik i neujednačeni priliv, kao i prevelik ukupan broj predmeta u radu. Kao primer navode tužilaštvo u Vršcu gde svaki zamenik javnog tužioca ima po 471 predmet u radu, dok jedan jedini tužilac u Ubu u radu ima 3.331 predmeta. U Osnovnom tužilaštvu u Paraćinu tokom prošle godine priliv predmeta po zameniku bio je 13, dok je u Bečeju taj broj bio 75.

Na pitanje zbog čega tek sada počinju rad na unutrašnjoj reformi tužilaštva, sistematizaciji radnih mesta i analizi efikasnosti, posebno imajući u vidu da su sudije to uradile pre više godina, tužioci krive donatore i državu.

"Sudovi su neke od ovih analiza imali zahvaljujući donatorskoj pomoći koji je od početka VSS i VKS imao od različitih donatora od EU do USAID. Nekako je tužilaštvo uvek bilo skrajnuto i nije posmatrano kao deo pravosudnog sistema", kaže Marina Matić Bošković iz Programskog saveta Udruženja tužilaca Srbije.

"Ko je odgovoran za takvo stanje? Pa, jasno je – država", ističe predsednik Udruženja tužilaca Goran Ilić.

U UTS-u podsećaju da su Zakonom o izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 55/2014) dobili šira ovlašćenja i više posla, a da su im dodatno ljudstvo i resursi uskraćeni, dok sa druge strane priznaju i da je sistem omogućio političke uticaje na njih.

"Ovo sistemsko rešenje, kakvo postoji sada, omogućava takve uticaje, da li njih ima ne znam, ja sam radila kao tužilac i na mene niko nije vršio pritisak", kaže Svetlana Nenadić iz Državnog veća tužilaca.

Izvor: Vebsajt N1, Nikola Radišić, 12.10.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija